Connect with us

Politika

CIK neće da rješava govor mržnje

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

KOALICIJA “POD LUPOM”: Zabilježeno 50 izbornih nepravilnosti uoči prijevremenih izbora u Srpskoj

Koalicija “Pod lupom” saopštila je da je od početka građanske, nestranačke posmatračke misije Prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske zabilježila ukupno 50 izbornih nepravilnosti.

Najveći broj odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju – čak 23 slučaja.

Među ostalim nepravilnostima evidentirani su i: propusti u radu lokalnih izbornih komisija (10), nepravilnosti u radu medija (4), dezinformacije u kampanji (4), zloupotreba djece u političke svrhe (4), zloupotreba javnih resursa (2), govor mržnje (1), nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (1) i ostale nepravilnosti (1).

Prema podacima Koalicije, do sada su identifikovana dva politička subjekta koja krše pravila, i to SDS (55,6%) i SNSD (44,4%).

Kampanja pod snažnim uticajem SDS-a i SNSD-a
Iako je učešće na izborima ovjereno za šest političkih subjekata, Koalicija navodi da su izbornu kampanju u potpunosti oblikovali SDS i SNSD, čiji narativi dominiraju javnim prostorom. Kampanje karakterišu emotivne poruke, zapaljiva retorika i međusobne diskreditacije, dok jasna programska rješenja izostaju.

Obe partije koriste narativ ugroženosti Republike Srpske, ali iz različitih pravaca: SDS govori o “unutrašnjim zloupotrebama”, dok SNSD ističe prijetnje koje, prema njihovim tvrdnjama, dolaze iz međunarodne zajednice i od drugih naroda u BiH. Posebno zabrinjava, navode iz Koalicije, upotreba govora mržnje, što ocjenjuju kao odraz nerazvijene političke kulture i niskog nivoa demokratskih standarda.

Zabrinjavaju zloupotrebe djece i prikriveni skupovi
Koalicija upozorava i na ponovljene slučajeve zloupotrebe djece u političke svrhe, iako je takvo postupanje izričito zabranjeno Izbornim zakonom BiH. Sankcije za ove prekršaje i dalje su izuzetno rijetke.

Poseban problem predstavlja i zloupotreba zakonske odredbe koja dopušta interne skupove statutarnih tijela stranaka. Politički subjekti, kako navode, koriste ovo pravilo za prikrivene predizborne aktivnosti, što predstavlja oblik preuranjene kampanje.

Prijave CIK-u i neujednačeno sankcionisanje
Na osnovu dosadašnjih nalaza, Koalicija “Pod lupom” je uputila 25 prijava Centralnoj izbornoj komisiji. CIK je dosad izrekao tri sankcije u ukupnom iznosu od 47.000 KM.

Koalicija upozorava da i dalje postoji ozbiljan nedostatak dosljednosti i ujednačenosti u tumačenju i sankcionisanju nepravilnosti, zbog čega sistem, kako navode, „nema odvraćajući efekat“. Pozvali su nadležne institucije da u potpunosti primijene preporuke o blagovremenom i adekvatnom procesuiranju svih prekršaja.

450 posmatrača na terenu na izborni dan
Za izborni dan, Koalicija je najavila angažman oko 450 posmatrača i posmatračica, koji će pratiti proces na skoro svakom petom biračkom mjestu u Republici Srpskoj. Posmatrači će nadgledati sve faze – od otvaranja birališta, procesa glasanja i zatvaranja, do brojanja i pakovanja materijala.

Naglašeno je da će sve nepravilnosti biti odmah prijavljene nadležnim institucijama kako bi se osiguralo poštovanje zakona.

Poziv građanima i političkim subjektima
Koalicija je pozvala građane i građanke da iskoriste svoje biračko pravo i prijave sve nepravilnosti na besplatan broj 080 05 05 05 ili putem društvenih mreža Koalicije “Pod lupom”.

Politički subjekti pozvani su da poštuju izborna pravila, da na izborni dan ne pribjegavaju nedozvoljenim radnjama i da ispoštuju predstojeću izbornu šutnju. Koalicija je poručila da će na sve uočene nepravilnosti reagovati odmah i u skladu sa procedurama.

Nastavi čitati

Politika

OBJAVLJENI PODACI: Koliko su Blanuša i Karan potrošili novca u izbornoj kampanji?

Transparency international (Transparensi internšenal) objavio je podatke koliki su bili troškovi promocije i oglašavanja političkih subjekata u toku predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

U ovim podacima piše da je SNSD, čiji je kandidat za predsjednika Srpske Siniša Karan, potrošio četiri i po puta više novca od SDS-a, čiji je kandidat Branko Blanuša.

Tako stoji da je SNSD na skupove potrošio 346.030 KM, na bilborde 222.420 KM, na mreže 952 KM, na medije 81,945 KM, odnosno ukupno 651.347 KM.

Sa druge strane, SDS je na skupove potrošio 61.555 KM, na bilborde 74.090 KM, mreže 2.875 KM, medije 3.245 KM, odnosno ukupno 142.665 KM.

Ovo znači da su u predizbornoj kampanji dvije najveće političke partije u Republici Srpskoj potrošile ukupno 794.012 KM.

Nastavi čitati

Politika

Dodik o slučaju “Košarac, šljem i ambasade”: IZNENAĐEN SAM

U priču oko “Pisma okupatoru” i nacističkog šljema sa oznakom “SS”, koje je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, poslao Kristijanu Šmitu, a koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uključio se i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je poručio da ne razumije reakciju svjetskih ambasada, pogotovo SAD i da će provjeriti o čemu se radi.

Dodik je istakao da ambasade Njemačke i Velike Britanije, kao i EU, nisu reagovale na to što je Šmit “okupator u BiH u kojoj je rušio Ustav BiH i Dejtonski sporazum i koji je pokazivao nerazumnu silu od međunarodnog faktora”.

“Ne razumijem zašto su reagovale jer je aposlutno pravo Republike Srpske da se brani. On (Šmit) je okupator, izdanak onih formacija koje su 1941. godine Srbima nanijele ogromne gubitke. Pobili su nas, a on je došao tu da, na njima sofisticiran način, isto uradi – okupira ove prostore”, poručio je Dodik.

Važno je, dodao je on, kazati da su Šmitove namjere usmjerene na razgradnju Republike Srpske, uništavanje srpske istorije i pravni i demokrastki izbor.

“Veoma teško smo stekli pravo na demokratski izbor, a onda dođe Švabo, koji je neizabran. Čitamo njemačku štampu u kojoj piše da je on bio na proslavi ratnih pilota Hitlerovog vazduhoplovstva. On je simpatizer tih pilota”, kazao je Dodik.

Iznenađen reakcijom SAD
Kako je kazao, najviše je iznenađen reakcijom SAD-a.

“Potpuno me iznenađuje reakcija američkih predstavnika, jer (predsjednik SAD Donald) Tramp kaže da neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. Šta je sada ovo, nemam pojma. Ali, provjerićemo”, poručio je Dodik.

Naveo je da je uvijek ono što kaže neki američki predsjednik bilo “nepisani zakon”.

“Košarac ima pravo na svoj stav. Možda je krajnje vrijeme da Nijemci pokupe ovdje zaostavštine koje su veoma loše po nas”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno