Inicijativa poslanika PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislava Borenovića i Mire Pekić kojom se predviđa povrat PDV na hranu i opremu za bebe roditeljima i starateljima djece do dvije godine, usvojena je početkom decembra prošle godine, ali još nije zaživjela u praksi.

Naime, početkom decembra prošle godine usvojena je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o PDV, te se obavezao Savjet ministara da u roku od 60 dana pripremi zakon, po kojem bi se predviđao povrat poreza na hranu za bebe te opremu, odnosno krevetac, kolica, stolicu za hranjenje i autosjedalice.

Savjet ministara uputio je inicijativu Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ali se na njihov odgovor čeka već mjesecima.

– Početkom februara je Savjet ministara razmatrao i uputio tu inicijativu UIO BiH. Shvatam da je neophodno da i UIO BiH da svoje mišljenje, ali ne mislim da je njihovo mišljenje jedino važno. Mi do sada uopšte nemamo informaciju da je zasjedao Upravni odbor UIO niti da je naša inicijativa razmatrana zvanično. Imamo nezvanične izjave na upite novinara, gdje je rečeno da naša inicijativa zahtijeva dosta novca, izmjenu softvera i nova radna mjesta, što apsolutno nije tačno – rekla je Pekićeva za Avaz.

Navodi da inicijativa podrazumijeva uhodan način vraćanja PDV, na način da se roditelji i staratelji registriraju u PDV sistem, gdje bi im na osnovu njihovog zahtjeva i dokaza bio omogućen povrat poreza.

Pratiti trendove
Ovo nije prvi slučaj da postoji otpor u UIO BiH prema inicijativama koje ugrožavaju postojeću praksu da se porez od 17 odsto plaća na sve proizvode, slično je bilo u prošlom u vezi s diferenciranom stopom PDV.

– Uprava za indirektno oporezivanje se ponaša kao zatvoren sistem, gdje jedino ono što vodi povećanju prihoda od PDV ima smisla i oni to prihvataju, a sve ostalo se glatko odbije – ističe Pekićeva.

Ona dodaje da je većina zemalja mijenjala stopu PDV u skladu s potrebama.

– Postavlja se pitanje čemu stvarno služi Parlamentarna skupština BiH. Osim toga što se lideri dogovaraju u kafanama i te dogovore donose u institucije, a i ono što pokušamo da uradimo, tačnije ove inicijative, sve to dolazi do zida te nemamo mehanizam da natjeramo UIO da nešto uradi – navodi Pekićeva.

Avaz je odgovor potražio i od UIO BiH ali nisu dobili nikakav odgovor.

U inicijativi koja se odnosi na bebi-hranu i opremu su, podsjetimo, poslanici Pekićeva i Borenović zatražili povrat PDV za kupovinu hrane i opreme za bebe u ukupnom iznosu do 3.000 KM u prve dvije godine uzrasta djeteta.

Zamišljeno je to na način da roditelji, odnosno staratelji, kao kupci ostvare ovo pravo na osnovu pismenog zahtjeva koji se podnosi regionalnoj jedinici UIO BiH na čijem području imaju prebivalište.

– Gornja granica povrata PDV za prvu godinu starosti djeteta je 2.000 KM, a za drugu godinu 1.000 KM. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva za povrat PDV roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži dokumente kojima dokazuje da su ispunjeni uslovi propisani zakonom, odnosno podzakonskim aktima. Uz svaki podneseni zahtjev roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži fiskalne račune koje je izdao prodavac hrane i opreme kao dokaz o kupovini – navedeno je u inicijativi.

Kako je naglašeno, hranom i opremom za bebe za koje se može ostvariti povrat PDV smatraju se: hrana za bebe, pelene, krevetac, kolica, stolica za hranjenje i auto-sjedalica.

Povećanje minimalne plate u RS nije dovelo do masovnog otpuštanja radnika u tekstilnom sektoru, a iz granskog sindikata skrenuli su pažnju na potrebu široke primjene kolektivnih ugovora i uvođenja novog sistema plata u cijeloj privredi.

U sektoru tekstila, kože i obuće je zaposleno oko 12.500 radnika, a od toga su više od 75 žene. Prosjek plata u ovoj oblasti prošle godine 2023. prema podacima Poreske uprave RS je bio 963 KM.

“To je niže nego u prerađivačkoj industriji gdje je prosjek 1.045 KM”, naveo je Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, na današnjoj pres konferenciji u Banjaluci.

Podsjetio je da poslodavci u ovom sektoru imaju olakšice i posebnu formulu pri plaćanju poreza i doprinosa.

“U sektoru tekstila, kože i obuće, bruto plata je jeftinija za 488 KM nego kod svih drugih poslodavaca”, objašnjava Ružičić i skreće pažnju da je ova mjera neophodna.

“Jer možete misliti da plaćaju pune doprinose, mi bismo morali zatvoriti fabrike jer niko ne bi htio raditi za 600 do 800 KM”.

Povećanje minimalca nije dovelo do otpuštanja radnika i povećanja plate
Ružičić kaže da povećan minimalac nije doveo do očekivanog linearnog povećanja plata.

“Radnici su očekivali da dobiju po 200 KM, linearno. Na nivou RS, ako je najniža plata povećana za 200, u februaru (prva isplaćena plata sa uračunatim novim minimalcem) je prosječno povećana samo za 80 KM, nije ni za 100. Zato očekujemo novi sistem plata”.

Podsjetio je da poslodavci u ovom sektoru imaju olakšice i posebnu formulu pri plaćanju poreza i doprinosa.

“U sektoru tekstila, kože i obuće, bruto plata je jeftinija za 488 KM nego kod svih drugih poslodavaca”, objašnjava Ružičić i skreće pažnju da je ova mjera neophodna.

“Jer možete misliti da plaćaju pune doprinose, mi bismo morali zatvoriti fabrike jer niko ne bi htio raditi za 600 do 800 KM”.

Povećanje minimalca nije dovelo do otpuštanja radnika i povećanja plate
Ružičić kaže da povećan minimalac nije doveo do očekivanog linearnog povećanja plata.

“Radnici su očekivali da dobiju po 200 KM, linearno. Na nivou RS, ako je najniža plata povećana za 200, u februaru (prva isplaćena plata sa uračunatim novim minimalcem) je prosječno povećana samo za 80 KM, nije ni za 100. Zato očekujemo novi sistem plata”.

Skrenuo je pažnju da povećanje minimalca nije dovelo do masovnih otkaza u ovoj grani industrije i da ih je ove godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje 175 više u odnosu na prethodnu godinu, a da je onih koji traže posao za 4.355 manje nego krajem marta 2023.

Traže novi sistem plata
Najveći problem, skreću pažnju u sindikatu, jeste što u ovom sektoru i drugim granskim sindikatima nije potpisan granski kolektivni ugovor i samo 20 odsto radnika je pokriveno kolektivnim ugovorima u kompanijama.

Zatražio je da u RS bude uveden novi sistem plata.

“U sektoru je već u oktobru preko 63 odsto radnika imalo primanja veća od 900 KM. Bilo je realno donijeti ovu odluku (o povećanju minimalca). Treba i dalje raditi na povećanju ali nije dovoljno povećati najnižu platu. Mi iz Sindikata insistiramo da se ove godine dođe do novog sistema plata u RS kako bi se na pravedniji način isplaćivale i obračunavale plate. To treba riješiti kolektivnim ugovorima”.

Sindikat predlaže da svi radnici u RS imaju istu cijenu rada – a to je najniža plata – koja bi se zatim množila sa koeficijentom, a koji bi se utvrđivao prema stručnoj spremi, složenosti posla i svim drugim važećim parametrima.

Početkom 2023. godine Milorad Dodik je jasno i nedvosmisleno rekao da SNSD neće podržati imenovanje Zlatka Lagumdžije za šefa Misije BiH pri UN, jer dokazano radi protiv Republike Srpske.
Ubrzo nakon toga, uz podršku SNSD i saglasnost Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH, Lagumdžija je imenovan, a godinu dana kasnije dobili smo i prijedlog rezolucije o Srebrenici. Slučaj Lagumdžije je primjer hronologije svega šta i kako SNSD radi.

Rekao je ovo Milanko Mihajilica, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dodajući da se bliži 2. maj, kada će se na generalnoj skupštini UN odlučivati o rezoluciji.

– Kada pitam srpskog člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović zašto na jučerašnjoj sjednici nije bila tačka dnevnog reda jednostrano i štetno podnošenje rezolucije o Srebrenici, ona odgovori da ne znam procedure. Znam vrlo dobro procedure, pa je pitam: zašto nije do sada sazvala sjednicu Predsjedništva sa tom tačkom dnevnog reda, kada će i da li će sazvati? Pred vratima nam je taj 2. maj – poručuje Mihajilica.
Ističe da Željka Cvijanović može podnositi krivične prijave protiv Lagumdžije, ali da ima obavezu, u vidu zaključka NSRS, koji su podržali sve srpske parlamentarne stranke, uključujući i SNSD, da pokrene proceduru njegove smjene.

– Nije to moj zaključak, nego zaključak NSRS, koji je jasan i obavezujući. Znali su SNSD i Cvijanovićeva koga imenuju. Lagumdžija nije neki stranački potrčko Denisa Bećirovića, nego predsjednik ratne Vlade tzv Republike BiH, nekadašnji ministar inostranih poslova, iskusan političar i što je u ovom slučaju i najteže, čovjek sa odličnim konekcijama u svijetu. Šta su očekivali, da će otići na višegodišnji odmor u Njujork i da neće raditi za “bošnjačku stvar”? Šta god su tada očekivali, Cvijanovićeva sada ima obavezu da ispoštuje zaključak NSRS, pa je pitam kada će pokrenuti postupak smjene Zlatka Lagumdžije – dodaje Mihajilica.
Kaže da ponovo ističe da želi da pisma koja Cvijanovićeva navodno upućuje po svijetu urode plodom, da se nada da radi nešto što javnost ne zna i da će uspjeti u time, ali da ga, nažalost, iskustvo uvjerava da nema ništa od toga.

– Imali smo primjer u prošlosti kada se u tajnosti radilo da se obori revizija presude BiH protiv Srbije, u čemu se i uspjelo, što je naša najveća spoljnopolitička pobjeda od Dejtona do danas, ali je razlika u tome što to tada nisu radili kadrovi SNSD. Od njih čujemo puno priče, maratonske presove, mitingovanja po Banjaluci, divljanja po NSRS, ali rezultati su im do sada bili ravni nuli. Od predaje jasenovačke građe Hrvatima, do dana današnjeg, radili su samo na srpsku štetu. Žao mi je nas, žao mi je što skoro 20 godina svjedočimo da nam i životna pitanja, ali i istorijske procese vode lažni patrioti. I da zaključim: žao mi je što je tako, ali je istina da je i juče na Predsjedništvu, načinom glasanja druga dva člana, Cvijanovićeva nasamarena i sada ne može da pokrene veto za koji bi tražila i dobila podršku NSRS – zaključuje Mihajilica.