Connect with us

Politika

CIK neće da rješava govor mržnje

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

IPAK NEĆE BITI ŽELJKA! Za vršioca dužnosti predsjednika Srpske biće predložena Ana Trišić-Babić

Ana Trišić-Babić biće predložena za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Kako saznajemo, o ovom prijedlogu sutra bi se trebali izjasniti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Milorad Dodik je rekao da Željka Cvijanović neće biti predložena za v.d. predsjednika Republike Srpske koji bi trebao da obavlja dužnost predsjednika do prijevremenih izbora.

“Da malo tragate, Željka Cvijanović neće biti v.d., poručio je.

Inače, Trišić-Babić je povjerljiv čovjek Milorada Dodika, zalagala se za ulazak BiH u NATO.

Trenutno se nalazi u kabinetu Željke Cvbijanović, gdje je prešla nakon što je Dodiku oduzet predsjednički mandat.

Neki su tvrdili da je Ana Trišić-Babić zadužena da prati posljednje poteze Željke Cvijanović.

Porodična firma koju vodi njen suprug Željko Babić, nalazi se pod istragom zbog uvoza respirastora u Republiku Srpsku u vrijeme korona krize, koji se zajedno sa direktorom FZO Dejanom Kusturićem sumnjiči da su ošteteili budžer Republike Srpske za 4 miliona maraka, prenosi BN.

Nastavi čitati

Politika

DODIK SVOJE STARE IDEJE SPROVODI U DJELO! Jedna osoba i u Predsjedništvu BiH i na čelu Srpske!

Nakon što je javnosti objavljeno da će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH, od strane Narodne skupštine Republike Srpske biti ovlaštena da obavlja poslove predsjednika Republike Srpske, stigle su brojne reakcije, međutim ideja da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i predsjednik Republike Srpske budu ista osoba nije nova.Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je CIK oduzeo mandat tu ideju iznio je još 2021. godine.

U intervju za “Nezavisne novine”, Dodik je tada rekao da će predložiti da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske i da predsjednik Republike Srpske po automatizmu bude i član Predsjedništva.

“Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpske treba da bude član Predsjedništva BiH”, rekao je tada Dodik odgovarajući na pitanje o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske na telefonskoj sjednici odlučio je da posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude održana sutra sa početkom u 10.30.

Na dnevnom redu ove posebne sjednice naći će se prijedlog odluke o privremenom obavljanju poslova nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a prijedlog poslanika skupštine većine je da ih obavlja Željka Cvijanović, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

NOVI PROBLEM PRED BIH: Glavni pregovarač kamen spoticanja, svi bi da ga imenuju

Iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita.

To će vjerovatno dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

O glavnom pregovaraču BiH sa EU priča se već duže od godinu dana i načelno je dogovoreno da to bude Srbin. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković i direktor Direkcije za evropske integracije Elvira Habota su Bošnjaci, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Hrvatica.

Kada se na sastancima političara o tome razgovaralo uopšte se nije postavljalo pitanje ko to treba da uradi.

Pitanje zakomplikovano nakon raspada koalicije
Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH koji treba da imenuje pregovarača. Međutim, nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.

Stranke “trojke”, predvođene SDP-om, sada, i nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, prije nekoliko dana rekla da je prioritet BiH imenovanje glavnog pregovarača, smatraju da to treba da uradi Parlamentarna skupština BiH.

Svoj zahtjev “pravdaju” time da se mjesto “glavnog pregovarača” ne smije dati SNSD-u koji bi zajedno sa HDZ-om dogovorio to imenovanje. Tim povodom stranke “trojke”, kojima su se pridružili PDP, SDS i Lista za pravdu i red, predložili su Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH osnivanje kancelarije za glavnog pregovarača BiH i da upravo parlament BiH imenuje tog pregovarača.

Taj prijedlog na posljednjoj sjednici nije uvršten u dnevni red. Dalje, odmah nakon tog prijedloga “trojke” oglasio se i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

SNSD i HDZ
Za razliku od njih, SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH, a kao što smo već naveli, prije godinu i više dana kada se to dogovaralo niko nije postavljao pitanje da je to posao upravo Savjeta ministara BiH.

“Glavni pregovarač sa Evropskom unijom mora se odrediti u skladu sa Ustavom BiH, a ne u skladu sa kolokvijalnom političkom voljom bilo koje političke stranke ili koalicije. Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Edin Forto nemaju nikakva ovlaštenja da učestvuju u procesu izbora glavnog pregovarača. Samo Konaković koji je ministar vanjskih poslova na osnovu procedure propisane zakonom ima određenu ulogu”, rekao je Komšić.

Na ovu izjavu odmah je reagovao Konaković. On je rekao da je upravo to plan DF-a i SNSD-a te da to znači da birati glavnog pregovarača na nivou Predsjedništva BiH znači “kompletnu proceduru povjeriti u ruke Željke Cvijanović” koja bi sa pravom veta kroz SNSD mogla zaustaviti svako imenovanje koje ne odgovara Dodiku i SNSD-u.

“EU nije striktno propisala na kojem se nivou vlasti bira glavni pregovarač i logično je da se bira tamo gdje se bira i Savjet ministara. SNSD u tom slučaju ne može ništa opstruisati, a HDZ može u tom procesu učestvovati ako želi. Ako ne želi, neka se zagrle sa SNSD-om i posmatraju”, rekao je Konaković.

Cilj “trojke”
Cilj “trojke” je da se zaustavi imenovanje glavnog pregovarača koji bi došao iz SNSD-a, a to je djelimično potvrdio i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske treba da ponudi ime.

“Razgovarali smo sa predstavnicima opozicije Republike Srpske i nismo govorili o imenima. Naše mišljenje je da oni, s obzirom na to da pokazuju snažno opredjeljenje ka Evropskoj uniji, zaslužuju da imaju glavnog pregovarača, koji je Srbin i dolazi iz Republike Srpske”, rekao je Kojović.

I pored toga što je imenovanje glavnog pregovarača na dugom štapu, već se spekuliše ko bi to mogao biti. Navodno, plan opozicije, a to su rekli i u SNSD-u, je da zajedno sa strankama “trojke” imenuju Igora Crnatka iz PDP-a za glavnog pregovarača, dok iz stranaka “trojke” dolaze informacije da SNSD na tu poziciju želi da imenuje Anu Trišić Babić, a što je za njih neprihvatljivo jer se radi o jednoj od najbližih saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

“Savjet ministara BiH treba da imenuje glavnog pregovarača”, rekao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući na FTV-u.

Stav Dragana Čovića
Kao i SNSD, slično misli i HDZ, čiji je lider Čović rekao da u proteklih mjesec dana intenzivno pregovara sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je Čović za BHRT, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Pravni stručnjaci
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača, pravni stručnjaci nemaju dileme. Oni tvrde da je to posao Savjeta ministara BiH jer, tehnički, ne radi se o pregovorima za zaključenje međunarodnog sporazuma već o usklađivanju sa pravnom stečevinom i politikama Evropske unije.

“Također, ovaj dio procesa će se voditi kroz mehanizam koordinacije, pregovaračka struktura je predviđena da bude dio ovog mehanizma, a izmjene/dopune ili donošenje nove odluke na osnovu Odluke o mehanizmu koordinacije evropskih integracija u nadležnosti su Vijeća ministara BiH. Tek nakon uspješnog završetka ovog procesa pristupa se procesu pristupanja tj. zaključenju Sporazuma o pristupanju EU, gdje će pregovarački tim u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih sporazuma, na inicijativu DEI-a, predložiti Vijeće ministara, a imenovati Predsjedništvo BiH. Tada će pregovore voditi direktor DEI-ja ili u čijoj nadležnosti to bude kada taj proces bude priveden kraju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa pregovaračkom strukturom, glavnim pregovaračem i pregovaračkim timom. Ovo je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara”, napisao je na društvenoj mreži X pravnik Damir Sakić, a čiji stav prenosimo uz njegovu saglasnost.

Nastavi čitati

Aktuelno