Connect with us

Politika

CIK neće da rješava govor mržnje

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.

Nezavisne

Politika

POČELA PREDIZBORNA KAMPANJA: Kandidati danas lijepe prve plakate

Predizborna kampanja počela je danas i trajaće do 22. novembra, a dan kasnije će se održati izbori za predsjednika Republike Srpske.

Kako je saopšteno iz SNSD-a i SDS-a lijepljenjem prvog plakata i pres konferencijama kandidati ovih stranaka ozvaničiće početak predizborne kampanje za prijevremene izbore u Srpskoj.

Rukovodstvo SNSD-a će sa kandidatom Sinišom Karanom ispred Palate predsjednika u Banjaluci u 12 časova zalijepiti prvi plakat, dok će njegov protivkandidat Branko Blanuša sa rukovodstvom SDS-a ispred Narodne skupštine RS održati pres konferenciju sa početkom u 14 časova.

SNSD je već najavio i centralne tribine, pa će tako danas u Bijeljini u 18 časova biti održana prva, a sutra u Doboju u 20 časova druga.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je 1. oktobra ovjerila pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika u ovom entitetu.

U utrku za predsjednika RS idu Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Savez za novu politiku, Srpska demokratska stranka (SDS), Ekološka partija RS i Lista Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića.

Kandidat SNSD-a je Siniša Karan, trenutni ministar u Vladi RS.

SDS je kandidovao banjalučkog profesora Branka Blanušu, koga su podržale vodeće opozicione stranke u RS.

Nezavisni kandidati su Slavko Dragičević i Igor Gašević.

Podsjećamo, prijevremene izbore u Srpskoj raspisala je Centralna izborna komisija nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika RS nakon presude Suda BiH.

Kazne za preuranjenu kampanju

Centralna izborna komisija BiH već je izrekla prve sankcije zbog kršenja Izbornog zakona. SNSD je 31. oktobra kažnjen sa 3.000 maraka (1.500 evra) zbog preuranjene kampanje načelnika Nevesinja Milenka Avdalovića, koji je putem lokalne televizije promovisao Sinišu Karana i pozvao birače da ga podrže.

CIK je utvrdio da je time prekršen član 7.1. Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje kampanju prije zvaničnog početka.

Nekoliko dana kasnije, 5. novembra, SNSD je kažnjen i drugi put sa 3.500 maraka (1.750 evra), zbog izjava ministra Srđana Amidžića objavljenih na portalu javne Radio televizije Republike Srpske.

Istog dana, CIK je kaznio i SDS sa 4.500 maraka (2.250 evra), te njihovog kandidata Branka Blanušu sa dodatnih 3.000 maraka (1.500 evra), zbog objave video izjave na Facebook stranici stranke.

SNSD je podnio prijavu protiv SDS-a, a sporni sadržaj mora biti uklonjen.

Prijevremeni izbori koštaće oko 3,3 miliona evra, a sredstva su osigurana iz državnog Ministarstva finansija. CIK je donio odluke o nabavci elektronske opreme, štampanju izbornog materijala i zakupu prostora za Glavni centar za brojanje.

Biračka mjesta su određena i u inostranstvu – u ambasadama BiH u Beogradu, Beču, Berlinu i konzulatu u Minhenu.

Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za koje neće biti organizovano glasanje, moći će glasati putem pošte.

Nastavi čitati

Politika

Dodik o RiTe “Ugljeviku”, SPOMENUO I MAFIJAŠKE KRUGOVE!

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zahvalio je radnicima Rudnika i Termoelektrane (RiTe) “Ugljevik” što nisu dozvolili da budu do kraja izmanipulisani od kvazisindikalnih vođa koje finansiraju određeni mafijaški i advokatski krugovi, te je poručio da će biti utvrđena odgovornost za sva dešavanja u ovom energetskom objektu.

Dodik je rekao da je riječ o neodgovornoj grupi ljudi koja je bila instruisana od advokatskih i mafijaških krugova iz Srpske i regiona, čak i globalno da podignu radnike na štrajk.

On je naveo da je za sindikalnu borbu važno da poslodavac obezbijedi uslove rada i plate, a što je u RiTe “Ugljevik” bilo u redu, ali da su se odjednom pojavila pitanja koja se rješavaju u procesu.

– Naši napori da se vrati koncesija Republici Srpskoj idu svojim tokom. Više mjeseci smo čekali na stav Konkurencijskog vijeća da bismo mogli nastaviti dalje procedure. Advokati su htjeli da se ne završi posao preuzimanja `Komsara` i da uđu u spor koji će ponovo gurati po sistemu `Vijadukta` ili nečega drugog, a za to su poslužili oni koji su se predstavljali kao radničke vođe, a jedan od njih je godinu dana bio na bolovanju – rekao je Dodik u Banjaluci.

On je naglasio da institucije Republike Srpske poštuju radnike, te da će biti učinjeno sve da ovaj energetski objekat ima dovoljno uglja za rad.

– Tražili su smjenu uprave i smijenjena je. Nastavljen je proces rada i zahvaljujem se svim radnicima, na njihovoj smo strani šta god mislio tamo neko od njihovih kvazivođa koji primaju novac od mafijaških i advokatskih krugova samo da bi se stvorili novi problemi koji bi navodno rješavali advokati posredstvom ustaljenih kanala koji su protiv Srpske godinama – poručio je Dodik.

On je dodao da je tehnologija u RiTe “Ugljevik” stara, da je na ivici neophodnih standarda, te da mu je žao što prije 15 godina nije sa “Komsarom” izgrađen novi termoenergetski blok, što je spriječeno izlaskom na ulice određenog broja kvazisindikalaca.

– Republika Srpska nije odgovorna za ono što se zove slovenački dug, to je priča prije rata iz bivše Jugoslavije. Dobijali smo arbitraže koje su bile propisane, a arbitražni sud u Americi je rekao da je kriva Republika Srpska. Preuzeli smo taj dug na Srpsku, ne na RiTe `Ugljevik`, što znači da vodimo odgovornu politiku – zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ U UGLJEVIKU: „Četvrt milijarde narodnog novca za termoelektranu koje nema, najveći kriminal u istoriji Srpske!“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković danas je obišao rudnik u Ugljeviku kako bi lično ukazao na, kako je rekao, „najveći kriminal u istoriji Republike Srpske“ — slučaj nepostojeće termoelektrane za koju će vlast izdvojiti čak 240 miliona maraka narodnog novca.

„Vidite li vi dole termoelektranu? Ne vidite? E, ne vidim ni ja. Zato što je nema. Termoelektrana koja nikada nije proradila, nikada nije ni izgrađena. A za tu nepostojeću termoelektranu, rukovodstvo Republike Srpske, gospodin Dodik i još nekoliko njih, izdvojiće 240 miliona maraka našeg novca. Četvrt milijarde! I to kome? Ruskom milijarderu koji nije ispunio nijednu ugovornu obavezu. To je najveći kriminal u istoriji Republike Srpske,“ poručio je Stanivuković iz Ugljevika.

On je podsjetio da su prije jedanaest godina, na istom ovom mjestu, dvojica milijardera, jedan ruski i jedan srpsk, svečano položili kamen temeljac i obećali izgradnju „najbolje“ termoelektrane, koja će proizvoditi i izvoziti struju, omogućiti najbolje uslove za radnike i donijeti dobit Republici Srpskoj.

„Prošlo je jedanaest godina i nema ničega. Samo prazne riječi, lažni sjaj i prevara. A sada mi, građani Republike Srpske, moramo iz budžeta izdvojiti 240 miliona KM da pokrijemo posljedice njihovih obećanja. Moje pitanje je jednostavno: ko će za to odgovarati i ko će zbog toga biti uhapšen?“ — istakao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, u samom ugovoru o koncesiji jasno piše da se ona mora raskinuti ukoliko investitor – ruski milijarder Serdarov, ne ispunjava svoje obaveze.

„Nije izgradio termoelektranu, nije uložio u pomoćne objekte, nije ispoštovao ugovor. I umesto da se koncesija poništi, rukovodstvo Republike Srpske je iznova i iznova produžavalo rokove. Jasno je zašto — zbog ličnih interesa i novca. Ne zbog radnika koji se bore, štrajkuju i traže svoja prava,“ poručio je on.

Stanivuković je takođe otkrio da novac od 240 miliona maraka neće biti uplaćen na račun „Termoelektrane Ugljevik 1“, već novoformiranoj firmi „GazRes“.

„To je firma koja otvara vrata novim sumnjivim poslovima, potencijalnoj privatizaciji i novim kriminalnim aranžmanima koje će vlast ponovo smisliti,“ naglasio je on i dodao:

„Koliki je ovo kriminal, najbolje govori činjenica da se za tih 240 miliona moglo izgraditi više od stotinu vrtića, osamdeset škola ili trideset domova zdravlja. Mogli su se obnoviti putevi i graditi autoputevi — od Hercegovine do Krajine, od Semberije do Romanije. Ali ništa od toga. Sav taj novac ide u kriminal, srpskom i ruskom milijarderu, da budu još bogatiji, dok radnici i građani Republike Srpske ostaju bez ičega,“ poručio je Stanivuković.

Na kraju je istakao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti da otkriva i objavljuje svaki detalj ovog posla, tražeći odgovornost svih koji su učestvovali u, kako je naglasio, „pljački vijeka“.

Nastavi čitati

Aktuelno