Rekonstrukcija drvoreda na Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića počinje naredne sedmice, tako da će u ovom dijelu grada stara i opasna stabla biti zamijenjena novim sadnicama.
Ovaj obimni projekat rekonstrukcije drvoreda na potezu od raskrsnice Bulevara sa Ulicom cara Lazara odvijaće se po fazama u narednih pet godina, počevši od ove jeseni.
– Stara stabla američkog javora (pajavca) u ovom drvoredu su u najvećem broju završila svoj funkcionalni i životni vijek. Mnoga stabla su se osušila, oboljela, sa brojnim mehaničkim ili patološkim oštećenjima i kao takva predstavljaju veliku opasnost za prolaznike u slučaju loma debla ili grana – navode iz Stručnog tima za javno zelenilo Odjeljenja za komunalne poslove.
Ovaj tim izvršio je detaljan pregled i utvrdio stanje drvoreda, te je na osnovu te analize izrađen i projekat rekonstrukcije drvoreda.
– Rekonstrukcija će biti sprovedena u narednih pet godina, u više faza. Ove jeseni biće uklonjena ona stabla koja su u najlošijem stanju i koja kao takva ugrožavaju bezbjednost sugrađana. Na mjestu tih stabala zasadićemo nova – rekli su iz resornog odjeljenja.
Većina sadnica za novi drvored obezbijeđena je kroz novu obavezu investitora da svom gradu doniraju sadnicu ukoliko grade kolektivni stambeno-poslovni objekat, kolektivni stambeni objekat ili poslovni objekat površine veće od 1.000 kvadrata (sadnja jednog drveta na svakih 500 kvadrata površine).
Ističu da je rekonstrukcija drvoreda u Bulevaru Stepe Stepanovića veoma značajna aktivnost za cijeli grad, za stanovnike pomenutog naselja, a posebno za đake tamošnjih osnovnih škola “Petar Petrović Njegoš” i “Branko Radičević”.
UNUK ZA PRIMJER! Baki i djedu priredio IZNENAĐENJE ZA ZLATNI PIR (VIDEO)
Supružnici Stevo i Rada Mihajlović upoznali su se 1973. godine u Grubišnom Polju, u Hrvatskoj, na zboru, a kako kroz smijeh kažu u razgovoru za “Nezavisne novine”, nije bila ljubav na prvi pogled, ali je bila zauvijek.
Nedavno su proslavili čak 50 godina braka.
“Nakon što smo se upoznali, družili smo se, a već 1974. godine smo se vjenčali u Grubišnom Polju, a živjeli smo u Daruvaru sve do 1991. godine”, priča Rada i dodaje da u Banjaluci žive već 31 godinu.
Nasmijana Rada u šali dobacuje da joj se Stevo i nije nešto posebno svidio na prvi pogled, ali malo-pomalo, uvidjela je da je ipak on čovjek za nju.
“Ja sam imala 25, a Stevo 26 godina kada smo se upoznali, a kako kod nas znaju reći, on je bio dobra prilika i tako smo nastavili da se viđamo, zaljubili se, a na kraju se i oženili”, priča Rada, a Stevo dodaje da je Rada uvijek bila zgodna djevojka.
Saglasni su da nema neke posebne tajne ili jedinstvenog recepta za dug i skladan brak.
Linker
“Nema tu nekog propisanog pravila po kom se čovjek može ponašati i da vrijedi za sve, sve je individualno. Prvo i najvažnije je uzajamno poštovanje, ponekad i uzdržanost, a usput, treba čovjek imati i sreće. Mnogi su ispoštovali sve kako treba, ali nisu imali sreće zbog nekih drugih okolnosti koje su uticale na to da ne dožive dug i skladan brak”, priča Stevo, a njegova supruga napominje da je ključna tolerancija.
“Da, zaista, bez tolerancije se ne može. Nagla reakcija i rasuđivanje i brzo donošenje odluka nekada bude i pogrešno”, saglasan je Stevo, a Rada se nadovezuje i ističe da sve u životu rade sporazumno.
“Zajedno popuštamo, a ako se i posvađamo, nikada se nije desilo da nismo razgovarali dva dana, to obično bude dva, tri sata. Ima ih koji, kada se posvađaju, ne pričaju po mjesec dana ili ko zna koliko dugo, a to kod nas nikada nije bilo”, priča Rada, a njena jača polovina kaže da je razgovor ključ svega i mladim parovima savjetuje da se nekada mora i popustiti zarad mira u kući.
Ističu da nisu planirali neku posebnu proslavu zlatnog pira, a da im je lijepo iznenađenje priredio unuk.
“Plod naše ljubavi je kćerka Tatjana, koja je rođena 1980. godine, a velika sreća u našim životima je i njen sin Stefan, koji nam je i organizovao proslavu i okupio nama drage ljude na jednom mjestu da proslavimo 50. godišnjicu braka. Sve je on to dogovorio sa mojom kćerkom i sestričinom, a mi ništa nismo znali”, priča Rada.
Dodaje da su prije godišnjice taman proslavili i krsnu slavu Đurđevdan, gdje je i isplanirana zabava iznenađenja, prenose Nezavisne.
“Znali smo u subotu, kada nam je i bila godišnjica, da idemo negdje tim povodom, ali nismo ni slutili da će biti više ljudi. Imamo prijatelje iz Daruvara koji nam dolaze na slavu i mi njima, i oni su takođe bili u restoranu ‘Marko Polo’ i bili dio iznenađenja. Kada sam ih sve vidjela u restoranu, pa dekoraciju i sve ostalo, prvo sam se bila ukočila, jer stvarno nismo očekivali da će biti svi tu”, priča Rada i uz osmijeh dodaje da im se proslava zlatnog pira dopala, iako je nisu planirali, a sada su spremni i voljni da proslave i dijamantski pir, ali, kako kaže, o tome će odlučivati zdravlje.
“Mladima bih savjetovala puno strpljenja, tolerancije, razgovora i razumijevanja jer bez toga se ne može, ne samo u braku. Sve radite zajedno i posvetite se i svojim karijerama. Stevo se i sada bavi knjigovodstvom, iako je u mirovini, a ja sam radila kao službenica u sudu, i SUP-u”, rekla je Rada.
Savjete bračnog para Mihajlović svakodnevno sluša i u životu primjenjuje i njihov unuk Stefan Ožegović, koji je glavni “krivac” što su na lijep i prikladan način, uz drage ljude i veselje, Stevo i Rada proslavili 50 godina zajedničkog života.
“S obzirom na to da su moji roditelji razvedeni, ja sam odrastao sa mamom, bakom i djedom, i zajedno sa majkom želio sam da učinimo neku lijepu stvar za njih, jer su oni sve ove godine činili lijepe stvari za nas. To je i neki izraz zahvalnosti njima i zato smo obilježili na malo svečaniji način jedan bitan dan u njihovom životu”, zaključio je ponosni unuk.
Nezavisne
U Banjaluci počelo potpisivanje peticije “STOP RADNOJ NEDJELJI!”
U Banjaluci na Trgu Krajine danas je počelo potpisivanje peticije “Stop radnoj nedjelji”, a građani će narednih sedam dana moći pružiti podršku ovoj inicijativi čiji je pokretač Gradska organizacija Srpske demokratske stranke Banjaluka.
– Mi želimo da neradna nedjelja bude posvećena građanima, da bude posvećena porodici. Želimo da ljudi tim danom budu relaksirani, prvenstveno je to vezano za trgovinski sektor gdje je to najzastupljenije, ali i za druge sektore -rekao je Željko Raljić, predsjednik GO SDS Banjaluka i član Incijativnog odbora za peticiju i dodao:
– U Evropi, tako i našem okruženju, tendencija je da nedjelja bude slobodna i da nedjelja bude posvećena porodici. Ova aktivnost skupljanja potpisa će trajati sedam dana. Pozivamo građene da se potpisom priključe ovoj inicijativi i bez obzira na politička ubjeđenja, jer ovo je aktivnost koja je posvećena potrebama običnih građana – poručio je Raljić.
Mara Dvizac, predsjednica Aktiva žena Gradske organizacije SDS Banjaluka, je izrazila očekivanje da će odziv građana na ovu inicijativu biti zadovoljavajući.
– Ja sam majka dvoje djece i isto pripadam tome sektoru, znači trgovine gdje se radi i nedjeljom. Borimo se da bi imali pravo na ručak, porodični odlazak na izlet, na odlazak na liturgiju – zaključuje Dvizac.
Pozivajući se na osnovna načela kojima se štite ljudska prava koja su garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (koja se direktno primjenjuje u BiH), Ustava BiH, Ustava i zakona Republike Srpske, ovom građanskom inicijativom se traži izmjena Odluke o određivanju radnog vremena pravnim licima i preduzetnicima, koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na području grada Banjaluke.
Cilj i namjera inicijative je da se zaštite osnovna i neotuđiva prava koja građanima omogućavaju sljedeća prava:
1. Pravo na slobodan dan,
2. Pravo na dan za porodicu,
3. Pravo na dan za odmor,
4. Pravo na potpunu zaštitu svih prava radnika po osnovu ugovora o radu,
5. Pravo na civilizacijsku tekovinu petodnevne radne nedjelje,
6. Pravo na slobodan dan za žene i majke,
7. Pravo na slobodan dan za vjerske aktivnosti –„šest dana radi, sedmi dan posveti Bogu“,
8. Pravo na dostojanstvenu i slobodnu nedjelju i neradni dan izvan okvira potrošačkih vikend kampanja.
Zaštita navedenih prava može se efikasno i u cijelosti sprovesti kada Skupština grada Banjaluke donese Odluku o izmjeni Odluke o određivanju radnog vremena pravnim licima i preduzetnicima koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na području grada Banjaluke i to na način kako je to nedavno u prijedlogu ove građanske inicijative.
SrpskaCafe
BANJALUKA OBEZBIJEDILA BESPLATNE PARKING KARTE za dobrovoljne davaoce krvi
Banja Luka je svojim građanima, koji su dobrovoljno dali krv preko 15 odnosno 25 puta obezbijedila besplatne godišnje parking karte.
Tako sugrađanke koje su krv dale preko 15 puta i sugrađani koji su ovu dragocjenu tečnost donirali preko 25 puta – svoj zahtjev mogu da podnesu Odsjeku za kontrolu parkinga.
Prijem zahtjeva je svakim radnim danom u periodu od 08.00 do 15.30 časova u prostorijama ovog odsjeka, koji se nalazi u Ulici kralja Alfonsa broj 26 (preko puta Nove banke).
Naime, ova nova mjera podrške uvedena je na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića.
Nakon što su početkom marta ove godine podijeljene prve kartice za besplatan parking dobrovoljnim davaocima krvi koji su darivali krv preko 30 puta, gradonačelnik je odlučio da ovu odluku unaprijedi i proširi, jer ovi humani ljudi to zaslužuju.
To je i učinjeno ovih dana izmjenom Pravilnika o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata parkiranja na području grada Banja Luka, čime je i omogućeno da dodatne kategorije dobrovoljnih davaoca krvi dobiju godišnju kraticu za parkiranje kao gest zahvalnosti za humanost.
Prema ovom izmijenjenom Pravilniku, pravo na besplatnu godišnju parking – kartu za prvu i drugu zonu imaju dobrovoljni davaoci krvi:
– muškarci sa 25 i više davanja koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na teritoriji grada Banje Luke.
– žene sa 15 i više davanja koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na teritoriji grada Banje Luke.
Za izdavanje besplatne parking – karte za dobrovoljne davaoce krvi potrebno je priložiti:
– knjižicu dobrovoljnog davaoca krvi ili drugu potvrdu od nadležne ustanove u kojoj je naveden potreban broj davanja krvi,
– saobraćajnu dozvolu onog na koga će glasiti parking karta (ukoliko dobrovoljni davalac krvi koji ispunjava uslove ne posjeduje automobil može da ostvari pravo na jednu parking – kartu za vozilo koje nije u njegovom vlasništvu).
