Connect with us

Društvo

ALIMENTACIONI FOND NI NA VIDIKU: Zakon kupi prašinu godinu i po dana

Iako je Narodna skupština Republike Srpske još u junu 2022. godine usvojila Nacrt zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske, do danas nema prijedloga tog zakona, a samim tim ni alimentacionog fonda koji je vlast obećala i na koji se čeka već gotovo 20 godina.

Iz odgovora na jedno od poslaničkih pitanja iz Ministarstva porodice, omladine i sporta može se zaključiti da ovaj zakon koji je usvojen u nacrtu još neće ugledati svjetlo dana jer, kako su naveli, tome treba pristupiti “studioznije”.

Takođe, iz odgovora se može zaključiti da je u toku javne rasprave došlo do zaokreta jer je prvobitno bilo planirano osnivanje posebnog fonda (alimentacionog fonda), ali se od toga odustalo i, kako su naveli, zbog racionalizacije dopuniće se nadležnost JU Javni fond dječije zaštite.

Ipak, i od toga još neće biti ništa jer, kako stvari sada stoje, Prijedlog zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske neće uskoro ugledati svjetlost dana.

“Zauzet je stav da se ovo pitanje rješava putem JU Javni fond dječije zaštite. Tekst Prijedloga zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske je pripremljen od strane radne grupe i Ministarstva porodice, omladine i sporta kao obrađivača, s tim da još nije upućen u parlamentarnu proceduru prema Narodnoj skupštini Republike Srpske iz razloga utvrđenog u toku održane javne rasprave u kojoj je stručna i naučna javnost te predstavnici republičkih organa uprave koji će administrativno sprovoditi zakon stava da normiranju ove oblasti treba pristupiti studioznije u smislu kompatibilnosti ovog zakona s ukupnim pravnim sistemom Republike Srpske”, navodi se u odgovoru koji potpisuje Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta.

Zanimljivo je da na određen način Ministarstvo porodice, omladine i sporta pere ruke od ovog zakona, navodeći u odgovoru da će “finalizaciju u normativnom smislu izvršiti Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u čijoj je nadležnosti JU Fond za dječiju zaštitu ili Ministarstvo porodice, omladine i sporta”.

Ko će biti predlagač ovog zakona zavisiće od toga koga Programom rada za isto zaduže Narodna skupština i Vlada Republike Srpske.

Podsjećanja radi, prilikom izrade Nacrta zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske kompletan proces vodilo je Ministarstvo porodice, omladine i sporta, a tadašnja ministarka Sonja Davidović čak je izašla sa kalkulacijom da za taj fond treba malo manje od milion maraka.

Inače, priča o alimentacionom fondu u Republici Srpskoj traje skoro 20 godina. Još 2006. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanje jednog takvog fonda, ali do danas on nije zaživio. O potrebi da se zaštite djeca čiji roditelj ne plaća alimentaciju bilo je govora i na sjednici Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske u 2017. godini, ali ni to nije dalo rezultate i pored toga što samohrani roditelji već decenijama upozoravaju na činjenicu da se sudske presude ne poštuju i da mnoga djeca ne dobijaju redovno alimentaciju.

“Poražavajuće je da se ne radi ništa. Više od 70 odsto roditelja u cijeloj BiH, nije tu samo specifična Republika Srpska, ima problema. Nije problem alimentacija, problem je što je to krivično djelo koje jednako krše i majke i očevi. Mi imamo dobar Porodični zakon koji štiti porodicu i dijete, ali kompletan sistem je zakazao. Mi nemamo nikoga ko je otišao u zatvor što ne plaća alimentaciju”, rekla je Snežana Stojanović, predsjednica Udruženja jednoroditeljskih porodica “Iskra” iz Istočnog Sarajeva.

Ona kaže da svi roditelji koji su dobili starateljstvo manje-više imaju pravosnažne sudske presude, ali da se ništa ne dešava te da su prinuđeni da rade po dva posla kako bi obezbijedili egzistenciju svojoj djeci.

“Jednom se zajednica mora ozbiljno pozabaviti podmlatkom i budućnošću. Taj roditelj koji je dobio starateljstvo, on fizički ne može da se brine o djeci jer radi dva posla da bi nadoknadio ono što nedostaje toj djeci i da bi im omogućio samo solidan i pristojan život”, rekla je Stojanovićeva.

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno