Connect with us

Svijet

BAJDEN PUTUJE U IZRAEL: “Oni imaju pravo da brane svoj narod”

Džo Bajden sutra dolazi u Izrael i razgovaraće sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom.

Američki predsednik Džo Bajden posjetiće sutra Izrael i razgovarati sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom i time jasno pokazati da Izrael ima pravo da se brani, najavio je državni sekretar Entoni Blinken.

Nakon razgovora sa Netanjahuom koji je trajao više od šest sati, Blinken je rekao da će Bajden potvrditi solidarnost sa Izraelom, za koji se očekuje da će pokrenuti kopneni napad na Gazu. “Bajden će jasno pokazati da Izrael ima pravo i dužnost da brani svoj narod od Hamasa i drugih terorista i spriječi buduće napade”, rekao je Blinken novinarima nakon razgovora sa izraelskim vojnim kabinetom u Tel Avivu.

Neočekivano dug sastanak u ministarstvu odbrane u Tel Avivu trajao je do ranih jutarnjih sati u utorak, a u jednom trenutku prekinule su ga sirene, a Blinken i Netanijahu su bili primorani da se sklone u bunker na pet minuta. Blinken je nakon sastanka rekao da će Izrael obavijestiti Bajdena o svojim vojnim ciljevima i strategiji i načinu na koji će voditi operacije “kako bi se civilne žrtve svele na minimum i omogućio transport humanitarne pomoći civilima u Gazi na način koji neće donijeti korist Hamasu”.

SAD i Izrael dogovorili su se da će razviti plan koji će omogućiti da humanitarna pomoć stigne do civila u Gazi, rekao je Blinken. Američki predsednik Bajden, poslije posjete Izraelu, otputovaće u Jordan gdje će se sastati sa kraljem Abdulahom, egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom El-Sisijem i predsjednikom Palestinske uprave Mahmudom Abasom, saopštio je portparol Bele kuće Džon Kirbi.

Podsjetimo, iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahian rekao je ranije da Izraelu neće biti dozvoljeno da djeluje u Gazi bez posljedica i upozorio na “preventivnu akciju” u narednim satima, bez detalja.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno