Svijet
Američki saveznici kuju planove za moguć POVRATAK TRAMPA
Njemačka vodi “ofanzivu šarma” unutar Republikanske partije. Japan priprema stručnjaka za pristup Trampu. Zvaničnici meksičke vlade razgovaraju sa Trampovim saradnicima, a Australija užurbano donosi zakone koji bi zaštitila vojni sporazum sa Amerikom u slučaju Trampove pobjede.
Širom svijeta, američki saveznici preduzimaju korake da odbrane ili unaprijede svoje interese u slučaju da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati na vlast poslije izbora u novembru. Tramp i njegov demokratski rival Džo Bajden su, prema anketama, trenutno izjednačeni u ključnim državama koje odlučuju izbore
Strani saveznici žele da izbjegnu da se ponovi šamar koji im je Trampova politika “Amerika na prvom mjestu” zadala u njegovom prvom mandatu, kada su se dogodili trgovinski ratovi, preispitivanje vojnih saveza, suzbijanje dolaska novih imigranata i povlačenje iz svjetskog klimatskog sporazuma.
Agencija Rojters je razgovarala sa diplomatama i vladinim zvaničnicima na pet kontinenata o pripremama za Trampov potencijalni drugi mandat.
Neki strani lideri su direktno kontaktirali Trampa, uprkos riziku da će naljutiti njegovog izbornog rivala, demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Saudijski princ prestolonaslijednik je nedavno telefonom nazvao Trampa, navodi izvor upoznat sa tim razgovorom, dok su se mađarski premijer i poljski predsjednik uživo sastali sa njim proteklih nedelja.
Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron je takođe razgovarao sa Trampom ovog mjeseca na njegovom imanju na Floridi. Reporterima u Vašingtonu je poslije rekao da je u pitanju bila privatna večera na kojoj su razgovarali o Ukrajini, ratu Izraela i Gaze i budućnosti NATO.
Bijela kuća je uputila novinare Rojtersa na komentare portparolke Bijele kuće Karin Žan-Pjer koja je navela da sastanci kao što je taj koji je održao Kameron – nisu neuobičajeni.
Odbila je da odgovori na pitanja o Trampovom sastanku sa Viktorom Orbanom ili telefonskom razgovoru sa saudijskim princom, o kojem je vijest prvo objavio Njujork tajms.

Kancelarija za medije saudijske vlade i Trampov izborni štab nisu odgovorili na pitanja da prokomentarišu taj razgovor.
Trampova kampanja saopštila je da je razgovarao o bezbjednosnim pitanjima sa svakim od evropskih lidera, uključujući predlog poljskog predsjednika Andžeja Dude da članice NATO troše bar 3% bruto nacionalnog proizvoda na odbranu. Trenutno, cilj im je da izdvoje 2% za budžet NATO.
Džeremi Suri, predsjednički istoričar na Univerzitetu Teksasa, kaže da su sastanci između kandidata i diplomata normalni, ali smatra da je Trampov sastanak sa Orbanom i razgovor sa saudijskim princom Mohamadom bin Salmanom – neuobičajen.
Trampov savjetnik Brajan Hjuz je rekao: “Sastanci i pozivi svjetskih lidera predstavljaju priznanje onoga što već znamo kod kuće. Džo Bajden je slab, i kada predsjednik Tramp položi zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, svijet će biti bezbjedniji a Amerika prosperitetnija”.
Trampov štab nije detaljno odgovorio na pitanja o drugim nalazima iz Rojtersove priče, ali je portparolka kampanje Kerolin Livit rekla: “Američki saveznici se nadaju da će predsjednik Tramp biti ponovo izabran”.
Njemačka “zaobilazna diplomatija”
Veći dio pokušaja uspostavljanja kontakta sa Trampom bio je manje direktan od susreta sa kandidatom.
Njemačka gradi mostove sa Trampovom republikanskom bazom na državnom nivou, podsjećajući stranačke zvaničnike na velika njemačka ulaganja u američku industriju.
Imajući u vidu da je Tramp prijetio kaznenim tarifama njemačkoj industriji automobila dok je bio predsjednik, a sada želi da uvede tarife od minimum 10% na sve uvozne proizvode ako se vrati na položaj, Njemačka koristi translantskog koordinatora da se pripremi za moguću drugu Trampovu administraciju.
Koorodinator Majkl Link, vodi ono što Berlin naziva “zaobilaznom diplomatijom”, putujući po zemlji i obilazeći presudne države gdje Njemačka ima velike investicije.

– Ukoliko Donald Tramp bude ponovo izabran, bilo bi posebno važno da se spriječe kaznene tarife koje planira da uvede na robu iz EU – rekao je Link za Rojters. Kazao je da se sastao sa republikanskim guvernerima Oklahome, Arkanzasa, Alabame i Indijane.
Na svakoj stanici, objasnio je zašto su dobre trgovinske veze temelj njemačkog prisustva u SAD.
Najveći izvoznik automobila proizvedenih u Americi je BMW BTWG.DE, a Njemačka kaže da kompanijja direktno ili indirektno zapošljava 860.000 Amerikanaca.
Link se takođe sastaje sa demokratskim zvaničnicima, ali je lobiranje kod onih koji mogu da utiču na Trampa njegov prioritet. Rojters nije mogao da utvrdi da li je sam Tramp svestan pristupa Berlina.
Prijateljska lica za Trampa u Meksiku
U Meksiku su se vladini zvaničnici sastajali sa ljudima bliskim Trampu i razgovarali o pitanjima koja uključuju uključujući migraciju i krijumčarenje fentanila, sintetičkog opijata, u Sjedinjene Države. To su dva pitanja gdje bi Meksiko mogao da se suoči sa većim pritiskom SAD pod drugom Trampovom administracijom, prema dva izvora iz Meksika.

Tramp je rekao da će narediti Pentagonu „da na odgovarajući način upotrebi specijalne snage“ za napade na vođstvo i infrastrukturu kartela, za šta je malo verovatno da će dobiti dozvolu meksičke vlade.
Meksički zvaničnici su takođe razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi, koji je posljednji put izmijenjen za vrijeme Trampovog predsedništva 2020. godine, i treba da bude ponovo revidiran 2026, dodaju izvori. Tramp je u nedavnim javnim komentarima pohvalio svoju prepravku tog sporazuma.
A u znak toga koliko su lični odnosi važni pod Trampom, meksička vladajuća partija razmatra alternativne kandidate koje bi imenovala za sljedećeg ministra spoljnih poslova, u zavisnosti od toga da li će vjerovatno pobijediti Tramp ili Bajden, rekla su dva izvora upoznata sa razmatranjima.
Predsjednički izbori u Meksiku se održavaju u junu. Ako pobedi Klaudija Šajnbaum, kandidatkinja vladajuće stranke, kako se trenutno očekuje, stupila bi na dužnost u oktobru. Ukoliko ankete nagovijeste Trampovu pobjedu, vjerovatno će izabrati Marsela Ebrarda za svog šefa diplomatije, kažu izvori. On je bio ministar spoljnih poslova za vrijeme Trampovog prvog mandata i smatra da se da se “dobro držao” u odnosima sa američkom administracijom u to vrijeme.
Japanski “stručnjak za Trampa”
Da bi ojačao svoje diplomatsko angažovanje sa Trampovim štabom, Japan se sprema da angažuje Sunao Takaa prevodioca školovanog na Harvardu koji je pomogao bivšem premijeru Šinzu Abeu da se zbliži sa Trampom tokom partija golfa. Drugi bivši premijer Japana, Taro Aso sastao se sa Trampom u Njujorku u utorak, prema zvaničniku kampanje. Najbližeg saveznika Amerike u Aziji brine da bi Tramp mogao da oživi trgovinski protekcionizam i zahtijeva više novca za održavanje američkih snaga u Japanu, kažu vladini zvaničnici.
Britanska Laburistička partija, koja je sada u opoziciji, ali je veliki favorit za pobjedu na izborima koji se očekuju do kraja godine, možda će imati teži put da ostvari dobre odnose sa eventualnom Trampovom administracijom.
Dejvid Lemi, koji bi bio ministar spoljnih poslova laburista, jednom je napisao u časopisu Tajm da je Tramp „neonacistički sociopata koji mrzi žene“. Lami sada radi na izgradnji veza sa republikancima, rekao je zvaničnik laburista.
Lami se sastao sa republikancima za koje se vjeruje da su kandidati za uloge u Trampovom kabinetu, uključujući Majka Pompea, bivšeg američkog državnog sekretara pod Trampom, rekao je zvaničnik Laburista.
Lami je odbio da bude intervjuisan, ali je rekao da su mnogi britanski političari kritikovali Trampa i da bi on kao ministar spoljnih poslova zastupao britanske interese bez obzira na to ko zauzima Bijelu kuću.
Viktorija Kouts, bivša zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost u vrijeme Trampa, rekla je da bi pobeda laburista mogla da znači težak period u odnosima SAD i Velike Britanije ako Tramp pobijedi, navodeći “lični animozitet” kod dijela laburista. Predstavnik Pompea je odbio da komentariše.
Nervoza u Australiji
Australijski ambasador u SAD Kevin Rad nedavno je navukao Trampov gnjev zbog prethodnih kritika na račun bivšeg predsjednika. U intervjuu prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je čuo da je Rad, bivši premijer, bio „malo gadan“ i da je:
„Ako bude iole neprijateljski raspoložen, neće dugo ostati tamo“.
Ministarka inostranih poslova Australije Peni Vong branila je Ruda, rekavši da će ostati ambasador ako se Tramp vrati na vlast. Iza kulisa, Rad pokušava da zaštiti ključni vojni sporazum da ga Tramp ne poništi, rekao je diplomatski izvor iz Australije.

Bajdenova administracija se složila da pomogne Australiji da načini svoj prvi korak ka razvoju flote podmornica na nuklearni pogon prodajom Kanberi tri do pet podmornica klase Virdžinija.
Rad je podstakao Kanberu da brzo reaguje na donošenju zakona koji je približava američkim standardima za kontrolu naoružanja i uspostavlja specijalno tijelo za nuklearnu bezbjednost, u nadi da će to otežati Trampu da poništi prodaju, rekao je izvor.
Ambasada Australije u SAD je odbila da komentariše. Kanbera nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Majkl Šubridž, iz firme Strategic Analysis Australia, rekao je da bi Trampova politika „Amerika na prvom mjestu“ ipak mogla da poništi dogovor.
– Sve poluge su tu da Tramp kaže: ‘Američka mornarica nema dovoljno, tako da Australija neće dobiti nijednu podmornicu – rekao je stručnjak za odbranu.
Rojters nije mogao da utvrdi Trampov stav o tom pitanju. U predizbornoj kampanji do sada nije izrazio nikakvu zabrinutost u vezi sa tim sporazumom.
Diskretan pristup Južne Koreje
Jedan način da saveznici SAD utiču na Trampa jeste preko lobista, posebno ako žele da budu diskretni.
Bivši zvaničnik južnokorejske vlade, koji sada boravi u Vašingtonu, rekao je da Bajdenova administracija pažljivo prati strane vlade i da Seul više voli da razumije Trampovo razmišljanje preko lobističkih firmi na „tajni način“.
Četvrt sa lobističkim firmama u Vašingtonu vrvi od Južnokorejaca koji žele da razumiju Trampove stavove o trgovini i investicijama, uključujući šta bi se desilo sa Bajdenovim Zakonom o smanjenju inflacije (IRA), rekao je zvaničnik južnokorejske vlade.
Kabinet predsednika Južne Koreje nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Zakonom IRA podržava se obnavljanje proizvodnje i energetska tranzicija.
Tramp takođe podržava vraćanje poslovnih operacija iz inostranstva u zemlju, ali ne i Bajdenov pritisak da se sa fosilnih goriva pređe na zelenu energiju.
Neki američki saveznici koriste lobiste povezane sa Trampom, uključujući kompaniju Ballard Partners, koji vodi Brajan Balard, lobista sa Floride koji je tražen zbog svojih bliskih veza sa Trampom. Balardovi klijenti su Japan i Demokratska Republika Kongo, prema podacima te kompanije i američkim javno dostupnim dokumentima. Odbio je da imenuje druge.
– Mnogi članovi naše firme bili su dugogodišnji saveznici bivšeg predsjednika – rekao je Džastin Sejfi, Balardov partner.
Japansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je zatražilo savjet i podršku od širokog spektra stručnjaka, i odbilo je da komentariše veze sa Balardom. Kongo nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, piše Glas Amerike.
Svijet
DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!
Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.
Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.
Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.
Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.
Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.
“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.
Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.
Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.
Svijet
Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”
Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.
Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece
Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.
“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.
Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.
Svijet
ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma
Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.
Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.
Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.
Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.
Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.
Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini
Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.
Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.
Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.
Strategija povezivanja odluka
Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.
Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.
“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.
Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.
Zabrinutost među članicama
Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.
Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.
U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:
“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.
Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.
“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika2 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika3 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika16 sati agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika3 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Politika3 dana ago“JADNI POSLANICI”: Stanivuković tvrdi da je Dodik stavio “GAĆE MILE RADIŠIĆA” ispred NS RS
-
Svijet3 dana agoOTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi
-
Svijet22 sata agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
