Kontroverzni predlozi omogućili bi državama da odbijene tražioce azila i neregularne migrante, uključujući porodice sa djecom, prije deportacije prebacuju u takozvane “centre za povratak” van Evropske unije

Vlade država članica i poslanici Evropskog parlamenta nisu uspjeli da postignu dogovor o novim pravilima EU za deportacije, u onome što je trebalo da bude posljednja runda pregovora.

Pregovori su propali zbog neslaganja oko trenutka početka primjene uredbe, što je ostalo neriješeno i kada su razgovori nastavljeni u četvrtak ujutru.

Savjet EU, koji predstavlja države članice, prvobitno je tražio dvogodišnje odlaganje stupanja uredbe na snagu, osim odredbi koje se odnose na “centre za povratak”, koje bi se primjenjivale odmah. Evropski parlament insistirao je da cijela uredba počne odmah da se primjenjuje.

Tokom pregovora, nacionalne vlade signalizirale su da bi mogle da prihvate jednogodišnje odlaganje. Pregovarači će sada pokušati da postignu privremeni dogovor prije naredne runde pregovora.

Većina drugih spornih pitanja uglavnom je riješena, uključujući definiciju “dobrovoljnog povratka”, međusobno priznavanje naloga za deportaciju širom EU, kao i pitanje u kojoj mjeri migraciona politika treba da bude dio spoljne politike Unije.

Novi sastanak zakazan je za 1. jun, uoči sastanka ministara unutrašnjih poslova EU kasnije te sedmice. Pregovarači su se nadali da će postići dogovor na vrijeme za glasanje na plenarnoj sjednici sljedećeg mjeseca, paralelno sa završnom fazom primjene šireg pakta EU o azilu i migracijama.

“Svi uključeni sada moraju preuzeti svoju odgovornost kako bi se to ostvarilo. Evropa ne može sebi da priušti dalje odlaganje po ovom pitanju”, rekao je Malik Azmani, glavni pregovarač Evropskog parlamenta.

Francis Ksavier Belami, glavni pregovarač Evropske narodne partije, kritikovao je predloge za odlaganje primjene pravila.

“S obzirom na hitnost migracione situacije, odlučno smo se protivili predlozima da se primjena odloži za jednu ili čak dvije godine. Takva odlaganja su neopravdana, posebno sada kada je postignut dogovor o sadržaju teksta”, rekao je on.

Melisa Camara, glavna pregovaračica Zelenih za ovaj dosije, smatra da je “sastanak bio parodija pregovora” jer su se “pregovarački saglasili oko teksta koji gazi osnovna prava prognanih ljudi”.

“Umjesto da se bore za dostojanstven i human tekst, odlučili su da se fokusiraju na besmislenu raspravu o tome kada će tekst početi da se primjenjuje”, izjavila je ona.

Uredbu je Evropski parlament usvojio u martu uz podršku koalicije centrističko-konzervativnih i krajnje desnih grupa, što ukazuje na šire pomijeranje EU udesno kada je riječ o migracionoj politici tokom aktuelnog mandata Evropske komisije. Socijalisti, Zeleni i Ljevica uglavnom su se protivili ovoj mjeri.

Mađarski političar Peter Mađar izjavio je da vjeruje da će se, nakon završetka rata u Ukrajini, cijela Evropska unija vratiti kupovini ruskog gasa. Ključni razlog za to, kako navodi, jeste činjenica da je ruski gas znatno jeftiniji od onog koji se trenutno isporučuje preko Baltičkog mora.

U intervjuu za poljski list „Ržečpospolita“, Mađar je naglasio da Mađarska planira da radi na diverzifikaciji kupovine energenata, posebno vodeći računa o obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja, ali i o cijenama sirovina.

Nepromjenljiva geografija i energetski imperativ

Na konstataciju lista da Mađarska nastavlja da uvozi gas i naftu iz Rusije, čime, prema kritičarima, pomaže u finansiranju rata u Ukrajini, Mađar je odgovorio da se nakon pobjede njegove stranke Tisa na izborima u Mađarskoj geografija nije promijenila.

„Rusija će ostati tamo gdje jeste. Baš kao Mađarska i Poljska. Dobio sam mandat od mađarskog naroda da postignem najveću moguću diverzifikaciju naših izvora energije, sa posebnim naglaskom na obezbjeđivanje bezbjednosti snabdijevanja. Ali i da uzmem u obzir cijenu sirovine“, istakao je Mađar.

On je dodao da je tečni prirodni gas koji se pumpa preko Baltičkog mora, kroz Poljsku i Slovačku, znatno skuplji od gasa uvezenog iz Rumunije, Rusije ili Austrije.

Otvorenost za američki TPG, ali uz konkurentnu cijenu

Govoreći o ponudi Poljske da Mađarska iskoristi priliku za kupovinu američkog tečnog prirodnog gasa (TPG), Mađar je izjavio da je spreman da pregovara o tom pitanju, ali da ishod pregovora ne zavisi samo od Varšave.

„Naravno, započećemo pregovore. I želimo da sarađujemo. Premijer Donald Tusk je rekao da će učiniti sve što je moguće da snizi ovu cijenu, da ovu ponudu učini što konkurentnijom. Ali to ne zavisi samo od Poljske, već i od SAD i od tržišta gasa“, pojasnio je mađarski političar.

EU politika poslije rata: Nova realnost cijena

Upitan da li Mađarska za tri godine više neće da kupuje ruski gas ili naftu, i na konstataciju da je to politika EU, Mađar je rekao da to zna, ali da vjeruje da će se politika EU značajno promijeniti nakon završetka rata.

„Nadajmo se da će se to desiti veoma brzo. Moramo biti konkurentni, Mađarska, Poljska. A za to su niže cijene energije neophodne. Veoma sam pragmatičan u tom pogledu. Znam da me zbog toga kritikuju. Razumijem ovu kritiku. I iako mi se ne sviđa, prihvatam je. Ali jednostavno želim ne samo sigurnost snabdijevanja već i niže cijene“, naglasio je Mađar.

On je ponovio da je ovo njegov mandat koji je dobio od mađarskog naroda. „Ali ne namjeravam da previše pretjerujem. Želimo da se fokusiramo na današnja pitanja, na pregovore o fondovima EU“, zaključio je Mađar.

Neidentifikovana bespilotna letjelica ušla je danas, 21. maja, u vazdušni prostor Letonije, što je treći takav slučaj u tri dana.

Zbog incidenta su vlasti u nekoliko regija proglasile vazdušnu uzbunu, a podignuti su i NATO-ovi borbeni avioni usljed sve veće zabrinutosti da, kako se navodi, Rusija ometa ukrajinske dronove i preusmjerava ih prema teritoriji NATO-a, piše The Kyiv Independent.

Reakcija na treći uzastopni upad

Nacionalne oružane snage Letonije potvrdile su da je u vazdušnom prostoru zemlje otkrivena najmanje jedna bespilotna letjelica.

Kao odgovor na prijetnju, aktivirani su NATO borbeni avioni zaduženi za misije vazdušne policije na Baltiku, prenosi Index.

Stanovnici pogođenih područja pozvani su da ostanu u zatvorenim prostorima i potraže zaklon unutar zgrada, pridržavajući se “pravila dva zida”, mjere civilne zaštite koja smanjuje izloženost eksplozijama.

Oružane snage takođe su objavile kako su preduzele dodatne korake za zaštitu granice.

“Ojačali smo sposobnosti protivvazdušne odbrane na istočnoj granici raspoređivanjem dodatnih jedinica”, stoji u saopštenju.

Sve veći problem za baltičke zemlje

Letonija, baltička država koja dijeli 283 kilometra dugu granicu sa Rusijom i 173 kilometra dugu granicu sa Bjelorusijom, nalazi se na istočnom krilu NATO, u neposrednoj blizini rata u Ukrajini.

Upadi dronova postali su izuzetno osjetljivo pitanje u baltičkim državama nakon što se 7. maja ukrajinski dron srušio na naftno postrojenje u istočnoj Letoniji. Sumnja se da su ga preusmjerile ruske protivmjere.

Taj incident izazvao je političku krizu zbog koje je premijerka Evika Silina 14. maja podnijela ostavku.

Slični incidenti u Estoniji i Litvaniji

Slični događaji nižu se i u susjednim zemljama. U Estoniji je 18. maja NATO-ov borbeni avion oborio ukrajinski dron nakon što je ušao u estonski vazdušni prostor.

Vlasti su i u tom slučaju izrazile sumnju da je Rusija omela sisteme letjelice i preusmjerila je. Litvanija je takođe proglasila vazdušnu uzbunu 20. maja, nakon što je sumnjivi dron prešao u njen vazdušni prostor iz Bjelorusije. To je bilo prvo takvo upozorenje na nacionalnom nivou u zemlji.

Nakon tog incidenta, direktor litvanskog Odjeljenja za državnu bezbjednost Remigijus Bridikis upozorio je da se bezbjednosna situacija u zemlji “zateže” usljed ponovljenih upada dronova.