Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se, između ostalog, predviđa da se dva puta godišnje redovno usklađuje penzija.

Ovaj prijedlog je upućen u Vladu FBiH, te ako se odobri, ide u proceduru u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, te Dom naroda Parlamenta FBiH na odlučivanje.

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, naveo je da su predložene izmjene rezultat zahtjeva predstavnika penzionera i potrebe da se unaprijedi stabilnost i pravednost penzijskog sistema u Federaciji BiH.

“Ovim se predviđa novi model usklađivanja penzija koji prati ekonomske pokazatelje i omogućava redovno polugodišnje usklađivanje, uvođenje više nivoa najniže penzije u zavisnosti od dužine ostvarenog radnog staža, pojednostavljenje procedura i preciziranje osnovica za određene naknade iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja. Također, predviđa usklađivanje rokova i procedura za redovno usklađivanje penzija, jačanje zaštitnih mehanizama kako bi se spriječilo smanjenje dostignutog nivoa penzija, harmonizacija zakonskih odredaba sa važećim propisima iz oblasti finansija i trezorskog poslovanja, te proširenje prava na naknadu troškova sahrane iza umrlog korisnika penzije i na osobe koje su te troškove snosile, a ne samo na članove uže porodice”, objasnio je Delić.

Prema njegovim riječima, predloženim izmjenama i dopunama se zadržavaju postojeća prava stečena po važećem zakonu, te se istovremeno unapređuje održivost i pravednost penzijskog sistema za buduće generacije.

“Ono što je naš zadatak jeste da za buduće generacije odlučno zauzmemo stav i pokažemo da se rad mora vrednovati i da je penzija pravo koje se stiče iz rada, a ne kroz različite statuse, zasluge ili druge mehanizme koji su se u prošlosti često rješavali kroz penzijski sistem. Time jačamo pravednost i održivost sistema, a istovremeno štitimo dostojanstvo sadašnjih i budućih penzionera”, istakao je Delić.

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, rekao je za “Nezavisne novine” da se Vlada FBiH treba očitovati o ovom prijedlogu jer su tu ljudi koji odlučuju o parama.

“Oni će odlučiti da li Vlada FBiH može da pokrije taj iznos koji je predložio ministar Delić. Od svih naših zahtjeva koje smo tražili resorno ministarstvo je udovoljilo skoro svim, osim jednog, a to je da smo tražili i vanredno usklađivanje penzija. Oni to pravdaju činjenicom da nijedna evropska zemlja nema taj član i da bi to moglo da ugrozi isplatu penzija. Naši osnovni zahtjevi su bili da se redovno i vanredno usklađivanje penzija u temelju mijenjaju. Trenutno su parametri usklađivanja indeks rasta potrošačkih cijena i mi nemamo ništa protiv. Drugi je da mi jedini u regiji imamo parametar stopu BDP-a, što za penzionere nikako nije dobro jer na stopu rasta utiče puno faktora na koje ne može da utiče ni Federacija. Tražimo da parametar bude prosječna neto plata”, objašnjava Mehić.

Na pitanje da li bi to značilo veće penzije u FBiH, Mehić odgovara da bi naredne godine, prema trenutnim parametrima, penzije trebalo da budu veće za 12 ili 13 odsto.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, nedavno je rekao da bi dva puta redovno usklađivanje penzija prema obećanjima trebalo da krene od januara.

“Drugo bi bilo u julu. Vlada nije prihvatila vanredno povećanje, od čega mi nećemo odustati. Ako kažu da je to neregularno, neka isplate trinaestu penziju”, naglasio je Trakić.

Inače, penzioneri su krajem avgusta prijetili protestima zbog toga što nisu do tada bili uvaženi njihovi zahtjevi.

Najniža julska penzija u Federaciji BiH iznosila je 599,28 KM, dok je prosječna penzija koja je isplaćena najvećem broju penzionera bila oko 760 maraka.

Penzioneri su uz ovo dobili i jednokratnu novčanu pomoć od 100 do 250 KM u zavisnosti od visine penzije.

Sa druge strane, prosječna penzija u Republici Srpskoj u julu je iznosila 632,39 KM i činila je 40,43 odsto prosječne plate.

Radnici “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS) već treći mjesec zaredom nemaju uredno uplaćene doprinose, zbog čega ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu.

Najdrastičniji primjer je, kako upozoravaju sindikalci, to što oboljeli od tumora ne mogu dobiti uputnice za liječenje u Beogradu jer im u sistemu osiguranje ne postoji.

“Radnici kada odu kod doktora dobiju informaciju da im doprinosi nisu uplaćeni i da bez plaćanja ne mogu na pregled. Ova situacija traje već tri mjeseca”, rekao je za Glas Srpske predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS, Dragan Peulić.

On ističe da su zaposleni u subotu dobili julsku platu, ali da se ispostavilo da doprinosi nisu izmireni, iako je iz uprave ranije poručeno suprotno.

“Koliko znamo, novac je uplaćen, ali nisu poslati spiskovi radnika da se sve rasknjiži. To je trebalo da bude urađeno danas, ali ni sami nismo sigurni da li će biti”, naveo je Peulić.

Sindikalci upozoravaju da su spremni na radikalnije poteze:

“Imamo spremne tužbe protiv uprave, a ako od prvog narednog mjeseca doprinosi ne budu uplaćeni – otpravnici neće raditi”, poručuje Peulić.

Primjena testnog informacionog programa dodatno je zakomplikovala situaciju, pa su pojedini radnici dobili umanjene plate. U upravi ŽRS priznali su greške i obećali brzo ispravljanje, ali problem sa doprinosima traje.

Zaposleni su dodatno zbunjeni jer elektronske provjere pokazuju da su osigurani, a u zdravstvenim ustanovama im se govori suprotno.

“Šta se tačno dešava, ne znamo ni mi”, poručuju iz sindikata.

Fond: Željeznice nisu uplatile doprinose
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS potvrđuju da “Željeznice” nisu izmirile obaveze po osnovu doprinosa za jul.

“Fond nema zakonskog osnova da produži pravo na osiguranje radnicima dok se obaveze ne izmire”, rekla je portparol Fonda, Milijana Latinović Radošević.

Zakonom o doprinosima jasno je propisano da poslodavac prilikom isplate plate mora uplatiti i doprinose, ili najkasnije do kraja tog mjeseca. U slučaju da plata nije isplaćena, doprinosi moraju biti izmireni u roku od 60 dana.

Primjera radi, uplatom doprinosa za julsku platu osiguranje traje do kraja septembra, pod uslovom da se obaveze redovno izvršavaju.

“Željeznice RS” su jedno od najvećih javnih preduzeća u Srpskoj, sa oko 1.800 zaposlenih. Veliki broj radnika preko svog osiguranja pokriva i članove porodice, pa su mnogi prethodnih dana bili primorani da sve preglede i analize plate iz vlastitog džepa.

Sindikalci poručuju da je situacija neodrživa i traže hitan sastanak sa upravom.

dlučio sam da napustim posao u jednom od javnih preduzeća, jer sam procijenio da daleko više mogu zaraditi sa privatnom firmom, koju sam otvorio, a koja se bavi zanatsko-molerskim i keramičarskim radovima. Posla ima preko glave i mogu da biram šta ću raditi.

Sada mjesečno mogu lagano da zaradim pet, do šest puta više nego u preduzeću u kom sam radio donedavno.

Kaže ovo za “Glas Srpske” Dragan K. iz okoline Banjaluke, navodeći da se jedno vrijeme dvoumio koji naredni korak da napravi, jer je trebalo porodicu prehraniti. To je, kako kaže, bilo sve teže, jer žena nije radila, a on je imao platu koja se kretala oko 1.200 maraka, iako je završio višu saobraćajnu školu. Onda je odlučio da krene sa dopunskim poslom, te je vikendom obavljao razne zanatsko-građevinske poslove.

Kada je uvidio da u Banjaluci postoji veliki manjak ljudi koji se bavi ovim poslovima, odlučio je da prvo registruje firmu, a onda i donese odluku da napusti posao u državnoj firmi.

– Sada drugare iz nekadašnje firme, s kojima sam ostao u kontaktu, s vremena na vrijeme zovem i vodim sa sobom kao ispomoć, da zarade nešto novca. Vidim da i među njima ima sve više zagrijanih da se okrenu ovakvom i sličnom privatluku, jer posla stvarno ima, a može se i dobro zaraditi, ko hoće da radi. Prezadovoljan sam. Koliko sam primijetio veliki deficit je i vodoinstalatera, ali i električara. Šta će biti u budućnosti, vidjećemo. Mislim da je pogrešno kada se jedan čovjek veže za jednu firmu i razmišlja samo da mu je plata redovna. I ja sam jedno vrijeme tako razmišljao, jer su mi roditelji uvijek govorili uči da ne bi radio težak posao. U međuvremenu se sve promjenilo i od zanatskog rada zaista se može natprosječno živjeti. Nije ni puno naporno kada je čovjek mlad. Pri tome nemam potrebu da se nešto reklamiram, jer jedan posao jednostavno vuče drugi – navodi Dragan K.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić, potvrđuje Draganove riječi, ističući da na ovdašnjem tržištu već jedno izvjesno vrijeme postoji veliki deficit majstora raznih profila, a što je rezultat kako odlaska određenog broja radnika u inostranstvo, tako i upisne politike, odnosno odluka roditelja da svoju djecu vrlo rijetko upisuju da završe neki zanat. Onda, kako ističe, ne treba da čudi trenutno stanje na tržištu i veliki manjak zanatlija, majstora, pogotovo onih kvalitetnih. To je, uzročno-posljedično podiglo i cijenu njihovog rada, pa se zarade u određenim zanatskim djelatnostima sve češće porede sa inženjerskim i menadžerskim poslovima.

– Svi zanati postali su deficitarni. I nije nikakva tajna da dobri majstori mjesečno mogu da zarade više od recimo pojedinih doktora ili direktora. Sve se promijenilo, jer kao i na svakom drugom tržištu rada i ovdje je na sceni princip ponude i potražnje. Kako je malo dobrih majstora, oni onda mogu više da naplate posao koji obave. Veliki deficit je ne samo molera, već i zidara, električara, vodoinstalatera, tesara… Svi se žale da nema dobrih majstora, koji su danas u prilici da biraju plaćenije poslove, odnosno da izbjegavaju neke manje intervencije. Nema više ni majstora koji rade na dnevnicu, već pogađaju poslove recimo po kvadratu. U današnjim vremenima, zaista se isplati registrovati manju firmu za određene popravke i intervencije ili građevinske radove – kaže Bratić.

Fuš majstori

Prema riječima direktora Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovice Bratića nažalost na tržištu rada prisutan je i jedan broj, kako ih je nazvao, “fuš majstora”, koji koriste ovu priliku da dobro zarade.

– Oni čak naplaćaju i svoj dolazak, gorivo koje potroše. Ali to im i nije neka dobra reklama. Pročuje se to vrlo brzo. Dobri majstori u današnje vrijeme čekaju se na dolazak i po par sedmica. Postoji lista čekanja. Posla je mnogo, a malo ih je. Zato i zarađuju dobro, jer ljudi neće fuš, već dobre majstore. I vjerujem da bi ovo moglo promijeniti određene stvari kod nas, jer zanat nije teško savladati i naučiti – kaže Bratić.