Connect with us

Društvo

“MAŠINE ZA PRANJE NOVCA” radile punom parom

U legalne novčane tokove u BiH 2022. godine ubačeno je 35,19 miliona maraka nelegalno stečenog novca, navedeno je u izvještaju o radu Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) za prošlu godinu.

Pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela pranja novca iznosi 14,004 miliona maraka, a stečena imovinska korist nešto više, tačnije 14,341 milion KM.

Prema ranijim podacima SIPA, u legalne novčane tokove je u 2021. godini ubačeno 10,9 miliona maraka, a 2020. i 2019. godine 12,9 miliona, odnosno 12,1 milion maraka. Ti podaci pokazuju da je lani otkriveno najviše opranog novca u legalnim novčanim tokovima u posljednje četiri godine, odnosno i do tri puta više nego 2021. godine.

FOO

U okviru SIPA postoji Finansijsko-obavještajno odjeljenje (FOO) sa fokusom na prijave koje bacaju sumnju na pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. Prvi Zakon o sprečavanju pranja novca u BiH stupio je na snagu krajem decembra 2004. godine, a FOO je u junu iduće godine primljen u Egmont grupu, u kojoj je 165 takvih jedinica koje pružaju platformu za bezbjednu razmjenu podataka za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

U izvještaju o radu SIPA za 2021. godinu navedeno je da su podnijeli 15 izvještaja nadležnim tužilaštvima kojima je prijavljeno 145 fizičkih i osam pravnih lica te tri dopune izvještaja kojima je obuhvaćeno šest fizičkih i četiri pravna lica zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo organizovani kriminal u vezi sa krivičnim djelima finansijskog kriminala i korupcije, neovlašćenog prometa opojnih droga i pranja novca.

– Imovinska korist na osnovu podnesenih izvještaja iz oblasti finansijskog kriminala iznosi 28.730 KM i 10.000 evra, dok je materijalna šteta procijenjena na 1,26 miliona maraka – navedeno je u izvještaju.

U sklopu istraga krivičnih djela iz svoje nadležnosti SIPA je lani vodila šest finansijskih istraga.

– Prepoznali smo važnost vođenja ove vrste istraga radi utvrđivanja nezakonito stečene imovine vršenjem krivičnog djela i stvaranja pretpostavki za njeno oduzimanje u sudskom procesu. Ovoj vrsti istraga posvećena je posebna pažnja te, iako nije formirana posebna unutrašnja organizaciona jedinica koja bi se bavila ovim istragama, izvršena je preraspodjela postojećeg kadra – navedeno je u izvještaju Agencije.

Ekonomski stručnjaci smatraju da bi nadležne institucije u BiH trebalo da se zapitaju zašto iz godine u godinu BiH ima sve veće količine nelegalno stečenog novca, koji je ubačen u njen finansijski sistem.

– Niko ne posmatra i ne istražuje zašto se pojedine pojave dešavaju u društvu i u toliko velikom obimu. Da se to radi, došli bi i do informacija da pojedinci ubacuju u legalne tokove velike količine nelegalno stečenog novca zbog rasta troškova prema državi, koja ima ogromne namete prema privredi – pojašnjavaju ekonomisti.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno