Connect with us

Društvo

ALIMENTACIONI FOND NI NA VIDIKU: Zakon kupi prašinu godinu i po dana

Iako je Narodna skupština Republike Srpske još u junu 2022. godine usvojila Nacrt zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske, do danas nema prijedloga tog zakona, a samim tim ni alimentacionog fonda koji je vlast obećala i na koji se čeka već gotovo 20 godina.

Iz odgovora na jedno od poslaničkih pitanja iz Ministarstva porodice, omladine i sporta može se zaključiti da ovaj zakon koji je usvojen u nacrtu još neće ugledati svjetlo dana jer, kako su naveli, tome treba pristupiti “studioznije”.

Takođe, iz odgovora se može zaključiti da je u toku javne rasprave došlo do zaokreta jer je prvobitno bilo planirano osnivanje posebnog fonda (alimentacionog fonda), ali se od toga odustalo i, kako su naveli, zbog racionalizacije dopuniće se nadležnost JU Javni fond dječije zaštite.

Ipak, i od toga još neće biti ništa jer, kako stvari sada stoje, Prijedlog zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske neće uskoro ugledati svjetlost dana.

“Zauzet je stav da se ovo pitanje rješava putem JU Javni fond dječije zaštite. Tekst Prijedloga zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske je pripremljen od strane radne grupe i Ministarstva porodice, omladine i sporta kao obrađivača, s tim da još nije upućen u parlamentarnu proceduru prema Narodnoj skupštini Republike Srpske iz razloga utvrđenog u toku održane javne rasprave u kojoj je stručna i naučna javnost te predstavnici republičkih organa uprave koji će administrativno sprovoditi zakon stava da normiranju ove oblasti treba pristupiti studioznije u smislu kompatibilnosti ovog zakona s ukupnim pravnim sistemom Republike Srpske”, navodi se u odgovoru koji potpisuje Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta.

Zanimljivo je da na određen način Ministarstvo porodice, omladine i sporta pere ruke od ovog zakona, navodeći u odgovoru da će “finalizaciju u normativnom smislu izvršiti Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u čijoj je nadležnosti JU Fond za dječiju zaštitu ili Ministarstvo porodice, omladine i sporta”.

Ko će biti predlagač ovog zakona zavisiće od toga koga Programom rada za isto zaduže Narodna skupština i Vlada Republike Srpske.

Podsjećanja radi, prilikom izrade Nacrta zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske kompletan proces vodilo je Ministarstvo porodice, omladine i sporta, a tadašnja ministarka Sonja Davidović čak je izašla sa kalkulacijom da za taj fond treba malo manje od milion maraka.

Inače, priča o alimentacionom fondu u Republici Srpskoj traje skoro 20 godina. Još 2006. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanje jednog takvog fonda, ali do danas on nije zaživio. O potrebi da se zaštite djeca čiji roditelj ne plaća alimentaciju bilo je govora i na sjednici Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske u 2017. godini, ali ni to nije dalo rezultate i pored toga što samohrani roditelji već decenijama upozoravaju na činjenicu da se sudske presude ne poštuju i da mnoga djeca ne dobijaju redovno alimentaciju.

“Poražavajuće je da se ne radi ništa. Više od 70 odsto roditelja u cijeloj BiH, nije tu samo specifična Republika Srpska, ima problema. Nije problem alimentacija, problem je što je to krivično djelo koje jednako krše i majke i očevi. Mi imamo dobar Porodični zakon koji štiti porodicu i dijete, ali kompletan sistem je zakazao. Mi nemamo nikoga ko je otišao u zatvor što ne plaća alimentaciju”, rekla je Snežana Stojanović, predsjednica Udruženja jednoroditeljskih porodica “Iskra” iz Istočnog Sarajeva.

Ona kaže da svi roditelji koji su dobili starateljstvo manje-više imaju pravosnažne sudske presude, ali da se ništa ne dešava te da su prinuđeni da rade po dva posla kako bi obezbijedili egzistenciju svojoj djeci.

“Jednom se zajednica mora ozbiljno pozabaviti podmlatkom i budućnošću. Taj roditelj koji je dobio starateljstvo, on fizički ne može da se brine o djeci jer radi dva posla da bi nadoknadio ono što nedostaje toj djeci i da bi im omogućio samo solidan i pristojan život”, rekla je Stojanovićeva.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz pad temperature, kišu i PRVI SNIJEG

U Bosni i Hercegovini će biti oblačno vrijeme sa kišom, uz pad temperature i snijegom u višim predjelima.

Tokom noći će padavine jačati na sjeverozapadu, a ujutru se širiti od zapada ka jugu i istoku. Na zapadu će početi susnježica i snijeg uz postepeno formiranje snježnog pokrivača, a u ostalim predjelima biće malo toplije i padaće kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Do večeri se očekuje od pet do 15 centimetara snijega u nižim predjelima, a u višim na zapadu i do 30 centimetara, dok će u brdsko-planiskim predjelima duvati i jak vjetar, a jače padavine uz dalji porast snježnog pokrivača biće nastavljene i u noći na subotu, 22. novembra.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini u prvom dijelu dana umjeren do jak južni, a u drugom dijelu dana umjeren do jak sjeverni vjetar.

Maksimalna temperatura vazduha biće ujutru od dva na zapadu do 12 na istoku, na jugu do 15, a u višim predjelima na zapadu od minus jedan stepen Celzijusov, a minimalna uveče od minus jedan do tri, na jugu do 10, u višim predjelima na zapadu od minus četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

IZBJEGAVATI BORAVAK NAPOLJU: Vazduh u Sarajevu nezdrav, evo kakvo je stanje u ostalim gradovima

Vazduh u Sarajevu jutros je nezdrav pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju zbog mogućih negativnih posljedica po respiratorne organe, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.

Mjerenje u 8.00 časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu 167.

Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i stariji moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju.

Vazduh je nezdrav za osjetljive grupe stanovništva u Tuzli sa indeksom 140, Travniku 109 i Visokom sa indeksom kvaliteta 106.

Vazduh je umjereno zagađen u Zenici sa indeksim 83, Kaknju 81, Maglaju 64 i Mostaru 55.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 je opasan po zdravlje.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA STABILIZACIJE: Pogledajte zbog čega će uskoro porasti cijene hljeba

Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

U najavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

– Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

– Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

– Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM.

Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM.

Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno