Kancelarija disciplinskog tužioca je zbog nedostatka dokaza odbacio pritužbu protiv glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića zbog istupa u televizijskoj emisiji u kojoj je komentarisao procesuiranje negiranja genocida.

Iz Kancelarije disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH su Detektoru rekli da je pritužba, koja je registrovana po službenoj dužnosti u vezi s gostovanjem Kajganića u emisiji “Pečat” Radio televizije Republike Srpske 13. aprila 2023., odbačena nakon provedene istrage “iz razloga što nema dokaza o počinjenom disciplinskom prekršaju”.

Nakon gostovanja glavnog tužioca, Kancelarija disciplinskog tužioca je u svega nekoliko dana formirala predmet protiv njega, a Detektor je prošli mjesec pisao da Ured još nije donio tužilačku odluku, iako su prošle skoro dvije godine.

Kajganić je tokom gostovanja u emisiji RTRS-a, između ostalog, kazao da se “u javnosti sada smatra da je donesen novi zakon, da taj zakon zabranjuje samo negiranje genocida i da svaka polemika oko toga da li je negdje bio genocid ili nije bio genocid predstavlja krivično djelo”, te dodao da to nije u skladu s Krivičnim zakonom BiH.

Kajganić je tada rekao za Detektor da nije zvanično niti nezvanično obaviješten o formiranju predmeta protiv njega i da nema namjeru komentarisati odluke Kancelarije.

Porodica Mršić iz prijedorskog naselja Gomjenica već deset godina živi u stalnom strahu od nove kiše. Njihov dom je za samo deceniju čak tri puta bio potopljen, a vlasti i dalje nisu pronašle vremena, novca ni volje da riješe ovaj gorući problem.

Danas su ih posjetili predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, generalni sekretar stranke Nebojša Drinić, narodni poslanik Milanko Mihajlica i narodni poslanik dr Maja Dragojević Stojić, koja je za medije istakla težinu situacije s kojom se ova porodica suočava:

– Danas sam sa predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem, generalnim sekretarom Nebojšom Drinićem i kolegom narodnim poslanikom Milankom Mihajlicom, posjetila porodicu Mršić u Gomjenici kod Prijedora – ljude čiji je dom već treći put u deset godina potopljen. Teško je pronaći riječi koje mogu ublažiti bol i strah koji nose iz dana u dan. Ali zagrljaj, topla riječ i iskreno saosjećanje – to su trenuci kada čovjek čovjeku postaje nada – poručila je Dragojević Stojić.

Ona je istakla da ova porodica ne traži milostinju, već elementarne uslove za život – ono što bi im svaka odgovorna vlast već odavno obezbijedila:

Deset godina iste muke.
Deset godina čekaju nasip koji nikada nije sagrađen.
Deset godina žive u strahu od svake nove kapi kiše.
Deset godina slušaju prazne priče i lažna obećanja.

– Ovo više nije pitanje politike. Ovo je pitanje čovječnosti. Vrijeme je za promjene! – zaključila je poslanica PDP-a.

Mještani Gomjenice poručuju da im je dosta obećanja i da žele konkretna rješenja, prije nego što voda ponovo uđe u njihove domove i odnese ono malo što im je ostalo.

Članovi Predsjedništva BiH održali su danas sastanak sa Sjevernoatlanskim vijećem u sjedištu NATO-a, i očekivano, iznijeli potpuno različite stavove kada je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH ukazala je da Dejtonski mirovni sporazum ne daje pravo bilo kojem strancu da donosi zakone ili mijenja Ustav.

Cvijanovićeva je rekla da je sastanak prošao onako kako je i očekivala te da članovi Predsjedništva BiH imaju potpuno različito viđenje situacije u Bosni i Hercegovini.

Naglasila je da je politička kriza jedna u nizu koja je prouzrokovana od strane raznih visokih predstavnika pa i ova od strane Kristijana Šmita, koji nema verifikaciju u Savjetu bezbjednosti UN.

“Moja obaveza je bila da ukažem da je ova kriza vezana isključivo za djelovanje neizabranog stranca. Istakla sam da taj stranac nema uporište u međunarodnom pravu”, rekla je Cvijanovićeva, a prenio je RTRS.

Ona je rekla da su sve mjere i aktivnosti koje su preduzete od strane Narodne skupštine Republike Srpske kontramjere i reakcija na uzurpatorsko i ilegalno ponašanje Kristijana Šmita.

“Njegove odluke i akcije su sve bile nelegalne i suprotne međunarodnom pravu”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je upitala učesnike sastanka šta znači kad kažu da poštuju “visokog predstavnika” i da li to znači da podržavaju lažnu demokratiju i haos u zemlji.

Cvijanovićeva je na sastanku rekla i da kriza u BiH nije bezbjednosna već politička te da je BiH eksperiment u statusu kolonije.

S druge strane Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH govorili su da se predstavnici Republike Srpske ponašaju protivustavno te da to može predstavljati prijetnju po bezbjednost u zemlji i cijelom regionu.

Takođe, istakli su da je BiH počela svoj put prema NATO te da i Zakon o odbrani BiH propisuje obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO.

“Trenutna politička situacija u BiH, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po bezbjednost zemlje i cijelog regiona. Imamo pravosudni postupak s jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o bezbjednosnom problemu”, rekao je Komšić.

On je pozvao EUFOR i NATO da asistiraju domaćim pravosudnim i policijskim institucijama navodeći da je nešto slično rađeno 2001. godine u slučaju “Hercegovačka banka” kada je spriječen tadašnji udar na ustavni poredak.

Komšić je naveo i da u BiH postoji pozitivno raspoloženje te da oko 70 posto građana želi članstvo u NATO, istovremeno pozivajući ovu organizaciju da se fokusira na političke aspekte NATO puta u BiH, a ne samo vojne.

I Bećirović je govorio o tome kako su BiH i NATO “nerazdvojivo povezani” te da nijedna država izvan saveza nema tako čvrste veze.

On je govorio i o tome da je rukovodstvo Republike Srpske “brutalno napalo ustavni poredak” te dana NATO u BiH treba da djeluje proaktivno.

“Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljemd a BiH bude što prije pozvana u članstvo NATO-a”, rekao je Bećirović.
Nezavisne