Connect with us

Društvo

ALIMENTACIONI FOND NI NA VIDIKU: Zakon kupi prašinu godinu i po dana

Iako je Narodna skupština Republike Srpske još u junu 2022. godine usvojila Nacrt zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske, do danas nema prijedloga tog zakona, a samim tim ni alimentacionog fonda koji je vlast obećala i na koji se čeka već gotovo 20 godina.

Iz odgovora na jedno od poslaničkih pitanja iz Ministarstva porodice, omladine i sporta može se zaključiti da ovaj zakon koji je usvojen u nacrtu još neće ugledati svjetlo dana jer, kako su naveli, tome treba pristupiti “studioznije”.

Takođe, iz odgovora se može zaključiti da je u toku javne rasprave došlo do zaokreta jer je prvobitno bilo planirano osnivanje posebnog fonda (alimentacionog fonda), ali se od toga odustalo i, kako su naveli, zbog racionalizacije dopuniće se nadležnost JU Javni fond dječije zaštite.

Ipak, i od toga još neće biti ništa jer, kako stvari sada stoje, Prijedlog zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske neće uskoro ugledati svjetlost dana.

“Zauzet je stav da se ovo pitanje rješava putem JU Javni fond dječije zaštite. Tekst Prijedloga zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske je pripremljen od strane radne grupe i Ministarstva porodice, omladine i sporta kao obrađivača, s tim da još nije upućen u parlamentarnu proceduru prema Narodnoj skupštini Republike Srpske iz razloga utvrđenog u toku održane javne rasprave u kojoj je stručna i naučna javnost te predstavnici republičkih organa uprave koji će administrativno sprovoditi zakon stava da normiranju ove oblasti treba pristupiti studioznije u smislu kompatibilnosti ovog zakona s ukupnim pravnim sistemom Republike Srpske”, navodi se u odgovoru koji potpisuje Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta.

Zanimljivo je da na određen način Ministarstvo porodice, omladine i sporta pere ruke od ovog zakona, navodeći u odgovoru da će “finalizaciju u normativnom smislu izvršiti Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u čijoj je nadležnosti JU Fond za dječiju zaštitu ili Ministarstvo porodice, omladine i sporta”.

Ko će biti predlagač ovog zakona zavisiće od toga koga Programom rada za isto zaduže Narodna skupština i Vlada Republike Srpske.

Podsjećanja radi, prilikom izrade Nacrta zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske kompletan proces vodilo je Ministarstvo porodice, omladine i sporta, a tadašnja ministarka Sonja Davidović čak je izašla sa kalkulacijom da za taj fond treba malo manje od milion maraka.

Inače, priča o alimentacionom fondu u Republici Srpskoj traje skoro 20 godina. Još 2006. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanje jednog takvog fonda, ali do danas on nije zaživio. O potrebi da se zaštite djeca čiji roditelj ne plaća alimentaciju bilo je govora i na sjednici Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske u 2017. godini, ali ni to nije dalo rezultate i pored toga što samohrani roditelji već decenijama upozoravaju na činjenicu da se sudske presude ne poštuju i da mnoga djeca ne dobijaju redovno alimentaciju.

“Poražavajuće je da se ne radi ništa. Više od 70 odsto roditelja u cijeloj BiH, nije tu samo specifična Republika Srpska, ima problema. Nije problem alimentacija, problem je što je to krivično djelo koje jednako krše i majke i očevi. Mi imamo dobar Porodični zakon koji štiti porodicu i dijete, ali kompletan sistem je zakazao. Mi nemamo nikoga ko je otišao u zatvor što ne plaća alimentaciju”, rekla je Snežana Stojanović, predsjednica Udruženja jednoroditeljskih porodica “Iskra” iz Istočnog Sarajeva.

Ona kaže da svi roditelji koji su dobili starateljstvo manje-više imaju pravosnažne sudske presude, ali da se ništa ne dešava te da su prinuđeni da rade po dva posla kako bi obezbijedili egzistenciju svojoj djeci.

“Jednom se zajednica mora ozbiljno pozabaviti podmlatkom i budućnošću. Taj roditelj koji je dobio starateljstvo, on fizički ne može da se brine o djeci jer radi dva posla da bi nadoknadio ono što nedostaje toj djeci i da bi im omogućio samo solidan i pristojan život”, rekla je Stojanovićeva.

Društvo

DOBRA VIJEST ZA SVE PUTNIKE! Ryanair objavio popust na letove iz Banjaluke

Niskobudžetni avionski prevoznik Ryanair objavio je posebne povoljne ponude za letove iz Banjaluke.

Ponude važe za letove od aprila ako se sad rezervišu, a uključuju letove za Beč, Karlsrue, Memingen, Brisel, Štokholm i Geteburg.

Prema podacima na njihovom sajtu, najjeftinije karte za Beč mogu se kupiti za već od 17 evra, Karlsrue od 25 evra, Memingen 29 evra, Brisel za 30 evra, Štokholm 41 evro, te Geteburg 43 evra.

Ukoliko kupujete povratnu kartu, ponude se kreću od 35 evra za povratnu kartu do Beča, dok se povratne karte do ostalih destinacija mogu kupiti za cijene od oko 50 evra, u zavisnosti od termina i datuma.

Ponude ove kompanije možete provjeriti na ovom linku.

Nastavi čitati

Društvo

NE SPAVA ZIMSKI SAN! Snimljen medvjed kako trči oko kuća na Vlašiću (VIDEO)

Na društvenim mrežama kruži snimak medvjeda koji je zalutao u malo selo na Vlašiću.

Profil na Instagramu koji je objavio ovaj snimak tvrdi da je medvjed pobjegao iz kaveza, a na snimku se on vidi kako trči kroz snježnu mećavu.

Takođe se može primijetiti da medvjed bježi od automobila iz kojeg je i snimljen.

Trenutno nije poznato šta se desilo sa medvjedom i kako je uopšte završio u ovom selu, prenosi Radio Sarajevo.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 072info (@072info)

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI JAZ! Pogledajte koliko zarađuju VISOKI DUŽNOSNICI I DIREKTORI, a evo čiji je rad najmanje plaćen

Prosječna godišnja bruto plata, sa svim bonusima, za 2022. godinu iznosila je 22.897 KM.

Pri tome, bruto zarada muškaraca iznosila je 23.758, a  bruto zarada žena 21.979 KM.

To je pokazala analiza Republičkog zavoda za statistiku o strukturi zarada, prema kojoj je prosječna bruto zarada po plaćenom času iznosila 11,39 KM.

Bruto zarada po času kod muškaraca u 2022. iznosila je 11,67, a kod žena 11,09 KM.

Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 4,97 odsto, što ukazuje na to da su u 2022. godini žene bile manje plaćene od muškaraca za 4,97 odsto.

Udio zaposlenih sa niskim zaradama u ukupnom broju zaposlenih iznosi 20,06 odsto, što znači da je petina zaposlenih ostvarila bruto zaradu manju od 6,53 KM po času.

Najveći dio zaposlenih, njih 30,2 odsto, ostvario je godišnju zaradu u intervalu od 10.000 do 15.000 KM, a  19,3 odsto zaposlenih zaradilo je između 15.000 i 20.000 KM. Godišnju zaradu manju od 10.000 KM primilo je 1,3 odsto zaposlenih, a veću od 40.000 KM 7,3 odsto zaposlenih.

„Najviše su zarađivali zaposleni u grupi Zakonodavci, visoki dužnosnici i službenici, direktori, u prosjeku 37.225 KM, što je i očekivano, s obzirom na to da postoji pozitivna korelacija između visine zarade, stepena obrazovanja i grupe zanimanja. Najmanje su zarađivali zaposleni u grupi Jednostavni poslovi, u prosjeku 14.997 KM“, navodi se u pomenutoj analizi.

Nastavi čitati

Aktuelno