Connect with us

Politika

CIK neće da rješava govor mržnje

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: Kad Dodik nešto kaže – URADI SUPROTNO, njegova riječ vrijedi koliko i led na suncu

Visoki funkcioner Srpske demokratske stranke Marinko Božović poručio je putem društvene mreže X da riječ predsjednika SNSD-a Milorada Dodika “vrijedi onoliko koliko led može opstati na suncu”.

„Кada Dodik nešto javno kaže, znajte da misli i radi suprotno. Praksa je pokazala da njegova riječ vrijedi i da je se drži onoliko dugo koliko led može ostati na suncu“, napisao je Božović.

On je podsjetio na niz kontradiktornih izjava Milorada Dodika:

„Od ‘Neće biti izbora’, do ‘Pitanje imovine je završeno u Dejtonu’. Posle govora u Istočnom Sarajevu, na njega su skočili svi, a najviše Bošnjaci. Pročitan pokušaj da na toj retorici dobije nekoliko poena. Opet bi svima podvukao – braćo Srbi, u pamet!“, poručio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOV KARAN PREKO SIPA-e tražio da se ZAMRZNE IMOVINA Karadžiću, Mladiću, Tolimiru…

“Evo šta je izdaja srpske nacije, gospodine Mazalica”. Ovim riječima je počeo svoju repliku u NSRS šef poslaničkog kluba SDS-a Ognjen Bodirga na diskusiju Srđana Mazalice, šefa poslaničkog kluba SNSD, koji je optužio Darka babalja iz SDS za izdaju.

“Državna agencija za istragu i zaštitu (SIPA) vrlo brzo će od Savjeta ministara BiH zatražiti da se zamrzne imovina haških optuženika Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Stojanu Župljaninu i Zdravku Tolmiru, potvrdio je Siniša Karan u vrijeme kada je bio načelnik finansijskog obavještajnog odjeljenja SIPA”, podsjetio je Bodiroga i nastavio dalje: “To je Srđane izdaja. Sledeća izjava je: – 2009. godine Nebojša Radmanović, tadašnji član u Predsjendištvu BiH, potpisao i članicama NATO saveza predao zahtjev da BiH postane punopravni član NATO saveza. Sledeća izjava svih vas je kada ste glasali da gospođa Ana Trišić Babić, klasični NATO lobista postane vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske”, naveo je Bodiroga i dodao da je izdaja i Prudski sporazum koji su 2009. godine potpisali Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović po kome bi BiH bila podijeljena na četiri kantona, gdje ne bi bilo Republike Srpske.

“A najnovija izjava vlasti je intervjuu i sramno priznanje gospođe Cvijanović (Željke), koja je sve dala da bi se amnestirala krupna korupcija, kapital vladajuće strukture i dala sve živo uključujući i rudna bogastva i rekla da je Amerika bliža od Rusije i da je za BiH…Najnovija izdaja je što ste prećutali da su poslanici SDA u Predstavničkom domu predali Zakon o državnoj imovini BiH. Vi (SNSD) igrate igru sa njima i hoćete da Kristijan Šmit nametne Zakon o državnoj imovini i to je dogovor Dodika da ostane na vlasti”, kazao je Bodiroga.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

IMOVINA OPET U FOKUSU: Srbi složni da ne dođe na dnevni red

Kao i krajem prošle, i ove godine ponovo je otvorena priča o državnoj imovini, odnosno zakonu koji to pitanje treba da uredi, međutim, kako stvari stoje, od toga neće biti ništa, jer u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o ovom pitanju.

“To je ustaljena priča Bošnjaka. SNSD neće nikada glasati ni za jedan takav zakon i očekujemo da još bar dvoje iz opozicije ne glasa pa da to oborimo ako i dođe na dnevni red. To je obični politički pamflet i nadamo se samo da nemaju dogovor sa opozicijom iz Republike Srpske da to rade”, rekao je za “Nezavisne” Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I u opozicionim partijama u Republici Srpskoj stvar je potpuno jasna, a to je da zakon o državnoj imovini neće proći i da je cilj cijele priče podizanje nacionalnih tenzija.

“SNSD, HDZ i SDA to tako rade i dogovaraju takve situacije. Tako se podižu nacionalne tenzije i sigurno je da od toga neće biti ništa i sve je u funkciji kampanje za izbore koja već uveliko traje”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste Za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Naime, ovaj put zakon o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Radi se o zakonu koji je ranije usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, i on je već bio u proceduri, međutim tadašnji članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD) i Marinko Čavara (HDZ) su glasali protiv toga da on dođe na dnevni red.

Obrazloženje Radmanovića i Čavare bilo je da Predsjedništvo BiH nije ni ovlašteno da predlaže zakone.

I ovaj put pitanje je da li će zakon koji su predložili Emrić, Mehmedović, Baručija i Hodžić uopšte doći pred poslanike, jer za tako nešto je potreban konsenzus Kolegijuma Predstavničkog doma u kojem sjede Denis Zvizdić (NiP), Čavara i Darko Babalj (SDS). Ako uzmemo u obzir da Čavare nema jer je na bolovanju, Babalj i Zvizdić bi trebali postići dogovor o zakonu o državnoj imovini, što je malo vjerovatno, gotovo nemoguće.

“Pitanje je da li ćemo mi do izbora uopšte imati redovnu sjednicu Predstavničkog doma. Ako bude ta redovna, biće zahtjev ponovo za smjenu Čavare, tako da ćemo izgleda do kraja imati samo hitne sjednice jer tu nema dopune dnevnog reda”, ispričao je za “Nezavisne” jedan od poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Što se tiče samog zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru, njega je Predsjedništvo BIH usvojilo 21. oktobra prošle godine, međutim zbog neodobravanja Čavare i Radmanovića on nikada nije došao pred poslanike.

U tom zakonu piše šta je državna imovina, pod kojim uslovima se može dati u zakup ili prodati, a predviđa se i osnivanje direkcije koja bi upravljala državnom imovinom te formiranje jedinstvenog registra.

Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom Pedija Ešdauna, tadašnjeg visokog predstavnika, a precizirano je da će tako biti sve dok bh. parlament ne usvoji zakon o imovini.

U Republici Srpskoj smatraju da je imovina riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom i da Bosna i Hercegovina nema nikakve imovine jer ona pripada entitetima. S druge strane, Bošnjaci smatraju da je sva imovina na teritoriji BiH (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište itd..) u vlasništvu države Bosne i Hercegovine i ne pristaju da o toj imovini na bilo koji način odlučuju entiteti.

Nastavi čitati

Aktuelno