Connect with us

Društvo

BRUKA NA VISOKOM NIVOU BiH i dalje bez kandidata za sudiju u Strazburu

BiH debelo kasni sa predlaganjem kandidata za sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a imajući u vidu da je i u tu priču uvučena politika, postoji šansa da zemlja propusti i ovogodišnji voz te tako nastavi sa brukanjem na međunarodnoj sceni.

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH je, naime, početkom decembra 2020. godine objavilo javni oglas za izbor kandidata za poziciju sudije u ime BiH u Evropskom sudu te u datim rokovima dostavilo listu sa 13 kandidata koji su prošli na konkursu na adresu Predsjedništva BiH na razmatranje.

“Glas Srpske” je polovinom 2021. godine objavio da BiH nastavlja sa lošom praksom pred Savjetom Evrope, jer imena tri kandidata nisu dostavljena na tu adresu, zbog čega je sudija Faris Vehabović ostao i dalje predstavnik BiH i nakon isteka mandata, jer tako nalažu pravila. Tada je i potvrđeno da je razgovarano o izboru kandidata, koje bi Predsjedništvo BiH proslijedilo Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i u nekoliko navrata pokušano da bude postignut dogovor, ali je bilo opstrukcija. Ključni kamen spoticanja bilo je insistiranje Željka Komšića, kao hrvatskog člana Predsjedništva, da njegov favorit Neven Anđelić bude u užem izboru.

Anđelić je profesor međunarodnih odnosa, godinama živi u Londonu, gdje se preselio tokom rata u BiH. Predavao je istoriju i teoriju ljudskih prava na više fakulteta, ali i u “Vudro Vilson” centru iz Vašingtona, koji je u više navrata objavio da je BiH potrebna reforma po građanskom principu, a prema kojem bi bili ukinuti entiteti. Zbog te pozadine nije postojala saglasnost tri člana Predsjedništva o njemu kao predloženom kandidatu.

Ovo pitanje biće ponovo otvoreno, prema najavama, na sjednici Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je zakazana za ponedjeljak.

U MIP je, naime, krajem prošle godine stiglo pismo generalnog sekretara Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) u vezi sa listom kandidata za pozicije sudije u Strazburu, a taj dopis je proslijeđen u Parlament BiH. Iz PSSE je zatražena lista kandidata, uz podsjećanje da je mandat trenutnog predstavnika istekao 2. decembra 2021. te da je lista trebalo da im stigne u maju te godine. U dopisu su navedeni i termini ovogodišnjih zasjedanja Komiteta za izbor sudija u Evropskom sudu, odnosno april, jun, septembar, s tim što su već zasjedali polovinom januara.

U Predsjedništvu BiH, prema nezvaničnim informacijama, nije pokretana ova tema od konstituisanja novog saziva, a s obzirom na dopis o kojem će se izjašnjavati poslanici, može se očekivati da bi ovo pitanje ponovo moglo da dođe na dnevni red.

– Moraće se uskoro o ovome ponovo pričati. Dio procedure je završen, a sad treba vidjeti kako to i privesti kraju – kazao je sagovornik “Glasa” upućen u tematiku.

Sa Vehabovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Za poziciju sudije, pored Anđelića, aplicirali su i Jasminka Džumhur, koja je imala podršku tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, a među kandidatima je i Monika Mijić, koja je bila član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Mandat sudije u Evropskom sudu u Strazburu traje devet godina, bez mogućnosti obnavljanja mandata, a dužni su da se penzionišu ukoliko u toku mandata navrše 70 godina.

Nadležnosti

Evropski sud za ljudska prava ustanovljen je Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine i kao sudska institucija za zaštitu prava i sloboda djeluje od 1959. u okviru najstarije evropske organizacije – Savjeta Evrope. BiH je ratifikovala konvenciju 2002. i prihvatila nadležnost suda da odlučuje o aplikacijama, odnosno zahtjevima bilo koje osobe, nevladine organizacije, grupe pojedinaca ili druge države članice koji tvrde da su žrtve povrede prava utvrđenih u konvenciji.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno