Connect with us

Svijet

ZAPAD PRIZNAO, RUŠI SE FRONT! Ukrajina nije svjesna šta je sada čeka, Putin riješio da završi posao!

Entuzijazam na Zapadu za podršku Ukrajini opada, a sve je teže da se prikriju sukobi interesa među saveznicima Kijeva. Pristalice Ukrajine na Zapadu su imale velika očekivanja od ukrajinske ofanzive, a razočaranje izaziva napetost, piše njemačka redakcija RT-a.

U tekstu „Zapadni front protiv Rusije se ruši“, autor Rudiger Rauls podsjeća kako je opadajući entuzijazam Amerikanaca za rat, zajedno sa spremnošću Vijetnamaca da se žrtvuju, bio je odlučujući faktor u porazu SAD u Vijetnamu.

Kakvo je raspoloženje u Ukrajini, teško je procijeniti, ali je promjena raspoloženja među pristalicama jasna.

Sve je teže prikriti sukob interesa, čiji spisak je sve duži i duži. Na početku sukoba, Zapad je gajio iluzije o brzoj pobjedi Ukrajine i razarajućem porazu Rusije.

Govorilo se o propasti i dekolonizaciji Rusije, odnosno o podjeli zemlje na mnogo manjih jedinica.

– Slično kao u Jugoslaviji, smatralo se da novostvorene države mogu da se priključe političkom Zapadu, a ako je potrebno i uz vojni pritisak. Ovaj plan nije uspio u Rusiji – piše autor.

Foto: EPA

 

Posle neuspjeha pregovora u Turskoj, Rusija se pripremila za duži vojni sukob, za razliku od Ukrajinaca i Zapada.

Suprotno zapadnim tvrdnjama, Rusija nikada nije bila zainteresovana za osvajanje Ukrajine, a kamoli za napad na zapadne zemlje, već za uništenje prijetnje koja je usmjerena protiv Rusije.

– Rusija je uništavanje takve prijetnje uvijek navodila kao cilj vojne operacije, htio Zapada da vjeruje u to ili ne – podsjeća autor.

Ukrajinska pobjeda postajala je sve udaljenija, a poslije višenedeljnih gubitaka u borbama, ukrajinska ofanziva nije nigdje uspjela da načini bilo kakav odlučujući prodor.

Ratni ciljevi nisu mogli da budu ostvareni, a neuspjeh je nečim morao da se opravda. Umjesto da traže razloge neuspjeha, ljudi traže krivce. Zapad je okrivio ukrajinsku ratnu taktiku i korupciju u vojnom vrhu. Ministar odbrane Aleksej Reznikov je morao da ode sa funkcije, zvanično zbog korupcije. Državni službenici su otpušteni i zamjenjeni borcima sa fronta.

Ukrajinci su zauzvrat krivili saveznike jer su im oduzeli previše vremena za isporuku oružja, često slali zastarjelu opremu i obraćali previše pažnje na ruske crvene linije.

Foto: Reuters/shutterstock

– Da li su Amerikanci prvo htjeli da sačekaju da Rusi reaguju protiv Evropljana – pita autor u svom tekstu.

Vašington je bio oprezan i u pogledu američkih projektila ATAKMS. Najprije su ih isporučili Britanci, pa Francuzi, a u SAD još nije odlučeno ništa. Evropljani su opet bili primjer kako će Rusija da reaguje.

Po pitanju krstarećih raketa njemački kancelar Olaf Šolc je postupio mudrije nego u slučaju tenkova „leopard“. Ovoga puta, Šolc je čekao da Amerikanci donesu odluku. Pošto nisu obećali slanje raketa, i Šolc je zadržao krstareće rakete „taurus“.

Njemačko odbijanje spriječilo je dalju evropeizaciju rata. Dolaskom tenkova „abrams“ u Ukrajinu, Amerikanci su još više uvučeni u konfrontaciju. Nisu uspjeli da preusmjere nuklearnu prijetnju koju predstavljaju ruski projektili sa Sjedinjenih Država na Evropu.

Cijenu ove taktike platili su Ukrajinci, koji nisu uspjeli da promjene svoju strategiju. Tenzije i pukotine u zapadnom taboru se povećavaju i šire se na sve više oblasti saradnje.

Ovdje je politički Zapad u jasnom nepovoljnom položaju u odnosu na Rusiju. Rusija samo treba da uzme u obzir svoje interese, a Zapad mora da pomiri mnoge države i njihove različite interese. Ovo Rusiji daje prednost u donošenju brzih i jasnih odluka bez razmatranja ili kompromisa po pitanju sopstvenih ciljeva i načina da se do njih dođe.

Foto: Shutterstock, Reuters

 

Podrška sukobu i dalje opada, entuzijazam s početka se više ne vidi. Mađarska je već najavila da više neće da finansira rat.

Izbori u Slovačkoj su ojačali snage koje odbacuju antirusku politiku EU i žele kompromis sa Rusijom. U Poljskoj, gdje će uskoro biti izbori, simpatije prema Ukrajini slabe. Varšava više ne želi da isporučuje oružje jer smatra da je Kijev nezahvalan sa svojim stalnim zahtjevima i optužbama.

Sada kada su i američkom predsjedniku ruke vezane, Vladimir Zelenski je pod sve većim pritiskom. Američki privremeni budžet ne podrazumjeva novac za Ukrajinu, a njena ofanziva je propala. Zelenski očigledno želi da popravi bezizlaznu situaciju napadom na rusko zaleđe, ali britanske i francuske rakete možda neće biti dovoljne.

Da li napadima na Krim i pogranični region sa Rusijom želi da stvori neizvjesnost i atmosferu kojima će Putina natjerati da popusti?

Čini se da većina kreatora javnog mnjenja na Zapadu nije baš oduševljena napadima zapadnim oružjem, o čemu govori to što nije bilo navijanja zbog bombardovanja štaba ruske Crnomorske flote.

Strpljenje Rusije sa druge strane nije neograničeno. Iako je Moskva više puta naglašavala da se nuklearno oružje koristi samo kao kontranapad ili kada država osjeti da je njeno postojanje ugroženo, to je odluka koju Rusi sami donose na osnovu svojih procjena.

Postavlja se pitanje koje dalje rizike Zapad želi da preuzme i zbog čega?

Related Topics:

Svijet

MAPA MILIJARDERA U EVROPI: Njemačka i Rusija na vrhu liste, Zapadni Balkan ostao u “sivoj zoni”

Nova geografska mapa bogatstva razotkrila je drastične razlike među evropskim narodima po broju najbogatijih stanovnika, dok su većina zemalja Balkana na ovoj listi ostale u potpunom mraku.

Gdje žive najbogatiji ljudi u Evropi i koliko ih zapravo ima? Odgovor na ovo pitanje daje najnovija mapa koju je objavila stranica Geo Mapped, a koja detaljno prikazuje raspodelu milijardera širom evropskog kontinenta.

Prema ovim podacima, Njemačka se nalazi na ubedljivom prvom mestu sa čak 212 milijardera, čime predstavlja apsolutnog lidera u Evropi. Odmah iza nje nalazi se Rusija u kojoj živi 147 milijardera.

Među zemljama sa izrazito visokim brojem najbogatijih stanovnika izdvajaju se još i:

Italija – 89 milijardera
Velika Britanija – 55 milijardera
Francuska – 53 milijardera
Švedska – 51 milijarder
Španija – 44 milijardera
Švajcarska – 44 milijardera
Turska – 40 milijardera

Kakva je situacija u komšiluku i na Balkanu?
Kada je riječ o našem regionu, podaci su prilično oskudni. Većina zemalja na ovoj mapi su označene sivom bojom (“No Data”), što znači da zvaničnih podataka za ove države nema ili nisu obuhvaćene istraživanjem na listi.

Od zemalja iz šireg okruženja koje su se našle na mapi, najviše milijardera ima Grčka (21), slijedi Rumunija sa 6, dok su u Mađarskoj evidentirana 2 milijardera. Na sjeveru regiona ističe se Austrija, koja broji 18 milijardera.

Objavljena mapa izazvala je veliku pažnju na društvenim mrežama i pokrenula raspravu o ekonomskim razlikama između zapadnog i istočnog dela Evrope, ali i o tome da li Švedska i Švajcarska prednjače kada se broj milijardera posmatra u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Nastavi čitati

Svijet

ALBANCI NAPRAVILI HAOS U ŠTUTGARTU ZBOG PRESUDE VOĐAMA OVK: Sukobili se sa njemačkim specijalcima (Video)

Dok su masovna okupljanja albanske dijaspore u Minhenu i Kelnu protekla mirno, protesti u Štutgartu povodom presude liderima bivše OVK prerasli su u nemire u kojima su morale da intervenišu njemačke specijalne jedinice.

Hiljade Albanaca preplavile su velike gradove širom Njemačke kako bi protestovale zbog odluke Specijalnog suda protiv lidera OVK.

Dok su u pojedinim gradovima, poput Kelna i Minhena, protesti protekli bez ijednog incidenta, isto se ne može reći i za Štutgart.

Izvori portala IndeksOnline sa lica mjesta navode da je na protestu bila neophodna intervencija specijalnih jedinica njemačke policije. To je rezultiralo hapšenjem nekoliko demonstranata.

U nastavku pogledajte snimke:

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a

Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.

Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.

Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procjena rezultata.

Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pre dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.

Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedjelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.

CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.

Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.

Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.

Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.

Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.

Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.

Nikad niža podrška nekom kancelaru
“S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična” za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.

“U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabilježili za jednog aktuelnog kancelara”, rekao je.

Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Njemačka trpi poremećaje na svjetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.

Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proljeće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 evra po litru u subotu u podne.

Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.

Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je “lošom šalom” i pokušajem “uticaja na ljude u posljednjem trenutku”.

Nastavi čitati

Aktuelno