Connect with us

Svijet

AMERIČKI NOVINAR: Zalužni tajno pregovarao o PREKIDU VATRE sa Rusijom

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski želi da smijeni vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog jer je navodno umiješan u tajne razgovore sa zapadnim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom, smatra američki istraživački novinar Simor Herš.

“Želja Zelenskog da otpusti svog komandanta je rezultat, smatraju neki Amerikanci, njegovog saznanja da je Zalužni nastavio da učestvuje, direktno ili preko pomoćnika nije poznato, u tajnim pregovorima od prošle jeseni sa američkim i drugim zapadnim zvaničnicima o tome kako je najbolje da se postigne prekid vatre i pregovara o okončanju rata sa Rusijom”, napisao je Herš.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko rekao je 29. januara, pozivajući se na izvore, da je Zalužnom navodno naređeno da podnese ostavku. Ministarstvo odbrane Ukrajine i portparol Zelenskog demantovali su te tvrdnje.

“Njujork tajms” je u utorak, 30. januara, objavio, pozivajući se na izvore, da je ukrajinska Vlada odgodila smjenu Zalužnog zbog curenja informacija o njegovoj mogućoj ostavci.

Vlada je planirala da otpusti Zalužnog ali je kasnije, kada su procurile informacije, odlučila da se povuče, navodi list, dodajući da sada usporava proces.

Zelenski je bio primoran da poništi svoju odluku jer su međunarodni partneri, uključujući SAD i Britaniju, izrazili zabrinutost zbog ovog postupaka.

Zelenski se navodno sastao sa Zalužnim kako bi obavijestio generala o odluci da ga otpusti, ali mu je umjesto toga ponudio mjesto sekretara Savjeta bezbjednosti zemlje, što je Zalužni odbio.

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov i komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski kandidati su za mjesto glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno