Connect with us

Svijet

Američki saveznici kuju planove za moguć POVRATAK TRAMPA

Njemačka vodi “ofanzivu šarma” unutar Republikanske partije. Japan priprema stručnjaka za pristup Trampu. Zvaničnici meksičke vlade razgovaraju sa Trampovim saradnicima, a Australija užurbano donosi zakone koji bi zaštitila vojni sporazum sa Amerikom u slučaju Trampove pobjede.

Širom svijeta, američki saveznici preduzimaju korake da odbrane ili unaprijede svoje interese u slučaju da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati na vlast poslije izbora u novembru. Tramp i njegov demokratski rival Džo Bajden su, prema anketama, trenutno izjednačeni u ključnim državama koje odlučuju izbore

Strani saveznici žele da izbjegnu da se ponovi šamar koji im je Trampova politika “Amerika na prvom mjestu” zadala u njegovom prvom mandatu, kada su se dogodili trgovinski ratovi, preispitivanje vojnih saveza, suzbijanje dolaska novih imigranata i povlačenje iz svjetskog klimatskog sporazuma.

Agencija Rojters je razgovarala sa diplomatama i vladinim zvaničnicima na pet kontinenata o pripremama za Trampov potencijalni drugi mandat.

Neki strani lideri su direktno kontaktirali Trampa, uprkos riziku da će naljutiti njegovog izbornog rivala, demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Saudijski princ prestolonaslijednik je nedavno telefonom nazvao Trampa, navodi izvor upoznat sa tim razgovorom, dok su se mađarski premijer i poljski predsjednik uživo sastali sa njim proteklih nedelja.

Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron je takođe razgovarao sa Trampom ovog mjeseca na njegovom imanju na Floridi. Reporterima u Vašingtonu je poslije rekao da je u pitanju bila privatna večera na kojoj su razgovarali o Ukrajini, ratu Izraela i Gaze i budućnosti NATO.

Bijela kuća je uputila novinare Rojtersa na komentare portparolke Bijele kuće Karin Žan-Pjer koja je navela da sastanci kao što je taj koji je održao Kameron – nisu neuobičajeni.

Odbila je da odgovori na pitanja o Trampovom sastanku sa Viktorom Orbanom ili telefonskom razgovoru sa saudijskim princom, o kojem je vijest prvo objavio Njujork tajms.

FOTO: JABIN BOTSFORD/POOL/EPA
FOTO: JABIN BOTSFORD/POOL/EPA

Kancelarija za medije saudijske vlade i Trampov izborni štab nisu odgovorili na pitanja da prokomentarišu taj razgovor.

Trampova kampanja saopštila je da je razgovarao o bezbjednosnim pitanjima sa svakim od evropskih lidera, uključujući predlog poljskog predsjednika Andžeja Dude da članice NATO troše bar 3% bruto nacionalnog proizvoda na odbranu. Trenutno, cilj im je da izdvoje 2% za budžet NATO.

Džeremi Suri, predsjednički istoričar na Univerzitetu Teksasa, kaže da su sastanci između kandidata i diplomata normalni, ali smatra da je Trampov sastanak sa Orbanom i razgovor sa saudijskim princom Mohamadom bin Salmanom – neuobičajen.

Trampov savjetnik Brajan Hjuz je rekao: “Sastanci i pozivi svjetskih lidera predstavljaju priznanje onoga što već znamo kod kuće. Džo Bajden je slab, i kada predsjednik Tramp položi zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, svijet će biti bezbjedniji a Amerika prosperitetnija”.

Trampov štab nije detaljno odgovorio na pitanja o drugim nalazima iz Rojtersove priče, ali je portparolka kampanje Kerolin Livit rekla: “Američki saveznici se nadaju da će predsjednik Tramp biti ponovo izabran”.

Njemačka “zaobilazna diplomatija”

Veći dio pokušaja uspostavljanja kontakta sa Trampom bio je manje direktan od susreta sa kandidatom.

Njemačka gradi mostove sa Trampovom republikanskom bazom na državnom nivou, podsjećajući stranačke zvaničnike na velika njemačka ulaganja u američku industriju.

Imajući u vidu da je Tramp prijetio kaznenim tarifama njemačkoj industriji automobila dok je bio predsjednik, a sada želi da uvede tarife od minimum 10% na sve uvozne proizvode ako se vrati na položaj, Njemačka koristi translantskog koordinatora da se pripremi za moguću drugu Trampovu administraciju.

Koorodinator Majkl Link, vodi ono što Berlin naziva “zaobilaznom diplomatijom”, putujući po zemlji i obilazeći presudne države gdje Njemačka ima velike investicije.

Olaf Šolc
FOTO: OLIVIER MATTHY/EPA

– Ukoliko Donald Tramp bude ponovo izabran, bilo bi posebno važno da se spriječe kaznene tarife koje planira da uvede na robu iz EU – rekao je Link za Rojters. Kazao je da se sastao sa republikanskim guvernerima Oklahome, Arkanzasa, Alabame i Indijane.

Na svakoj stanici, objasnio je zašto su dobre trgovinske veze temelj njemačkog prisustva u SAD.

Najveći izvoznik automobila proizvedenih u Americi je BMW BTWG.DE, a Njemačka kaže da kompanijja direktno ili indirektno zapošljava 860.000 Amerikanaca.

Link se takođe sastaje sa demokratskim zvaničnicima, ali je lobiranje kod onih koji mogu da utiču na Trampa njegov prioritet. Rojters nije mogao da utvrdi da li je sam Tramp svestan pristupa Berlina.

Prijateljska lica za Trampa u Meksiku

U Meksiku su se vladini zvaničnici sastajali sa ljudima bliskim Trampu i razgovarali o pitanjima koja uključuju uključujući migraciju i krijumčarenje fentanila, sintetičkog opijata, u Sjedinjene Države. To su dva pitanja gdje bi Meksiko mogao da se suoči sa većim pritiskom SAD pod drugom Trampovom administracijom, prema dva izvora iz Meksika.

migranti na granici u Teksasu
FOTO: LOKMAN VURAL ELIBOL/ANADOLIJA

Tramp je rekao da će narediti Pentagonu „da na odgovarajući način upotrebi specijalne snage“ za napade na vođstvo i infrastrukturu kartela, za šta je malo verovatno da će dobiti dozvolu meksičke vlade.

Meksički zvaničnici su takođe razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi, koji je posljednji put izmijenjen za vrijeme Trampovog predsedništva 2020. godine, i treba da bude ponovo revidiran 2026, dodaju izvori. Tramp je u nedavnim javnim komentarima pohvalio svoju prepravku tog sporazuma.

A u znak toga koliko su lični odnosi važni pod Trampom, meksička vladajuća partija razmatra alternativne kandidate koje bi imenovala za sljedećeg ministra spoljnih poslova, u zavisnosti od toga da li će vjerovatno pobijediti Tramp ili Bajden, rekla su dva izvora upoznata sa razmatranjima.

Predsjednički izbori u Meksiku se održavaju u junu. Ako pobedi Klaudija Šajnbaum, kandidatkinja vladajuće stranke, kako se trenutno očekuje, stupila bi na dužnost u oktobru. Ukoliko ankete nagovijeste Trampovu pobjedu, vjerovatno će izabrati Marsela Ebrarda za svog šefa diplomatije, kažu izvori. On je bio ministar spoljnih poslova za vrijeme Trampovog prvog mandata i smatra da se da se “dobro držao” u odnosima sa američkom administracijom u to vrijeme.

Japanski “stručnjak za Trampa”

Da bi ojačao svoje diplomatsko angažovanje sa Trampovim štabom, Japan se sprema da angažuje Sunao Takaa prevodioca školovanog na Harvardu koji je pomogao bivšem premijeru Šinzu Abeu da se zbliži sa Trampom tokom partija golfa. Drugi bivši premijer Japana, Taro Aso  sastao se sa Trampom u Njujorku u utorak, prema zvaničniku kampanje. Najbližeg saveznika Amerike u Aziji brine da bi Tramp mogao da oživi trgovinski protekcionizam i zahtijeva više novca za održavanje američkih snaga u Japanu, kažu vladini zvaničnici.

Britanska Laburistička partija, koja je sada u opoziciji, ali je veliki favorit za pobjedu na izborima koji se očekuju do kraja godine, možda će imati teži put da ostvari dobre odnose sa eventualnom Trampovom administracijom.

Dejvid Lemi, koji bi bio ministar spoljnih poslova laburista, jednom je napisao u časopisu Tajm da je Tramp „neonacistički sociopata koji mrzi žene“. Lami sada radi na izgradnji veza sa republikancima, rekao je zvaničnik laburista.

Lami se sastao sa republikancima za koje se vjeruje da su kandidati za uloge u Trampovom kabinetu, uključujući Majka Pompea, bivšeg američkog državnog sekretara pod Trampom, rekao je zvaničnik Laburista.

Lami je odbio da bude intervjuisan, ali je rekao da su mnogi britanski političari kritikovali Trampa i da bi on kao ministar spoljnih poslova zastupao britanske interese bez obzira na to ko zauzima Bijelu kuću.

Viktorija Kouts, bivša zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost u vrijeme Trampa, rekla je da bi pobeda laburista mogla da znači težak period u odnosima SAD i Velike Britanije ako Tramp pobijedi, navodeći “lični animozitet” kod dijela laburista. Predstavnik Pompea je odbio da komentariše.

Nervoza u Australiji

Australijski ambasador u SAD Kevin Rad nedavno je navukao Trampov gnjev zbog prethodnih kritika na račun bivšeg predsjednika. U intervjuu prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je čuo da je Rad, bivši premijer, bio „malo gadan“ i da je:

„Ako bude iole neprijateljski raspoložen, neće dugo ostati tamo“.

Ministarka inostranih poslova Australije Peni Vong branila je Ruda, rekavši da će ostati ambasador ako se Tramp vrati na vlast. Iza kulisa, Rad pokušava da zaštiti ključni vojni sporazum da ga Tramp ne poništi, rekao je diplomatski izvor iz Australije.

Donald Tramp
FOTO: CURTIS MEANS/EPA

Bajdenova administracija se složila da pomogne Australiji da načini svoj prvi korak ka razvoju flote podmornica na nuklearni pogon prodajom Kanberi tri do pet podmornica klase Virdžinija.

Rad je podstakao Kanberu da brzo reaguje na donošenju zakona koji je približava američkim standardima za kontrolu naoružanja i uspostavlja specijalno tijelo za nuklearnu bezbjednost, u nadi da će to otežati Trampu da poništi prodaju, rekao je izvor.

Ambasada Australije u SAD je odbila da komentariše. Kanbera nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Majkl Šubridž, iz firme Strategic Analysis Australia, rekao je da bi Trampova politika „Amerika na prvom mjestu“ ipak mogla da poništi dogovor.

– Sve poluge su tu da Tramp kaže: ‘Američka mornarica nema dovoljno, tako da Australija neće dobiti nijednu podmornicu – rekao je stručnjak za odbranu.

Rojters nije mogao da utvrdi Trampov stav o tom pitanju. U predizbornoj kampanji do sada nije izrazio nikakvu zabrinutost u vezi sa tim sporazumom.

Diskretan pristup Južne Koreje

Jedan način da saveznici SAD utiču na Trampa jeste preko lobista, posebno ako žele da budu diskretni.

Bivši zvaničnik južnokorejske vlade, koji sada boravi u Vašingtonu, rekao je da Bajdenova administracija pažljivo prati strane vlade i da Seul više voli da razumije Trampovo razmišljanje preko lobističkih firmi na „tajni način“.

Četvrt sa lobističkim firmama u Vašingtonu vrvi od Južnokorejaca koji žele da razumiju Trampove stavove o trgovini i investicijama, uključujući šta bi se desilo sa Bajdenovim Zakonom o smanjenju inflacije (IRA), rekao je zvaničnik južnokorejske vlade.

Kabinet predsednika Južne Koreje nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Zakonom IRA podržava se obnavljanje proizvodnje i energetska tranzicija.

Tramp takođe podržava vraćanje poslovnih operacija iz inostranstva u zemlju, ali ne i Bajdenov pritisak da se sa fosilnih goriva pređe na zelenu energiju.

Neki američki saveznici koriste lobiste povezane sa Trampom, uključujući kompaniju Ballard Partners, koji vodi Brajan Balard, lobista sa Floride koji je tražen zbog svojih bliskih veza sa Trampom. Balardovi klijenti su Japan i Demokratska Republika Kongo, prema podacima te kompanije i američkim javno dostupnim dokumentima. Odbio je da imenuje druge.

– Mnogi članovi naše firme bili su dugogodišnji saveznici bivšeg predsjednika – rekao je Džastin Sejfi, Balardov partner.

Japansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je zatražilo savjet i podršku od širokog spektra stručnjaka, i odbilo je da komentariše veze sa Balardom. Kongo nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, piše Glas Amerike.

Svijet

JEDAN OD NAJTEŽIH U ISTORIJI Kanada ruši školu u kojoj se dogodio masakr

Srednja škola u kanadskom gradu Tumbler Ridž, u kojoj se u februaru dogodio jedan od najtežih masakara u novijoj istoriji Kanade, biće srušena, potvrdile su vlasti Britanske Kolumbije.

Odluka je donesena nakon razgovora sa porodicama žrtava, preživjelima i lokalnom zajednicom, koji su poručili da učenici više ne mogu da se vrate u zgradu obilježenu tragedijom.

Premijer Britanske Kolumbije, Dejvid Ebi, izjavio je da je zajednica gotovo jednoglasno podržala izgradnju nove škole na drugoj lokaciji.

-Želimo da budemo sigurni da radimo ispravnu stvar za preživjele, porodice i građane Tumbler Ridža”, rekao je Ebi novinarima, navodi “TheGuardian”. Dodao je da su učenici, nastavnici i osoblje jasno poručili da žele novi početak na novom mjestu.

Jedan od najgorih školskih masakara u Kanadi
Masakr se dogodio 10. februara ove godine, kada je 18-godišnji bivši učenik škole Džesi Van Rotselar otvorio vatru tokom nastave u srednjoj školi Tumbler Ridž. U napadu je ubijeno devet ljudi, dok je više od 25 ranjeno. Napadač je nakon krvavog pohoda izvršio samoubistvo.

Policija je kasnije utvrdila da je prije dolaska u školu ubio svoju majku i mlađeg polubrata u porodičnoj kući nedaleko od škole.

Među ubijenima u školi bili su pomoćnica u nastavi Šanda Aviugana-Durand i petoro učenika uzrasta od 12 do 13 godina. Više desetina učenika i zaposlenih zadobilo je povrede, a pojedini su morali biti helikopterom prebačeni u bolnice u Vankuveru.

Učenici trenutno pohađaju nastavu u privremenim objektima
Nakon tragedije škola je zatvorena, a dio učenika nastavu trenutno pohađa u privremenim montažnim učionicama postavljenim u blizini škole.

Provincijske vlasti najavile su da će rušenje škole početi tokom ljeta, nakon čega će biti izgrađen potpuno novi objekat u drugom dijelu grada.

Ebi je rekao da će i federalna vlada učestvovati u finansiranju projekta.

-Kada je premijer bio u Tumbler Ridžu zajedno sa mnom i gradonačelnikom, obećao je da će federalna vlada biti dio ovog projekta, i sada su to i zvanično potvrdili”, rekao je Ebi.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PRVI PUT OTKRIO STANJE MODŽTABE HAMNEJA: Evo šta su saopštili o njegovom zdravlju

Iranske vlasti prvi put su javno iznijele detalje o zdravstvenom stanju novog vrhovnog vođe Irana, Modžtabe Hamneja, pokušavajući da zaustave brojne spekulacije i glasine koje mjesecima kruže nakon njegovog nestanka iz javnosti poslije američko-izraelskih udara na Teheran.

Prema navodima iranskih zvaničnika, Hamnej je zadobio povrede tokom napada krajem februara, ali se “dobro oporavlja” i i dalje učestvuje u donošenju ključnih odluka u državi.

Teheran tvrdi da je Hamnej “u dobrom stanju”

Mazaher Hoseini, zvaničnik iz kancelarije vrhovnog vođe i koordinator sastanaka državnog vrha, izjavio je da je Modžtaba Hamnej zadobio povrede koljena i leđa tokom udara u kojem je poginuo njegov otac, bivši vrhovni vođa Ali Hamnej.

Prema njegovim riječima, povrede nisu opasne po život i stanje novog iranskog lidera je stabilno.

“Koljeno će uskoro potpuno zacijeliti, a problemi sa leđima su uglavnom riješeni”, rekao je Hoseini u obraćanju koje su prenijeli iranski mediji. Dodao je da Hamnej ima i manju povredu iza uha, ali da se ona više ne vidi jer je zarasla i prekrivena turbanom.

Iranski zvaničnici ističu da je Hamnej odsutan iz javnosti iz bezbjednosnih razloga, a ne zbog nesposobnosti da vodi državu.

Mjesecima kruže glasine o njegovom stanju

Od kada je početkom marta naslijedio oca Alija Hamneja, Modžtaba Hamnej gotovo se nije pojavljivao u javnosti, što je izazvalo brojne spekulacije u međunarodnim medijima. Pojedini izvještaji tvrdili su da je teško ranjen, da se nalazi u komi ili čak da nije sposoban da upravlja državom.

Britanski “The Times” i više izraelskih medija ranije su objavili da američko-izraelske obavještajne procjene ukazuju da je Hamnej bio “u veoma teškom stanju” nakon vazdušnih udara i da nije mogao direktno da učestvuje u vođenju države.

Istovremeno, iranske vlasti više puta su odbacivale te tvrdnje kao “psihološki rat” protiv Teherana. Visoki iranski zvaničnik Mohsen Komi ranije je izjavio da Hamnej “u potpunosti kontroliše državu” i da aktivno vodi pregovore i vojne odluke.

Sukob različitih izvještaja o stvarnom stanju

Američki izvori i dalje tvrde da su povrede Modžtabe Hamneja ozbiljnije nego što Teheran priznaje. Pojedini zapadni mediji navode da je tokom udara zadobio opekotine, povrede nogu i lica, kao i ozbiljna oštećenja koja su zahtijevala više operacija.

Portal “Voice of Emirates” ranije je objavio tvrdnje da se Hamnej nalazi u “kritičnom stanju” i da je liječen u specijalizovanoj bolnici u iranskom gradu Komu, uz navode da je komunikacija sa njim veoma ograničena.

S druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan nedavno je izjavio da je sa Hamnejem održao višesatni sastanak i opisao ga kao lidera koji i dalje donosi ključne političke odluke.

Revolucionarna garda sve moćnija

Analitičari smatraju da je rat dodatno ojačao uticaj Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja sada ima dominantnu ulogu u bezbjednosnim i političkim pitanjima u Iranu. Više zapadnih izvještaja tvrdi da je dio ključnih ovlašćenja privremeno prebačen na vojne komandante zbog otežane komunikacije sa Hamnejem.

“Pitanje više nije da li Mojtaba Hamnei ima političku moć, već koliko samostalno može da odlučuje bez Revolucionarne garde”, navodi magazin “Forbes” u jednoj od analiza.

Teheran pokušava da smiri javnost

Objavljivanje detalja o povredama Modžtabe Hamneja dio je šire kampanje iranskih vlasti da smire javnost i pokažu da država funkcioniše uprkos ratu, sankcijama i političkim tenzijama.

Iranski zvaničnici tvrde da će se vrhovni vođa uskoro ponovo obratiti naciji, ali za sada nije poznato kada bi se mogao prvi put pojaviti u javnosti nakon višemjesečne pauze.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN POSLAO MOĆNU PORUKU: Dan pobjede je svetinja, Rusija ne zaboravlja heroje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija čuva sjećanje na heroje Drugog svjetskog rata i da ruski narod može da izdrži i prevazđe sve izazove, uz poruku da Dan pobjede predstavlja “sveti praznik”.

– Zalog uspijeha je naša moralna i duhovna snaga, hrabrost i junaštvo, jedinstvo i sposobnost da izdržimo sve i savladamo svaku prepreku – rekao je Putin tokom govora na Paradi pobjede u Moskvi uz poruku da je pobjeda “uvijek bila i biće naša”, prenose RIA Novosti.

Putin je naglasio da, bez obzira na promijene u ratnoj tehnologiji i taktici, sudbinu Rusije oblikuju ljudi, njeni građani.

– Tehnika se mijenja, ali ostaje važno: sudbinu zemlje kroje ljudi, vojnici i radnici, poljoprivrednici, oružari i ratni reporteri, ljekari i učitelji, kulturni radnici i sveštenici, volonteri, preduzetnici, humanitarci, svi građani Rusije – rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je istakao da su hrabrost i požrtvovanost ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu podizali narod iznad neprijatelja i jačali vjeru u pobjedu.

– Pravi patriotizam, hrabrost i požrtvovanost naroda osnažili su ga nad neprijateljem, davali snagu i učvršćivali vjeru u pobjedu. Pobjeda je zaslužena i izvojevana – rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je prilikom obraćanja povezao pobjedu u Drugom svjetskom ratu sa aktuelnim ratom u Ukrajini, dodavši da pobjeda nad nacizmom predstavlja “inspiraciju” za vojnike koji se bore u Ukrajini.

– Veliki podvig generacije pobednika inspiriše vojnike koji danas izvršavaju zadatke ‘specijalne vojne operacije’. Oni se suprotstavljaju agresivnoj sili koja je naoružana i podržavana celim NATO blokom. I uprkos tome, naši heroji idu napred – istakao je Putin.

Putin je dodao da je ruski vojnik dao ogromne žrtve u ime slobode i dostojanstva naroda Evrope.

– Naš vojnik je podnio kolosalne gubitke, žrtvovao se za slobodu i dostojanstvo evropskih naroda, bio oličenje hrabrosti, plemenitosti, istrajnosti i ljudskosti, i okrunjen je slavom grandiozne pobjede – rekao je ruski predsjednik.

On je naglasio i da Rusija sa poštovanjem čuva nasljeđe i zavjete pobjedničkih vojnika i da je očuvanje sjećanja na Drugi svjetski rat pitanje časti.

– Uvijek ćemo pamtiti podvig sovjetskog naroda, koji je odlučujuće doprineo porazu nacizma, spasio svoju zemlju i svijet, okončao totalno i nemilosrdno zlo i vratio suverenitet državama koje su kapitulirale pred Hitlerovom Njemačkom – rekao je Putin.

Na kraju obraćanja, Putin je Dan pobjede nazvao “svetim praznikom” Rusije dodajući da se obilježava s ponosom i osjećanjem zajedničke dužnosti u “zaštiti interesa i budućnosti domovine”.

– Poštovani gosti, čestitam vam Dan pobjede, naš sveti, svetli i najvažniji praznik. Obilježavamo ga s ponosom i ljubavlju prema svojoj zemlji, s osjećanjem zajedničke dužnosti, da štitimo interese i budućnost domovine – zaključio je predsjednik Rusije.

Dan pobjede u Velikom otadžbinskom ratu tradicionalno se obilježava 9. maja, a ove godine se slavi 81. godišnjica pobjede.

Nastavi čitati

Aktuelno