Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno