Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Svijet

BJESNE PROTESTI! Poljoprivrednici dižu bunu širom Evrope

Širom Evropske unije protestuju poljoprivrednici jer su, kako kažu, suočeni s rastom troškova i poreza, birokratijom, prekomjernim pravilima za zaštitu životne sredine i konkurencijom zbog uvoza jeftine hrane.

Višenedjeljni protesti održavaju se i u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Holandiji, Poljskoj, Španiji, Italiji i Grčkoj.

Mnoga pitanja su specifična za određene države, ali ima nekih koja se tiču i cijele Evrope.

Poljoprivrednici u istočnoj Evropi protestuju zbog, kako smatraju, nefer konkurencije koja je rezultat velikog uvoza iz Ukrajine, kojoj je Evropska unija poslije početka rata u Ukrajini ukinula kvote i carine.

Poljski poljoprivrednici blokiraju saobraćaj na granici sa Ukrajinom, a Kijev navodi da to pogađa odbrambene kapacitete zemlje i pomaže ostvarivanju ruskih ciljeva.

U Češkoj, poljoprivrednici su se traktorima dovezli u centar Praga i poremetili saobraćaj ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede.

Protestuju zbog uvoza, zato što kažu da utiče na evropske cijene, a istovremeno ne ispunjava standarde u zaštiti životne sredine koje poljoprivrednici u Evropskoj uniji moraju da poštuju.

Obnovljeni pregovori o trgovinskom sporazumu EU i južnoameričkog bloka “Merkosur” takođe izazivaju nezadovoljstvo zbog nefer konkurencije kada je riječ o šećeru, žitu i mesu.

Poljoprivrednici su takođe nezadovoljni zbog, kako smatraju, pretjeranih propisa, uglavnom na nivou EU. U centru pažnje su nova pravila o subvencijama, među kojima je i zahtjev da se četiri odsto poljoprivrednog dobra ne koristi određeno vrijeme.

Učesnici protesta protive se i birokratiji, a u Francuskoj kažu da je Vlada to pogoršala previše komplikovanom primjenom.

U Španiji se poljoprivrednici žale da ih “guši birokratija” iz Brisela i da to podriva profitabilnost usjeva.

U Grčkoj zahtijevaju veće subvencije i bržu isplatu odštete za uništene usjeve i uginulu stoku u poplavama prošle godine.

U Njemačkoj i Francuskoj, najvećim poljoprivrednim proizvođačima u EU, poljoprivrednici protestuju zbog planova da se ukinu subvencije ili poreske olakšice za dizel koji se koristi u poljoprivredi. U Grčkoj se takođe zahtijeva smanjenje poreza na dizel.

U Rumuniji se sredinom januara uglavnom protestovalo zbog visokih cijena dizela.

U Francuskoj mnogi proizvođači kažu da zbog Vladinih napora da smanji rast cijena prehrambenih proizvoda ne mogu da pokriju visoke troškove energije, đubriva i prevoza.

Evropska komisija je krajem prošlog mjeseca predložila da se ograniči uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, zaustavljanjem uvoza najosjetljivijih proizvoda kao što su živina, jaja i šećer. Međutim, proizvođači kažu da bi količina i dalje bila prevelika.

Komisija je takođe za 2024. godinu izuzela poljoprivrednike u EU iz pravila da dio zemlje ne smiju da obrađuju dok dobijaju subvencije, ali bi morali da gaje usjeve bez korištenja pesticida.

Francuski premijer Gabrijel Atal najavio je mjere među kojima su uvozne kontrole kako bi se osiguralo da uvezena hrana ne sadrži tragove pesticida zabranjenih u Francuskoj ili EU, kao i razgovore o tome da se poljoprivrednicima obezbijede više cijene i ublaže birokratija i propisi, prenosi Glas Amerike.

Pariz i Berlin takođe su pod pritiskom odustali od planova da ukinu subvencije ili poreske olakšice za dizel. U Rumuniji Vlada je povećala subvencije za dizel, pozabavila se polisama osiguranja i ubrzala isplate poljoprivrednicima.

U Portugalu tehnička vlada je najavila paket hitne pomoći od 500 miliona evra, među kojima je i 200 miliona da se ublaže posljedice suše.

Nastavi čitati

Svijet

ZAHAROVA IZRIČITA “NATO direktno umiješan u sukob u Ukrajini”

Planovi NATO-a za koordinaciju isporuke oružja Kijevu pokazuju direktnu umiješanost Alijanse u sukob, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

”Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je rekao nešto značajno. On je jasno stavio do znanja da će se sada pitanja pružanja vojne pomoći Kijevu razmatrati ne samo u okviru Ramštajna, već i na sastancima Savjeta NATO-Ukrajina”, navela je Zaharova.

Prema njenim riječima, Alijansa je usljed problema sa isporukama pomoći iz SAD i EU, riješena da preuzme ulogu koordinacije isporuke oružja ukrajinskim vlastima.

“Čini se da je NATO veoma otvoren po pitanju svog direktnog učešća u sukobu”, istakla je Zaharova.

Ona je podsjetila da je u srijedu, 14. februara, u sjedištu Alijanse u Briselu održan 19. sastanak Kontaktne grupe za odbranu Ukrajine u okviru Ramštajna.

“Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov je, nakon objavljenih rezultata sastanka, obavijestio o pokretanju koalicije o žprotivvazdušnoj odbraniž koju predvode NJemačka, Francuska i SAD, kojoj se pridružilo 15 zemalja. Ukupno 20 zemalja pristupilo je žkoaliciji za uklanjanje minaž”, dodala je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Velika Britanija ispalila nuklearni projektil KOJI SE NIJE AKTIVIRAO

Britanski nuklearni sistem “Trozubac” neuspješno je aktiviran tokom proteklog mjeseca i projektil je pao u neposrednoj blizini podmornice sa koje je ispaljen, pišu britanski mediji.

Britanski dnevnik “San” navodi da potisnici iz prve faze ispaljenja projektila, koji nosi manevarske bojeve glave, nisu aktivirani tokom probe izvršene 30. januara kod obale Floride.

“Pošto je u pitanju nacionalna bezbjednsot, ne možemo objaviti nove informacije o incidentu, ali izražavamo uvjerenje da je anomalija izolovan incident i da se ne može osporiti pouzdanost sistema i arsenala raketa `Trozubac`”, ističe se u saopštenju britanskog Ministarstva odbrane.

U saopštenju se napominje da su britanski nuklearni kapaciteti bezbjedni i efikasni.

Nastavi čitati

Aktuelno