Politika
CIK neće da rješava govor mržnje
Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.
Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.
Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.
“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.
S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.
“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.
Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.
“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.
Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.
“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.
Politika
Dodiku, Cvijanovićevoj i ostalima ukinute američke sankcije, ZA KOLIKO SU NAS PRODALI?
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Ureda za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).
Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.
Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.
Pogledajte kompletnu listu OFAC.
Politika
CIK U PROBLEMU: Glasački listić prepreka za raspisivanje tendera
Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.
Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.
“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.
“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.
Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.
“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.
“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.
Politika
MRAK U PODGRMEČKIM SELIMA! Ponovo bez struje, mještani ogorčeni – Carić najavio proteste
Sinoć su sva podgrmečka sela ponovo ostala bez električne energije – čitavu noć u mraku. Ovaj problem, koji se iz godine u godinu ponavlja, izazvao je ogorčenje mještana, a Dario Carić ispred Pokreta Sigurna Srpska, poručio je da je krajnje vrijeme da se stanje promijeni.
Carić je podsjetio da je o ovom pitanju više puta govorio na sjednicama lokalne skupštine Novi Grad, upozoravajući da se problem napajanja u Podgrmeču mora trajno riješiti.
–Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je pitanje osnovnih uslova života naših ljudi. Neshvatljivo je da u 21. vijeku čitava sela ostaju u mraku i bez struje, i da se to ponavlja iz godine u godinu – istakao je Carić.
On je naglasio da sinoćnjim nestankom električne energije nisu pogođeni samo stanovnici Podgrmeča, već i brojni privrednici, privatni preduzetnici i poljoprivredni proizvođači, koji su, kako kaže, „kičma opštine Novi Grad“.
–Njihov rad i trud direktno zavise od stabilnog snabdijevanja električnom energijom, a ovakvi prekidi nanose ozbiljnu štetu i njima i lokalnoj ekonomiji – dodao je Carić.
Zbog, kako navodi, potpunog ignorisanja problema od strane lokalne i republičke vlasti, Carić je najavio da će zajedno sa mještanima svih podgrmečkih sela organizovati protest upozorenja.
–Tačan datum protesta biće blagovremeno objavljen. Vrijeme je da se ovaj problem prestane ignorisati i da se konačno obezbijedi stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom za sve stanovnike Podgrmeča – poručio je Carić.
-
Politika2 dana agoDODIK DAO ZADATAK SELAKU: “Vrati pravosuđe u Srpskoj ili povuci radikalne mjere!”
-
Svijet2 dana agoDva američka vojnа aviona pala u pola sata! Tramp: “NEŠTO JE VEOMA ČUDNO!”
-
Politika23 sata agoZA RUSE DODIK VIŠE NIJE PREDSJEDNIK! Evo šta stoji iza sastanka sa Lavrovom u Minsku!
-
Politika3 dana agoBlanuša RASPLAKAO Petrovića (VIDEO)
-
Politika1 dan agoDODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”
-
Estrada2 dana ago“ŠVORC SAM!” Jelena Karleuša zapala u finansijsku krizu, EVO I ZBOG ČEGA
-
Svijet2 dana agoIzrael i dalje drži VRATA ZATVORENA ZA NOVINARE!
-
Društvo3 dana agoPOPUSTILI POD PRITISKOM RODITELJA! Vakcina neće biti uslov za UPIS U VRTIĆ
