Boris Nadeždin objavio je kandidaturu za predsjedničke izbore u Rusiji koji se održavaju u martu.

U Rusiji se u martu održavaju predsjednički izbori. Iako je Rusija, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, više nego ikada zaglibila u autokratski režim (svaka kritika vlasti je u osnovi zanemarena), Rusija nije odbacila ovaj mehanizam demokratskog društva. Izbori za predsjednika Ruske Federacije održaće se 17. marta. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova, drugi krug će se održati tačno tri nedjelje kasnije.

Vladimir Putin je objavio svoju kandidaturu, a to je učinila i opozicionarka Jekaterina Duncova, ruska političarka i novinarka, poreklom iz ruralnog dijela Rusije. Njene glavne ideje bile su demokratizacija društva, oslabađanje političkih neistomišljenika iz zatvora, ali i zaustavljanje ruske specijalne operacije u Ukrajini. Iako je svoju kandidaturu dostavila Ruskoj centralnoj izbornoj komisiji, bila je odbijena. Komisija je navela da je ustanovljeno da određena dokumentacija nije bila validna.

“Ekatarina Sergejevna, vi ste mlada žena, pred vama je vrijeme”, bile su riječi predsjedavajuće Komisije. Iako se u tom trenutku činilo da su sve nade za neistomišljenike aktuelnog režima pale u vodi, pojavilo se novo ime – Boris Nadeždin.

Boris Nadeždin, najnovije ime opozicije u Rusiji, koga je podržala i Ekatarina Duncova, pozvavši svoje birače da mu daju glas, mogao bi da se nađe u trci za predsjednika. Isto su uradili i drugi opozicioni kandidati, pozvali su svoje birače da daju potpis Nadeždinu, čak iako se ideološki ne slažu sa njegovom politikom. Kao glavni razlog podrške navode to što se jasno protivi specijalnoj operaciji u Ukrajini.

Ko je Boris Nadeždin?
Mnogi smatraju da je dovoljno hrabar da se suprotstavi Vladimiru Putinu. Član je Građanske inicijative, ruske političke partije desnog centra. Nadeždin je biznismen i lokalni političar iz Dolgoprudnija u Moskovskoj oblasti. Nadeždin nije bez političkog iskustva, bio je poslanik Dume početkom 2000-ih kao član Saveza desnih snaga, desničarske opozicione stranke, čiji je lider, između ostalih, bio Boris Nemcov, poznati opozicionionar koji je ubijen 2014. godine pod nerazjašnjenim okolnostima hicima iz vatrenog oružja dok je šetao nedaleko od Kremlja. Nadeždin je bio njegov važan saradnik i prijatelj.

Posljednjih nekoliko godina Nadeždin se fokusirao na lokalne političke probleme. Prilično često gost je emisija na ruskim TV stanicama u kojima nerijetko iznosi antiputinovske i antiratne stavove. “Možemo da vidimo da je specijalna operacija u Ukrajini jedna velika katastrofa”, rekao je gostujući u jednoj emisiji.

U septembru 2022. godine, kada se Rusija povlačila iz Harkova, Nadeždin je kritikovao ruske obavještajne službe i pozvao na pregovore o okončanju sukoba u emisiji o aktuelnim dešavanjima. On je kritikovao rusku ratnu strategiju, navodeći da je nemoguće pobijediti Ukrajinu koristeći njene sadašnje metode i materijale, nazivajući strategiju “metodama kolonijalnog rata”. Nekoliko dana kasnije, na kanalu Rusija-1, novinar Vladimir Solovjov pozvao je policiju da uhapsi Nadeždina.

Oktobra 2023. saopštio je da planira da se kandiduje za predsednika. Kao glavni razlog odluke da se kandiduje navodi sljedeće:

“Učestvujem u ovom izbornom procesu kao principijelni protivnik politike aktuelnog predsjednika. Putin vidi svijet prošlosti, on pokušava da Rusiju vrati u prošlost. Rusiji je potrebna budućnost. Budućnost u kojoj će Rusija postati primjer (drugima), Rusija treba da bude zemlja u kojoj će slobodni i edukovani ljudi željeti da se vrate ili da se presele u nju. Gotovo 25 godina Vladimir Putin uništava insititucije – parlament, nezavisnost sudstva, lokalne samouprave, slobodu govora, fer izbore, kao i zdravu ekonomsku konkurenciju. Vladimir Putin napravio je pogubnu grešku započevši specijalnu vojnu operaciju. Nijedan od saopštenih ciljeva specijalne vojne operacije nije ispunjen, a ako bude, neće proći bez velikih posljedica po ekonomiju i demografsku sliku Rusije. Umjesto da bude evropska nacija, što je bilo nastojanje stotinama godina, Rusija rizikuje da postane vazal Kine”.

Za kandidaturu je potrebno sakupiti 100.000 potpisa. U trenutku pisanja ovog teksta Nadeždin je prikupio 77.917 potpisa, što znači da mu do proglašenja kandidature ostaje da prikupi još 22.083 potpisa. Kako bi sakupio što veći broj, Nadeždin je organizovao sakupljanje potpisa van Rusije, odnosno u državama koje su Rusi nastanili u najvećem broju od početka specijalne vojne operacije. Kako je za MONDO rekao Andrej, Rus koji već neko vrijeme živi u Beogradu, prikupljanje potpisa organizovano je i u našoj prijestonici, ali ne u prostorijama ambasade, već na drugoj adresi.

Izborna komisija je već odobrila tri kandidata koje su predložile stranke zastupljene u parlamentu i zbog toga nisu bile obavezne da prikupljaju potpise: Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije, Leonid Slucki iz nacionalističke Liberalno-demokratske partije i Vladislav Davankov iz političke partije “Novi ljudi”. Sve tri stranke u velikoj mjeri podržavaju politiku Kremlja. Shodno novim ustavnima reformama, Putin ima pravo na još dva šestogodišnja mandata nakon što mu sadašnji mandat istekne ove godine, što mu potencijalno omogućava da ostane na vlasti do 2036. godine.

(MONDO)