Connect with us

Politika

CIK neće da rješava govor mržnje

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

UPRAVA RITE SMJENJENA, radnici se NISU vratili na posao, policija “ČEŠLJA” sindikalce

Uprava RiTE je smjenjena, radnici se nisu vratili na posao, a policija umjesto poslovanja i finansijskih izvještaja “češlja” sindikalce – ovako bi se moglo opisati trenutno stanje u RiTE Ugljevik.

“Ispunjen je jedan uslov, a tražili smo 7”, kaže član SO RiTE Ugljevik Đokica Tomić za BN.

Ispunjeni uslov je smjena direktora RiTE Ugljevik Dike Cvjetinovića, na čije je mjesto je postavljen Žarko Novaković (SNSD). Do smjene je došlo u srijedu oko ponoći.

“Taj uslov je ispunjen jer je njima (vlastima) odgovarao”, navodi dalje sindikalac iz Ugljevika.

“Naš glavni zahtjev je vraćanje koncesionog polja “Ugljevik Istok 2″ u vlasništvo RiTE Ugljevik, u cjelosti, bez naknade. Sve do tada ostajemo u štrajku”, jasni u Sindikatu.

Radnici istrajni, za BN potvrđuju da se neće vraćati na posao do ispunjenja uslova.

Pripadnici MUP-a od ranog jutra “češljaju” kancelarije Sindikata ugljevičkog elektro-energetskog preduzeća, a prethodne noći oko 21 čas na informativni razgovor pozvan je predsjednik SO RiTE Ugljevik Boban Benović.

Podsjećamo, ostali neispunjeni uslovi radnika RiTE Ugljevik:

– Da Koncesiono polje “Ugljevik Istok 2” bude u vlasništvu RiTE Ugljevik, u cjelosti, bez naknade i to ODMAH

– OSTAVKU resornog ministra Petra Đokića

– Upućuju hitan poziv predsjedniku Vlade Republike Srpske Savi Miniću da dođe u Ugljevik i lično radnicima objasni šta se dešava

– Da se ne angažuuju treća lica u RiTE Ugljevik u bilo kom obliku

– Poštovanje Kolektivnog ugovora i povećanje koeficijenata proizvodnim radnicima

– Investicije u RJ “Ugljevik” – mehanizacija, eksproprijacija, rezervni dijelovi…

Više informacija o radu policije u prostorijama Sindikata biće poznato naknadno.

Nastavi čitati

Politika

Maja Dragojević Stojić “BUDŽET SRPSKE VODI SE KAO PARTIJSKA KASA! Šta radi Tužilaštvo?”

Na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, narodni poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić iznijela je niz šokantnih podataka iz revizorskog izvještaja o konsolidovanom budžetu Republike Srpske za 2024. godinu, upozoravajući da bi taj dokument u svakoj uređenoj državi izazvao istragu tužilaštva i vanrednu sjednicu vlade.

– Ovaj izvještaj nije zbirka brojki, već rentgenska slika finansijskog stanja Republike Srpske — i slika je poražavajuća. Budžet se vodi kao partijska kasa, a ne kao dokument od interesa za građane – rekla je Dragojević Stojić.

Revizija je, navodi ona, utvrdila da je stvarni budžetski deficit 197,3 miliona KM, iako vlast prikazuje manji iznos, te da se Vlada u jednoj godini zadužila za gotovo milijardu KM, dok su garancije iznosile dodatnih 447 miliona.

– Mi ne živimo od rada, nego od kredita koje će vraćati naša djeca. Milijarda, dame i gospodo! Znate li vi uopšte šta znači milijarda? – poručila je poslanik PDP-a.

Posebno je istakla i zloupotrebe u javnim investicijama, gdje su projekti dijeljeni bez plana i nadzora, te se sve vodi u „excel“ tabelama. Samo u 2024. godini 100,9 miliona KM podijeljeno je za 29 projekata, mimo zakona i kontrole.

Revizori su, kako je naglasila, otkrili i manipulacije sa fakturama, neknjižene obaveze od više miliona KM, te kršenja Zakona o javnim nabavkama u sedam institucija, uključujući i fakultete Univerziteta u Banjoj Luci.

– U devet ministarstava funkcije obavljaju ljudi koji nemaju zakonski mandat. To znači da institucijama upravljaju partijski poslušnici, rođaci i partneri. Sistem ne funkcioniše, a zakoni se ignorišu – naglasila je Dragojević Stojić.

Na kraju je postavila ključno pitanje:
– Gdje je Tužilaštvo Republike Srpske? Ima li ga? Ako nakon svega nema optužnica, ovo više nije pitanje budžeta, već pitanje moralnog i institucionalnog bankrota države.

Dragojević Stojić je zaključila da građani imaju pravo da znaju gdje ide svaka marka njihovog novca, te da vlast mora odgovarati za “pohlepu, laži i javašluk” koji su, kako kaže, postali službena praksa.

Nastavi čitati

Politika

TRULI KOMPROMIS: Dodikov dil sa SAD je kraj njegove političke priče

Truli kompromis koji je Milorad Dodik napravio sa SAD po pitanju skidanja sankcija, još jedan su dokaz kako su njegovi lični interesi iznad interesa Republike Srpske, a vrijeme koje dolazi pokazaće jasno i šta je Dodik dogovrio sa SAD. Rusija po ovom pitanju, nije pokazala dovoljno interesovanja, rekli su sagovornici emisije Globalno BN TV.

SAD neće nikada odustati od svoje arhitukture BiH koju su napravili iz svojih razloga i predikcije moći, a Milorad Dodik će morati  da nađe neko drugačije mjesto, što je uobičajena sudbina političara u svijetu, a ne da bude na vlasti po 20-30 godina kao da se radi o monarhističkoj zemlji.

Na pitanje šta je Milorad Dodik morao da da, kako bi SAD odustale od sankcija, politički analitičar Ivan Miletić je odgovorio:

“On je sigurno nešto dogovorio, to ćemo tokom vremena kada se bude što objavljivalio saznati vrlo jasno, ali će to biti kraj sve one retorike koju je on imao, ideje o otcjepljenju Republike Srpske.”

Milorad Dodik je najbolji primjer koliko je njegov lični interes, ispred nacionalnog interesa.Ipak, dil koji je Dodik postigao s SAD, kraj je njegove političke priče, tvrdi Miletić.

”Morao je kompletno da odstane od ove ideje politke, mora da se povuče iz politike, neće se on vratiti u politku to je kraj priče, to je sve morao da prihvati, a šta će još neke stvari na lokalu.Pazite, kao što u Americi dolazi novo političko vrijeme i nova generacija političara, i mi ćemo na Balkanu u narednih pet godina imati kompletnu smjenu političara svuda.”

Dušan Ilić iz Instituta za evropske studije naveo je primjer bivšeg bugarskog premijera.

”U Bugarskoj je Borko Borisov je napravio sličnu vrstu aranžmana, s tim što je on ostao u politici, ali već više od nekoliko godinu unazad ne obavlja ni jednu javnu funkciju.Tamo su amerikanci sa Rusima napravili neku vrstu neformalnog dila, koja se nije ticala samo pozicije Borka Borisova i njegove političke budućnosti.Kod nas Ruski uticaj nije bio u dovoljnoj mjeri jak i Rusija nije pokazala dovoljno interesovanja za uvažavanje i realizaciju srpskih nacionalnih interesa.”

Amerikanci da su htijeli, mogli su odavno da ovdje naprave jednu konzervativnu priču, u kojoj bi srpski faktor veoma lako ušao u jedan strateški dil sa SAD, smatra Ilić.

”Nema sluha za uvažavanjem nekim elementarnih srpskih interesa, ispravljanja nepravdi koje su učinjene prema srpskom narodu na Balkanu, a one  su brojne, teško je da će takva konzervativna, nacionalna priča iza koje bi stali amerikanci, moći da izbjegne teme koje direktno konfrontiraju dvije strane.”

Da li je bliska budućnost Srbije i BiH članstvo u NATO, Miletić i Ilić imali su svoje viđenje.

”Ja mislim da je gospodin Dodik pristao na taj dil, zato što je BiH na korak ispred Srbije u odnosu članstva u NATO, jer NATO će prvo uvijek da rješava one koje je bliži. Tu je zatvaranje tog Jadranskog koridora kod Neuma, to je nešto što je vrlo bitno za NATO i mislim da je to ono zbog čega će BiH otići”, rekao je Miletić.

“Bojim se da idemo ka nekom proljeću 1941.godine, samo onda smo imali ozbiljnu tragediju, a ovoga puta će to malo farsičnije da izgleda”, smatra Ilić.

Kada budemo razmišljali, dok idemo na glasanje za izbore, ko od političara pravi državu za nas, a ne za sebe, onda ćemo da promjenimo stvari na bolje i to samo od nas zavisi, zaključili su sagovornici emisije.

Nastavi čitati

Aktuelno