Connect with us

Politika

BORBA PROTIV UTICAJA RUSIJE!? Novostvoreni vojni savez Albanije, Kosova i Hrvatske ima jedan cilj

Novostvoreni vojni savez Albanije, Kosova i Hrvatske, kako pišu regionalni mediji, zapravo ima jedan cilj: suprotstavljanje srpskim hegemonističkim tendencijama u regiji.

Iako je djelimično tačno, ovo ni na koji način ne odražava potpunu sliku složenih odnosa na Balkanu.

Poziv susjedima

Novoformirani odbrambeni savez, koji su potpisali Kosovo, Albanija i Hrvatska, izazvao je dramatičan odgovor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prozvao navedene države da počinju “trku u naoružanju”.

Prema Vučićevim riječima, ovaj savez predstavlja direktnu prijetnju Srbiji i interesima Srbije na Balkanu:

“Za nas je teška situacija, ali mi smo shvatili njihovu poruku. I štitićemo našu zemlju, odvraćati ih i uvek je uspešno braniti od svakog potencijalnog agresora, pa i ovog moćnog.”

Međutim, može se argumentovati kako ova alijansa u fokusu ima i Crnu Goru. Članstvo Crne Gore u NATO-u moglo bi biti ugroženo, jer proruski Vladini zvaničnici dobijaju sve veću političku moć. Aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ima veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom i državom Srbijom, dokazanim saveznicima Kremlja.

I dok Rusija ima za cilj da proširi utjecaj na Balkan, tri države su sklopile savez kako bi se protiv malignih utjecaja borile zajedno.

Kroz potpisanu deklaraciju Kosovo, Albanija i Hrvatska pozivaju i druge balkanske zemlje da se pridruže u formiranju zajedničkih odgovora na bezbjednosne prijetnje u regionu Balkana, razmjenu znanja, saradnju između vojnih industrija, suzbijanje hibridnih prijetnji i konačno, podršku euroatlantskim aspiracijama Kosova i Albanije.

Kosovo, sa kojim Srbija ima neriješene sporove, ne krije pretenzije da postane dio najveće vojne alijanse.

Imajući u vidu činjenicu da je Balkan od pamtivijeka bio most između Istoka i Zapada, kako zbog neprocjenjivog geostrateškog položaja i prirodnih resursa, tako i nestabilnog političkog krajolika, ne treba čuditi da su velike sile često pokušavale proširiti sfere utjecaja na ovaj region.

S tim na umu, ovaj savez može se shvatiti kao vrsta protuteže širim vanjskopolitičkim ciljevima Srbije i potencijalno Crne Gore.

Balkanske države danas i dalje su uglavnom sklone pridruživanju Zapadu.

Konkretno, Europskoj uniji i NATO savezu. Uz jednu anomaliju u ovoj pretenziji, naime državu Srbiju, Rusija ima za cilj iskoristiti ovaj “proxy” kako bi odvratila NATO, oslabila istočno krilo Alijanse, proširila svoj utjecaj i ponovo preuzela vlast nad regijom Balkana.

Dok je Srbija dugo već saveznica Ruske Federacije, glavno središte za širenje ruskog utjecaja Crna Gora se relativno nedavno pridružila ovom “savezu”. Time prosrpska struja dobija sve veći zamah u političkim krugovima u Crnoj Gori, te kao takva može da utječe na vanjsku politiku zemlje.

Od 2016. Crna Gora je pod stalnom ruskom prijetnjom i pritiskom da se pridruži Srbiji i Rusiji, gdje bi Rusija dobila još jednog saveznika u srcu Europe i na istočnom krilu NATO-a.

Podsjećamo, 2016. Crna Gora je uspjela spriječiti pokušaj državnog udara, sponzoriranog direktno iz Kremlja, a kojim se želio spriječiti ulazak Crne Gore u NATO. Inače, Crna Gora je formalno pristupila NATO-u 2017.

Moskvu, međutim, nije odvratio ovaj neuspjeli pokušaj puča i nastavila je sa različitim metodama hibridnog ratovanja. Uslijedili su cyber napadi masovnih razmjera koji su doveli do zastoja nekoliko javnih servisa. Podrška NATO-a pokazala se ključnom u održavanju reda u Crnoj Gori.

Timovi iz Slovenije, SAD, Francuske i Velike Britanije upućeni su u Podgoricu kako bi pomogli Vladi u suprotstavljanju ovim prijetnjama i napadima iz domena cyber sigurnosti.

Proruski zvaničnici
Iako je Crna Gora izašla kao pobjednik iz ove bitke, novoformirana vlada prijeti da uništi godine napretka ostvarenog u saradnji sa NATO saveznicima.

Aktuelna vlast ne bi se mogla formirati bez proruske stranke NSD/NOVA, na čijem je čelu Andrija Mandić. Ovaj srpski desničar, koji ima bliske veze sa Kremljom, Srpskom pravoslavnom crkvom i Srbijom, ima za cilj da u potpunosti promijeni veze Crne Gore sa NATO-om i Zapadom u cjelini.

Ovome u prilog idu izjave poput one koja dolazi od lidera DPS-a Danijela Živkovića, gdje, između ostalog, tvrdi da se Andrija Mandić zalaže za izlazak Crne Gore iz NATO saveza.

“Mandić u kontinuitetu tvrdi kako se zalaže za članstvo Crne Gore u NATO savezu. U programu NSD-a piše da se ta partija zalaže za iščlanjenje Crne Gore iz NATO-a, osim ako to niste na posljednjem kongresu promijenili”, poručio je Živković.

Tako na zvaničnoj veb-stranici NSD/NOVA piše: “NOVA se protivi članstvu Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu i insistira na referendumu građana o ovom pitanju.”

Bivši ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković za “Oslobođenje” kaže kako je NSD/NOVA samo jedna od vladajućih partija koja teži ka udaljavanju Crne Gore od Zapada. Od 2020. postaje jasno da Crna Gora sa prorusko-srpskom vladom jeste jedan izuzetno nepouzdan partner NATO saveza.

“Ipak, ovaj trend se prepoznaje u krugovima NATO-a, koji i te kako ima snage i mogućnosti da se nosi sa ovim izazovima”, ističe Bošković.

Na pitanje koliko je izgledno da vladajuće stranke iniciraju promjenu vanjske politike Crne Gore, kao i istupanje iz NATO-a, Bošković odgovara kako je opozicija te zemlje trenutno dovoljno jaka da ne dozvoli ovaj scenarij.

Bošković se osvrće i na posjetu generalnog sekretara NATO saveza Marka Ruttea Bosni i Hercegovini. Ova posjeta jeste odličan indikator posvećenosti i podrške NATO saveza dejtonskoj BiH, te očuvanju stabilnosti i mira kako u BiH, tako i u regiji Balkana, zaključuje bivši ministar.

Iako su spoljna politika Crne Gore i saradnja sa EU i dalje stabilne, NATO bi trebalo da prati ovu malu balkansku državu u kojoj je dio vlasti i dalje spreman da pomogne Rusiji i njenim interesima na Balkanu.

Politika

DR BLAGOJEVIĆ TVRDI: Uništavanje vozila NSRS ima i krivičnu stranu

Predmetni slučaj u kojem je Anja Ljubojević, potpredsjednik Narodne skupštine Republike, slupala službeni automobil Narodne skupštine, vrijedan 60.000 KM, i prouzrokovala na njemu totalnu štetu, drugim riječima uništila ga, nema samo strane moralne i političke odgovornosti, već ima i krivičnopravni momenat, odnosno stranu.

To što je Ljubojevićka, kako sama kaže, službenim autom upravljala u 4 ujutro, vraćajući se sa privatne fešte na kojoj je “popila par pića” i u toku vožnje “pogledala u telefon”, jesu zaista pitanja da li je (a naravno da nije) moralno da potpredsjednik parlamenta koristi službeno vozilo za privatne svrhe u gluvo doba noći (za prevoz sa privatne fešte u 4 ujutro), te da li je (a naravno da nije) moralno i politički ispravno da poslije svega rečenog ona i dalje bude potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Međutim, ovaj događaj ima i svoju krivičnopravnu stranu, jer je Ljubojevićka takvim svojim ponašanjem učinila i krivično djelo oštećenja tuđe stvari iz člana 240. Krivičnog zakonika Republike Srpske, pošto je tom prilikom na službenom vozilu kojim je upravljala prouzrokovala totalnu štetu, kako su prenijeli mediji, koji su izvijestili i da se radi o vozilu “Audi” koje je Narodna skupština nedavno platila između 60.000 i 65.000 KM.

Osnovni oblik navedenog krivičnog djela (član 240. stav 1. KZ RS) čini ko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, do čega može doći i na način na koji je to učinila Ljubojevićka kritičnom prilikom, za šta zakonik propisuje da će se učinilac kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

No, ako je djelom iz stava 1. učinilac prouzrokovao znatnu štetu, to je već teži oblik krivičnog djela oštećenja tuđe stvari, za koje je članom 240. stav 3. KZ RS propisano da će se učinilac kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Imajući sve to u vidu, sada su na potezu ne samo moral i politika, već i pravna država oličena u MUP-u Republike Srpske, Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Naime, krivično gonjenje za navedeno krivično djelo preduzima se po prijedlogu oštećenog, što je u ovom slučaju Narodna skupština na čijem vozilu je Ljubojevićka prouzrokovala totalnu štetu. Ako Narodna skupština ne podnese prijedlog za gonjenje biće to udarac toj instituciji i pokazatelj njenog odnosa prema vladavini prava.

A ako Narodna skupština podnese prijedlog za gonjenje, ali to ipak dalje ne preduzmu MUP i javno tužilaštvo u Banjaluci, i to će biti poraz države i vladavine prava.

Za kraj treba naglasiti da je Ljubojevićka rekla, kako su prenijeli mediji, da je prije nego što je počela vožnju službenog vozila kritičnom prilikom, “bila na fešti” na kojoj je “popila par pića”, što bi značilo da je konzumirala alkohol i zatim upravljala pomenutim službenim vozilom.

To govori o njenom subjektivnom odnosu prema ovom djelu, to jest da nije sve to učinila iz nehata nego eventualnim umišljajem, a upravo tim oblikom umišljaja se, pored direktnog umišljaja, može učiniti krivično djelo oštećenja tuđe stvari.

Eventualnim umišljajem je učinjeno krivično djelo, kaže Krivični zakonik (član 32. stav 3), kada je učinilac bio svjestan da usljed njegovog činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Primijenjeno na konkretni slučaj to znači da je Ljubojevićka svjesna da ona, nakon što je “popila par pića”, usljed tog svog činjenja može izgubiti kontrolu nad vozilom kojim upravlja u takvom stanju i da usljed toga može prouzrokovati totalnu štetu na tuđem vozilu, ali ona uprkos tome ipak u takvom stanju upravlja tim vozilom, čime pristaje na nastupanje takve posljedice.

O takvom njenom subjektivnom odnosu svjedoči i ono što je takođe izjavila, a prenijeli mediji, rekavši: “pogledala sam u telefon i to se dogodilo”.

Drugim riječima ona ovim priznaje i da je, sve i da na fešti nije pila alkohol, za vrijeme dok je upravljala vozilom pogledala u telefon, iako je svjesna da i samo time preduzima ne samo radnju koju zakon zabranjuje, već i radnju zbog koje može izgubiti kontrolu nad vozilom te prouzrokovati štetu na tuđem vozilu.

No, uprkos tome ona ipak gleda u telefon dok vozi, čime takođe pokazuje svoje pristajanje na nastupanje zabranjene posljedice u vidu prouzrokovanja znatne štete na vozilu Narodne skupštine.

Dr Milan Blagojević

Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

ANJA LJUBOJEVIĆ NIJE JEDINA: Evo ko je sve imao udes sa službenim vozilom NSRS u zadnje 4 godine

Primjer potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Anje Ljubojević koja je u gluvo doba noći slupala službeni automobil četvrti je slučaj aktuelnog saziva NSRS u kojem je „nastradao“ vozni park parlamenta.

Nenad Stevandić
Serija udesa rukovodstva Narodne skupštine započela je u avgustu 2023. godine, kada je na magistralnom putu Banja Luka-Klašnice u karambolu učestvovalo službeno vozilo u kojem se nalazio predsjednik parlamenta Nenad Stevandić, piše Srpskainfo.

Ipak ovaj slučaj je i najbezazleniji jer je automobilom upravljao službeni vozač NSRS i do udesa je došlo tokom dana nakon što su se dva automobila sudarila pored njih, pa je jedan od njih odbačen na skupštinsko vozilo.

Povrijeđenih nije bilo, a zvanično je potvrđeno da vozač NSRS nije izazvao ovu nesreću.

Potpredsjednici NSRS koji kao i predsjednik Narodne skupštine imaju pravo na službeno vozilo tokom 24 sata, napravili su mnogo veće probleme na koje je reagovala i javnost.

Petko Rankić
U junu prošle godine potpredsjednik Narodne skupštine Petko Rankić učestvovao je u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je, pod za javnost nerazjašnjenim okolnostima, oštećeno službeno vozilo NSRS Škoda octavia koje je kupljeno tri godine ranije za 60.000 KM sa PDV-om.

Rankić je policijski zapisnik Narodnoj skupštini dostavio nakon pisanja Srpskainfo i to 16 dana nakon saobraćajne nesreće.

Generalni sekretar Narodne skupštine RS, Boran Bosančić potvrdio je da im je zapisnik stigao zvanično i da u njemu stoji da se saobraćajna nezgoda desila 22. juna na području općine Doboj Istok, FBiH.

Konzumirala alkohol
Za saobraćajnu nesreću Anje Ljubojević brzo se saznalo, kao i za razloge koji su doveli do toga.

– Bila sam na fešti, popila sam par pića, ali sam bila dovoljno svjesna da bi upravljala vozilom. Svog vozača sam oslobodila smjene, pogledala u telefon, mokar kolovoz… – rekla je Anja Ljubojević jučer iz bolničkog kreveta Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

Sve to desilo se oko 4 sata ujutro, a Ljubojević je poručila da će snositi i svu odgovornost za nastalu materijalnu štetu.

Nebojša Vukanović
Narodni poslanik i lider Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, vozeći po Hercegovini oštetio je 2023. godine službeni automobil marke Škoda octavia.

On je demantovao glasine da je slupao automobil tvrdeći da je samo naletio na zaleđenu grudvu snijega.

Zbog oštećenja, automobil Narodne skupštine morala je iz Nevesinja u Banja Luku da doveze šlep-služba.

Vukanović je naveo da je zaleđena grudva preko koje je prešao probila hladnjak klime i crijevo, u podvozju.

Nastavi čitati

Politika

“LIČNO SAM SE ZALOŽIO!” Savo Minić prešao sve granice! Prisvojio zasluge za 2,2 miliona KM, dok prevoznici opravdano sumnjaju u novu ŠARENU LAŽU!

Kako je naveo, Vlada je spomenutu odluku donijela nakon razgovora sa vozačima sanitetskih vozila iz svih krajeva Srpske, u kojima je istaknuto sa kakvim se problemima bore.

– Lično sam se založio da inicijativa vozača sanitetskog prevoza bude prihvaćena jer znam koliko je njihov posao odgovoran, težak i važan za zdravstveni sistem Republike Srpske – istakao je Minić.

Istakao je da su vozači sanitetskog prevoza važan dio zdravstvenog sistema, da su uz pacijente onda kada su minuti najvažniji i da zato zaslužuju podršku i poštovanje.

– Ove mjere Vlade RS će poboljšati njihov materijalni položaj i vrednovati rad u uslovima povećanog rizika – istakao je Minić.

Kako je naveo, u zdravstvenom sistemu RS je angažovano 450 vozača sanitetskih vozila. Računica pokazuje da bi svaki vozač trebalo da dobije 4.888 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno