Građani BiH su već sedmicama sluđeni zbog radikalnih poruka političara, do te mjere da neki strahuju i od novih sukoba, što je, smatraju upućeni, zapravo namjerno dizanje tenzija, kako bi se pažnja skrenula sa suštinskih nagomilanih problema u zemlji.

“Šta se ovo sprema”, “Hoće li biti belaja”, “Samo da se ne zakuva”, glase dijalozi koji se ovih dana mogu čuti u narodu, što je dokaz da namjera onih koji vedre i oblače na političkoj sceni i te kako uspijeva.

Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva, poručuje građanima da ne moraju brinuti i da mirno spavaju.

– Ova priča o sukobima odgovara političarima zbog ličnih problema u kojima su se našli. Imamo Milorada Dodika koji je pod velikim pritiskom zapadnih sila, kojem su blokirani računi… Takođe, političari iz FBiH su krajnje neozbiljni kada na sve te njegove najave i poteze najavljuju mogućnost rata i da će oni nekoga napasti.

Prvo nije jasno čime će napasti? To su neodgovorne politike preko kojih se pokušava skrenuti pažnja sa istinskih problema s kojima se suočavamo, kao što je, recimo, to što BiH nije povukla milijardu evra sredstava koja je mogla dobiti od EU. Zbog vlastite nesposobnosti nisu u stanju uzeti pare koje im se nude, a najavljuju da će voditi nekakve ratove – kaže Hadžović za Nezavisne novine.

Dejan Šajinović, novinar iz Banjaluke, poručuje da političari u BiH namjerno dižu tenzije i govore o ratu, jer im je tako najlakše da skrenu pažnju sa veza politike i kriminala, korupcije i enormnog bogaćenja pojedinaca koji lično ili preko svojih članova porodica ili fiktivnih poslovnih saradnika vode raznorazne firme koje uglavnom posluju sa državom.

– Najbolji način da se o tome ne priča je da se dižu tenzije. Ne odgovara ni da se priča o akciji hapšenja visokih policijskih zvaničnika u FBiH i o fijasku koji se desio nakon što je većina puštena iz pritvora, a visoki zvaničnici FBiH se s njima slikali kao da se radi o herojima.

Ne odgovara ni da se priča o sve većem dugu i sve težem isplaćivanju plata, sankcijama i izolaciji. Ono što je jedino dobro u tome je što je građanima na svim stranama sjećanje na rat još svježe i sumnjam da bi se tako lako dali nagovoriti da ponove grešku iz početka devedestetih godina prošlog vijeka – ističe Šajinović.

On je optimističan i vjeruje u razum našeg stanovništva.

– Mislim da su ljudi dovoljno mudri da će pročitati ove providne poruke koje im šalju političari i da neće dozvoliti da ih ponovo izmanipulišu – ocjenjuje Šajinović.

Zoran Krešić, novinar iz Mostara, podsjeća na rečenicu Bahrudina Kaletovića, mladog vojnika JNA u Sloveniji 1991. godine, koji je izjavio “Koliko ja kužim, oni kao hoće da se otcjepljuju, a mi im kao ne damo.”

– Ta rečenica i danas, nažalost, najbolje opisuje stanje u kojem se nalazimo – ističe Krešić za Nezavisne novine.

Samo su se, dodaje Krešić, uloge promijenile.

– U Jugoslaviji su separatisti bili Hrvati, Slovenci i Bošnjaci, unitaristi Srbi. U današnjoj BiH su Srbi separatisti, a Bošnjaci unitaristi. I problem je gotovo identičan. Većinski nacionalizmi imaju ambiciju realizirati se u dominaciju. Svako onaj ko danas ratom želi rješavati ove sporove, uvodeći ga u svakodnevni narativ zaslužuje zatvor.

I to kao u Titovo vrijeme, po hitnom postupku. Licemjerno je, da ne upotrijebim kakvu težu riječ, da o tome šute i stranci koji su, eto, u BiH da očuvaju taj isti mir. Građani, kao što sam i ja, s pravom su zabrinuti – ističe Krešić.

Da li prate dešavanja u javnom prostoru, gdje pojedini politički zvaničnici i brojni građani pričaju o potencijalnim ratnim sukobima, te da li tim povodom nešto preduzimaju, pitanje je koje smo poslali Tužilaštvu BiH, ali odgovor novinari nisu dobili do zaključenja teksta.

Nezavisne novine

U Bosni i Hercegovini, političari sa sumnjivim diplomama niču kao gljive poslije kiše i postaju sve veći problem. Mnogi od njih su stekli diplome na fakultetima upitnog kvaliteta, privatnim, koji funkcionišu mimo standardnih procedura.

Ovaj problem je svojevremeno iznio i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nakon što su otkrivene afere sa lažnim diplomama.

Jedan od primjera je Osman Mehmedagić, tadašnji direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, čije je visoko zvanje stečeno na Univerzitetu za poslovne studije, na nezakonit način. On nije usamljen slučaj među političkim funkcionerima sa sumnjivim diplomama. U Republici Srpskoj, privatni fakulteti poput Univerziteta za poslovne studije u Banjoj Luci, štampaju diplome koje nisu podvrgnute rigoroznim standardima.

Druge sumnjive diplome pripadaju Zoranu Tegeltiji,  (SNSD) koji je na čelu Uprave za neizrano oporezivanje (UNO) BiH, a doktorirao je na sumnjiv način na Univerzitetu Janićije i Danica Karić u Beogradu. Tu je i Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, čija je diploma bila predmet kontroverzi, a na kraju se ispostavilo da nije završio fakultet u pravom smislu.

Još jedan značajan slučaj je diploma Petra Đokića, lidera Socijalističke partije. Iako se prvobitno tvrdilo da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, otkriveno je da je zapravo završio Poslovnu školu “Megatrend International Expert Consortium Limited” u Beogradu.

Ovi slučajevi su samo vrh ledenog brijega. Mnogi političari su kupili diplome na privatnim fakultetima, koristeći ih kao prečicu do političke moći i privilegija. To stvara ozbiljne probleme, jer takvi lideri često nemaju adekvatno znanje, većina ih je i nepismena, ali obavljaju odgovorne funkcije što  šteti društvu u cjelini.
Odgovor na ove izazove zahtijeva jasne mjere. Partije i institucije trebaju transparentno objaviti diplome svojih članova, kako bi se utvrdila istinitost i valjanost tih diploma. Takođe, potrebno je pooštriti nadzor nad privatnim fakultetima i osigurati da proces sticanja diplome bude u skladu s visokim obrazovnim standardima.
Politika ne smije biti mjesto za one koji su stekli diplome na sumnjiv način. Kvalitetno obrazovanje je ključno za razvoj društva, a političari s lažnim diplomama predstavljaju prepreku na tom putu. Odlučna akcija je potrebna kako bi se osiguralo da lideri imaju potrebne kvalifikacije i integritet da vode zemlju naprijed.

 

Privatne fakultete niko ne kontroliše, studiji se osnivaju i zatvaraju mimo procedura, a nerijetko jedan profesor predaje sedam-osam predmeta.
Pored dva javna – u Banjaluci i u Istočnom Sarajevu – u Republici Srpskoj postoji i sedam privatnih univerziteta: Univerzitet za poslovne studije (Banja Luka), Nezavisni univerzitet (Banja Luka), Univerzitet „Sinergija“ (Bijeljina), „Slobomir P“ Univerzitet (Bijeljina), Panevropski univerzitet „Apeiron“ (Banja Luka), Univerzitet za poslovni inženjering i marketing (Banja Luka) i Univerzitet „Bijeljina“ (postupak akreditacije u toku).
Pored njih tu su i privatne visoke škole poput Banja Luka College, Visoke škole za uslužni biznis u Istočnom Sarajevu i Sokocu, Komunikološkog fakulteta, Visoke škole za primijenjenu i pravnu nauke „Prometej“, Visoke škole za ekonomiju i informatiku, Visoke medicinske škole u Prijedoru.
Na privatnim univerzitetima su odbranjene mnoge magisterske/master teze i mnogi doktorski radovi. Najveći broj tih radova ima seminarski karakter i jedna od najvećih mana privatnih univerziteta/fakulteta je u tome,  što masteri i doktori ne prođu kroz ozbiljan naučni proces, a kite se značajnim akademskim perjem.
Specijalne i paralelne veze Srbije i Republike Srpske važe i u privatnom visokom obrazovanju, pa je tako 2014. godine utvrđeno i da je ovaj fakultet „štancao“ lažne diplome, a posebno je ostala upamćena afera u kojoj je dokazano da je tadašnji potpredsjednik Skupštine Srbije Vladimir Marinković na Fakultetu za trgovinu i bankarstvo na ovom Univerzitetu odbranio magistarski rad i doktorirao za svega 11 mjeseci.
Fakultet za poslovno-industrijski menadžment osnovan je u Beogradu 2002. godine. Od 2010. godine postoji kao studijski program na Univerzitetu Union – Nikola Tesla. Na ovom fakultetu 2014. godine diplomirao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Košarac je osnovne studije završio u 39. godini.

Nekadašnji dugogodišnji delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić Višu ekonomsko-komercijalnu školu završila je 1973. godine. Trideset tri godine kasnije je diplomirala na Fakultetu poslovne ekonomije u Banjaluci.

Đokićev dojučerašnji stranački saborac, a danas lider SPS-a i bivši direktor Kazneno-popravnog zavoda u Banjoj Luci Goran Selak diplomirao je na Fakultetu za ekonomiju i inženjerski menadžment Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu. Na istom fakultetu Selak je odbranio i doktorsku disertaciju na Pravnom fakultetu za privredu i pravosuđe.

Odlukom Senata Nezavisnog univerziteta Banja Luka imenovan je u nastavno-naučno zvanje docent za užu naučnu oblast Krivično pravo i Krivično procesno pravo. Angažovan je kao nastavnik na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci. O Selakovim diplomama se mnogo pričalo, pogotovo onoj iz srednje škole koja je zaturena u ladicama i koja izgleda ne postoji. Selak nikada nije odgovorio na ova pitanja.

Poslanik Kostadin Vasić rođen je 1968. godine. I njegov obrazovni put je bio dugačak i neizvjestan, pa je Vasić diplomirao u 41. godini. On je diplomski rad odbranio 2009. godine na Fakultetu za bezbjednost u Istočnom Sarajevu. Iako u njegovoj biografiji stoji da je Vasić diplomirao na tom fakultetu, istina je „zeru“ drugačija, jer taj fakultet niti postoji, niti je ikada postojao. U Istočnom Sarajevu postoji samo studijski program Javna uprava i bezbjednost na Visokoj školi za uslužni biznis.

I opozicija ima svoje „privatnike“. Poslanik Darko Babalj 2001. godine je završio Višu školu za sportski menadžment u Beogradu, a šest godina kasnije i Fakultet za uslužni biznis u Novom Sadu.

Načelnik Sokoca Milovan Bjelica diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Novom Sadu. Bjelica je u 54. godini magistrirao na komparativnoj analizi efikasnosti javnog menadžmenta u jugoistočnoj Evropi sa posebnim osvrtom na Istočno Sarajevo.
– Nemojte molim vas, nema tu ništa sporno. Prethodno sam završio višu školu u Beogradu i na trećoj godini u Novom Sadu do sticanja diplome mi je bio ostao manji broj predmeta. Diploma je kasnije nostrifikovana te nije bilo ništa sporno. Kasnije sam i magistrirao. Nije ništa bilo sporno – rekao je ranije Bjelica.

Bivši direktor Fonda PIO Mladen Milić osnovne studije završio je 2004. godine na Univerzitetu EDUCONS u Sremskoj Kamenici, a doktorske studije deset godina kasnije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu. Milić je osnovne studije završio 28. februara 2004. godine, a magistarske, na istom fakultetu, upisao je godinu dana ranije!
– Moje diplome su provjeravane na fakultetu, jer je tražio moj protivkandidat za mjesto direktora Fonda PIO. Da ima bilo šta od toga, kao magistar ekonomije sasvim sigurno ne bih dobio odobrenja Fakulteta univerziteta organizacionih nauka za izradu doktorske disertacije – pravdao se svojevremeno Milić.

Bivši izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove Elektro Bijeljine Nedeljko Ćorić u biografiji će napisati da je „dijete SNSD-a“, ali ne i gdje je završio studije ekonomije.
Ćorić je jedan od funkcionera koji se prije nekoliko godina našao na listi Unije studenata RS na kojoj su se našli svi funkcioneri za koje se sumnja da su fakultete, mahom privatne, završili „preko noći“. Do danas nije utvrđeno da li su diplomci sa te liste završili fakultete u skladu sa zakonom, niti su njihove diplome objavljene.

Na šta zapravo liči školovanje na privatnim školama najbolje se vidjelo na primjeru savjetnika načelnika Kotor Varoša za odnose s medijima i član nadzornog odbora novinske agencije SRNA Gorana Đurića koji je maturirao u Srednjoj strukovnoj školi s pravom javnosti u Širokom Brijegu u 32. godini!

Borislav Vukojević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci kaže da je najveći dio političara u privatnim fakultetima vidio prečicu do diplome, jer su to najčešće oni koji su poziciju imali zagarantovanu na osnovu klijentelističkih odnosa, pa im je trebala samo kao forma.
– To je naravno najlošija dimenzija privatnih fakulteta, mada ima izuzetaka u svakom slučaju. Korumpiranost zahtijeva više strana, tako da nije korektno kriviti samo privatne fakultete. Oni jesu pogodnije tlo, ali sama mogućnost ne znači i izvršenje – istakao je Vukojević.
Kvalitetna nastava, dodaje on, ne zavisi samo od toga koliko neki profesor ima predmeta, jer i na javnim fakultetima ima slučajeva gdje nastavnici drže duple norme. Ono što kvari kvalitet je kada se predmeti podešavaju mogućnostima zaposlenih, kada se gleda samo da li neko ima normu, bez uzimanja u obzir šta zaista studentima treba.
Partija demokratskog progresa davno je pokrenula akciju potpisivanja peticije kojom se traži javno objavljivanje diploma zaposlenih u javnom sektoru u Republici Srpskoj, ali to nikada nije realizovano.
Fakultet za uslužni biznis iz Sremske Kamenice takođe već više od deceniju prate brojne afere u čijem središtu su vodeća lica političke scene u Republici Srpskoj, ali i cjelokupnoj Bosni i Hercegovini. Izvanredne ocjene, ekspresno studiranje i sticanje diplome, upisivanje postidplomskih studija i prije završetka osnovnih samo su neke od stvari koje prate ovu obrazovnu ustanovu.

Diplomu ovog fakulteta, između ostalih, imaju i bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS Predrag Gluhaković.
Inače, Fakultet za uslužni biznis iz Sremske Kamenice (FABUS) osnovan je 2002. godine kao dio Univerziteta “Educons” iz Novog Sada, a najveći broj diploma funkcionerima iz BiH je izdao u periodu između 2002. i 2004. godine. Jedna od najčešće spominjanih afera koja se veže za ovu obrazovnu ustanovu jeste ta da je riječ o “jedinom fakultetu na ovim prostorima na kojem se možete upisati direktno na treću godinu poslije završene bilo koje više škole”. Nakon toga, prema pojedinim informacijama, čeka vas par ispita, provjera znanja je puka formalnost a diploma se dobija u ekspresnom roku.
Ono što je „FABUS-ovcima” zajedničko jeste da su svi redom bili izvrsni studenti i da su ispite polagali u ekspresnom roku, iako je većina uporedo obavljala javne funkcije u Bosni i Hercegovini, koje su iziskivale izdvajanje značajnog vremena.

Diploma sa novosadskog fakulteta 2012. godine Mili Baniki je “došla glave”, te ga spriječila u namjeri da bude imenovan za glavnog revizora Srpske. Tada je utvrđeno da nema diplomu Ekonomskog fakulteta zbog čega nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju.
Naime, Banika ima diplomu Fakulteta za uslužni biznis (FABUS) iz Sremske Kamenice kod Novog Sada, koji je upisao 2002, a završio 2003. godine. Završio je smjer “Menadžment u turizmu, sportu i rekreaciji”. U diplomi je navedeno da je ovim stekao zvanje diplomiranog ekonomiste, ali se komisija Narodne skupštine RS sa tim nije složila te je dovela diplomu u pitanje.
Stav skupštinske komisije uvažio je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je povukao Baniku kao prijedlog, te predložio Duška Šnjegotu, koji je potom bio revizor sve do zadnjeg dana avgusta prošle godine, kada je, usljed strahovitog političkog pritiska, bio primoran da podnese ostavku, koja je kasnije i prihvaćena.
– Zajedno sa ispitima na Višoj ekonomsko-komercijalnoj školi u Banjaluci i na Fakultetu za uslužni biznis u Novom Sadu položio sam ukupno 28 ispita. Studirao sam vanredno. U najvećem dijelu sam prisustvovao pri organizovanju predavanja za vanredne studente – istakao je Banika, objašnjavajući da u njegovoj diplomi nema ništa sporno, rekao je Banika a sa Univerziteta “Educons” brzinu Banikinog školovanja su obrazložili time što je on na njihovom fakultetu završio samo jednu godinu, jer se kod njih upisao direktno na treću, poslije završene više škole.
FABUS je, inače, bio u središtu afere kada su 2012. mediji otkrili kako je ispostava pomenutog novosadskog fakulteta u BiH bila registrovana u Grudama, i to na adresi svadbenog salona “Otok”, kao i u jednom hotelu u Kupresu. Priči je dodatatni pečat dala i bivša ministarka prosvjete u vladi Hercegbosankog kantona Gordana Cikojević, koja je potvrdila da su pomenute informacije tačne.
“Danas nema tragova da je taj fakultet postojao, a kao podružnica bio je registrovan u Grudama i Kupresu. Podružnica u BiH je zatvorena 2006. godine, a najveći broj diploma izdat je tokom 2002, 2003. i 2004. godine”, potvrdila je Cikojevićeva.
Sa Univerziteta Educons su poručili da u njihovoj obrazovnoj ustanovi “nema političkih prečica i diploma na brzaka”.
– Jedan dio tržišta za FABUS je predstavljala tradicionalno bliska Republika Srpska. Mnoga lična poznanstva profesora rezultirala su interesom ljudi sa tog područja za ovaj fakultet. Svi studenti upisani su u sjedište fakulteta, gdje su dolazili na nastavu i polagali ispite. Studenti iz Gruda, koji se pominju, u stvari su oni koji su sa drugih fakulteta prešli na završnu godinu studija. Sa aktivnostima u Republici Srpskoj FABUS je prestao 2006. godine. Pri upisu smo poštovali pravo svih ljudi da se obrazuju. Nismo mogli znati da li će neko od njih biti na rukovodećem položaju i meta svojih protivnika koji ne prezaju da uvlače FABUS u njihove prljave ratove. Diploma svakog pojedinca je provjerljiva i izdata u skladu sa zakonom – rekli su sa pomenutog Univerziteta.
Djelovanjem FABUSA se bavila i agencija Patria koja je objavila da je oko 140 osoba iz Hercegovine 2006. godine za samo šest mjeseci položilo 27 ispita na ovom fakultetu. Odbiju li se subote, nedjelje i praznici, studenti su polagali ispite svaki četvrti dan i završili fakultet za četiri radna mjeseca. Navedeno je da je među diplomcima FABUSA bio i direktor carinske policije Zoran Galić.

Ovaj se fakultet našao u središtu afere i tokom 2007. godine kada je tokom kontrole u Posušju u automobilu koji je vozio Drago Bago, a koji je inače koristio već spomenuti Galić, pronađeno 128 indeksa i 2 000 evra. Vozač je naknadno priznao da je indekse “profesoru Frani Mitroviću u Split poslao iz Novog Sada Stanislav Nakić, predstavnik Fakulteta za uslužni biznis, gdje Mitrović navodno predaje dva predmeta”.
Diplomama Fakulteta za uslužni biznis često su se bavile i nadležne institucije BiH.

Dražen Vrhovac, vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske, ima diplomu Fakulteta za uslužni biznis (FABUS) iz Sremske Kamenice kod Novog Sada i doktorat Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment (PIM) Banjaluka. Diplomu privatnog novosadskog fakulteta posjeduje i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor, ali i bivši gradonačelnik Dalibor Pavlović.

Što se tiče ranijih navoda medija da je njegova diploma sporna jer je izdata na FABUS-u, Vrhovac je rekao da mu je dosadilo da to objašnjava, da je sve provjereno kada je radio u „Poštama“ i Fondu PIO, te da je i u Narodnoj skupštini diskutovao o visokom obrazovanju kako bi skinuo tu priču sa sebe jer je ta priča „proizvod nečijih interesa, nego što ima veze sa realnošću“.
„Ne stidim se ničega i ponosan sam na sve što sam u životu stekao“, kazao je Vrhovac.
Na pitanje da li je poslije studija na FABUS-u, magistrirao i doktorirao on kaže da se „čovjek nadograđuje dok je živ, ako želi da uspije u životu i da se usavršava“.
„Kroz privredu sam se usavršavao na poslovnom planu. Diplomirao sam i magistrirao u Novom Sadu. Doktorirao sam na PIM-u u kod profesora Dragana Đuranovića na temu „Upravljanje ljudskim resursima u javnim preduzećima RS s osvrtom na prijedorsku regiju“. Kroz posao sam se dokazao, gdje god sam radio dobio sam mnogo nagrada, sve je jasno i čisto“, rekao je Vrhovac.
Dodao je da je radove objavljivao i u međunarodnim časopisima, te da je trenutno na docenturi na Univerzitetu PIM.

Srednja strukovna škola s pravom javnosti u Širokom Brijegu ima na desetine strukovnih profila. Među njima su ekonomisti, upravni referenti, scenski maskeri i vlasuljari, odjevni tehničari, tehničari nutricionisti… Škola ima filijale u Sarajevu, Banjoj Luci, Zenici, Jajcu, Bugojnu, Novom Travniku, Brčkom, Kiseljaku, Žepču, Bijeljini, Trebinju i u Doboju.

Nažalost ovo je samo mali broj onih čije diplome vrijede koliko i običan papir za printer, a ko nam vodi državu i dobro nam je, jer političari koje smo nabrojali samo su neki od onih koji su fakultete završavali za samo četiri mjeseca.

Banjaluka 24

Predsjednik PDP i poslanik u PD PS BiH, Branislav Borenović, kao član Delegacije PS BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i Ad hok komiteta ove institucije, učestvuje u posmatračkoj misiji parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji.
Borenović je, uoči sutrašnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, sa kolegama poslanicima iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, OEBS-a, Evropskog parlamenta i drugim zvaničnicima, prisustvovao pripremnim sastancima sa predstavnicima izbornih komisija, političkih stranaka, vladinih institucija, medija, nevladinog sektora, te međunarodnih institucija.
– Za mene je posebno značajan susret i razgovor sa Aleksandrom Daštevskim, predsjednikom Državne izborne komisije Sjeverne Makedonije, sa kojim sam razgovarao na temu provođenja demokratskog i fer izbornog procesa, kao i o iskustavima Sjeverne Makedonije u korištenju savremenih tehnologija, posebno kada je u pitanju identifikacija birača kroz biometrijski sistem otiska prsta – rekao je Borenović, ističući da se to pokazalo kao jako važan i pozitivan pomak u provođenju izbora u toj zemlji.

Dodaje da je izuzetno važno da je predsjednik izborne komisije Sjeverne Makedonije istakao da sistem biometrijskog otiska prsta odlično funkcioniše i da se uspješno primjenjuje već treći put na izborima u Sjevernoj Makedoniji, na kojima pravo glasa ima više od 1,8 miliona glasača na preko 3500 biračkih mjesta.
– Primjer Sjeverne Makedonije je najbolji pokazatelj da se može uspostaviti fer i pošten izborni proces ako postoji politička volja, da je moguće uspostaviti izbalansirane centralne, gradske/opštinske komisije i biračke odbore u kojima ima dovoljan broj članova i vlasti i opozicije da bi se izborni proces mogao iskontrolisati. Proces brojanja, obrade i prenosa podataka sa biračkih mjesta prati visok demokratski standard, a posebno se, prije dvije sedmice, prilikom održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora, uspješnim pokazala upotreba uređaja za biometrijski otisak prsta na svakom od 3500 biračkih mjesta – istakao je Borenović.
Navodi da primjer Sjeverne Makedonije, nama po mnogo čemu bliske zemlje, pokazuje da se nove tehnologije mogu vrlo uspješno primjenjivati u izbornom procesu.

– Ovo što sam saznao oko provođenja izbora ovdje u Sjevernoj Makedoniji je izuzetno dobar primjer, demokratski i tehnološki daleko ispred nas, što pokazuje da je moguće imati korektne izbore. Ko god u BiH traži izgovore da nije moguće koristiti nove tehnologije taj podstiče izbornu korupciju i izborne prevare kao model ponašanja koji urušava uspostavu fer i poštenih izbornih pravila u BiH, što dalje ima reperkusije na političko djelovanje, a samim tim i na svaki segment života – poručuje lider PDP.

Borenović će sutra u regionu Ohrida, u svojstvu međunarodnog posmatrača Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pratiti parlamentarne i drugi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji.