Connect with us

Politika

CIK neće da rješava govor mržnje

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”

Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, poručio je da je konačno došlo vrijeme da se čuje glas računovođa, ističući da je ova profesija potcijenjena već 25 godina.

Kako kaže, vlast ne želi organizovati javnu raspravu o Nacrtu zakona o računovodstvu i reviziji, pa zato PDP preuzima inicijativu i poziva sve zaposlene u ovoj oblasti na javnu raspravu koja će biti održana u srijedu, 19. novembra, u hotelu Jelena.

Na skupu će se razgovarati o ključnim pitanjima za računovodstvenu i revizorsku profesiju, a Kresojević izdvaja nekoliko prioriteta:

Vratiti Savez računovođama,

Poboljšati ekonomski položaj računovođa,

Prolongirati rok za predaju izvještaja,

Smanjiti kazne računovođama,

Eliminisati zabranu računovodstvenim tehničarima da vode knjige srednjim i velikim preduzećima.

„Zajedničkim djelovanjem izborićemo se za prava računovođa i revizora. Vidimo se!“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: „SNSD i HDZ blokadom Doma naroda pokazuju kukavičluk i političku frustraciju“

Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ocijenio je da je, kako kaže, namjerna blokada rada Doma naroda koju provode SNSD i HDZ „odraz kukavičluka i najobičnije političke frustracije“.

Borenović navodi da je riječ o klasičnoj zloupotrebi kvoruma, važnog ustavnog i poslovničkog mehanizma, čime se, tvrdi on, pokazuje da „apsurdni politički hir“ vladajućih stranaka nadilazi stvarne potrebe i normalan parlamentarni proces.

„Očigledno je da SNSD, posebno, ne može prihvatiti političku realnost – da više nemaju većinu za odlučivanje u oba doma Parlamenta BiH. I u maniru najvećih slabića bježe od odgovornog ponašanja“, poručio je Borenović.

On tvrdi da blokade nisu izraz političke snage, već nemoći.

„Još malo, pa će i taj SNSD obrazac bahatog, bezobraznog, primitivnog i nenarodnog djelovanja otići u političku prošlost“, zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOVO SRBOVANJE JE PUKLO: Dogovori neće donijeti ništa dobro Srpskoj

“Ne vjerujem da će dogovori koje je postigao Milorad Dodik i ukidanje zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske donijeti bilo šta dobro Srpskoj, a kolika će šteta biti, to još niko ne zna.

Srbovanje je balon koji pukao jer nije bilo iskreno nego je služilo samo za prikupljanje političkih poena“, rekao je pisac i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović u emisiji „MAT“ BN televizije.

– Bosanski lonac kuva, i u Banjaluci i u Sarajevu. Nakon tvrdnji da je Milorad Dodik pristao da BiH uđe u NATO, a da se imovina Srpske upiše u centralni registar i u katastar BiH, njegovih dogovora i povlačenja zakona usvojenih u Narodnoj skupštini, ne vjerujem da je to, kako se predstavlja, strateški dugo planirani politički potez, koji će donijeti dobro Srpskoj, tvrdi Dmitrović.

„99 % mislim da će BiH ubrzano krenuti u članstvo ka NATO. Što se tiče imovine, to je na neki način nagoviješteno i potezima u zadnjih 20-ak dana i nekim odlukama, a ovo oko NATO dodatno dovodi u ne baš zavisnu situaciju Republiku Srbiju“, smatra Dmitrović.

Na pitanje da li je poslije toga došlo do šumova između Dodika i zvaničnog Beograda, te da li je Dodik kamen oko vrata predsjedniku Vučiću, Dmitrović kaže da je Vučić sigirno bio pod pritiskom.

„Vučić je sigurno bio izložen pritiscima spolja, ja bih mogao da kažem i Amerikanaca, kad se Dodik ponašao onako kako se ponašao. On je tu ne balansirao, nego mislim da je uspio da smiri te strasti i da je njegova politika, konkretno o Republici Srpskoj, bila najbolja moguća u tom trenutku. On to radio sjajno. Ne vidim sad da Dodik može njemu više nešto da šteti“, mišljenja je Dmitrović.

– Srbovanje Milorada Dodika je puklo kao vašarski balon, a istinskog srbovanja nije ni bilo nego glume za velike pare, rekao je ranije Dmitrović koji, kako kaže, ne prihvata da neko odjednom može da promijeni političku poziciju i ubjeđenja i od anacionalnog političara postane nacionalista.

„Taj preokret u životu jednog političara ne mogu da prihvatim da je iskren i mislim da je kalkulantski zbog toga što se ispostavljalo da to srbovanje donosi političke poene, širenje biračkog tijela, i da je on, što je legitimno, rekao „dobro, ovo je ovako sad uredu“. Ne kažem da ne vjerujem Dodiku ništa, ali ne vjerujem ljudima koji mogu to da urade“, kategoričan je Dmitrović.

Govoreći o kampanji SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore, Dmitrović kaže da nikad do sada nije vidio kampanju u kojoj su se, umjesto samog kandidata, slikali i bivši predsjednici.

„Kad sam prvi put vidio plakat na kom je u centru Siniša Karan, a sa jedne i druge strane Milorad Dodik i Željka Cvijanović, mislio da je to neka montaža protiv Karana. Međutim, vidio da je to službeni plakat i da na njemu piše „Za Karana, za Dodika“. Ne znam zašto za Dodika.

Ako Siniša Karan sam po sebi nema nikakvu preporuku, ako sebe ne preporučuje nekim svojim prošlim životom, sposobnošću, potencijalima, a preporučuju ga Dodik i Cvijanovićka, onda to ne govori ništa dobro ni o njemu, a ni o njima“, jasan je Dmitrović.

– Ne bi bilo loše da kandidat SDS-a za predsjednika Srpske Branko Blanuša dobije šansu kao što su je i drugi dobijali, smatra Dmitrović.

„Ne mislim da bi to bilo loše. Mislim da bi bilo dobro, ako ništa drugo, da se promijeni stanje, jer ovo što je do sada bilo u Republici Srpskoj nije dobro. ‘Ajde bar nešto da se promijeni, da vidimo da li će da bude bolje“, kaže Dmitrović.

Kada je riječ o odnosima Srbije i Hrvatske, Dmitrović kaže da je službeni odnos Beograda i Zagreba drugačiji, ali da je odnos značajnog dijela hrvatske javnosti nakon prodora ustaštva i ulaska Domovinskog pokreta u Vladu Hrvatske, prema Srbiji na nivou s početka 90-ih godina.

„Što je najgore, vrlo mali broj se protivi tome. U Hrvatskoj u ovom trenutku, a vrlo dobro znam šta pričam, ponos biti proustaški nastrojen. Ostale su male snage na čelu sa ne SDP-om, bivšim komunistima nego sa ovom grupacijom „Možemo“ i nekoliko žena koje se bore protiv toga. Muškarci ćute sem dvojilce ili trojice istoričara. Ustaštvo tutnji Hrvatskom i to je zaista zabrinjavajuće“, ističe Dmitrović.

– Govorio sam da će, kad više Srba ne bude u Hrvatskoj ili ih bude toliko da neće predstavljati problem čak ni ekstremistima, oni krenuti jedni na druge. To se sad događa jer se Hrvati žestoko kače između sebe“, zaključio je Dmitrović.

Nastavi čitati

Aktuelno