Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, upozorio je da sigurnost građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ne može biti zasnovana na političkim parolama i praznim obećanjima, već na konkretnim mjerama koje štite građane i domaću privredu.

Stanivuković ističe da se svijet suočava sa ozbiljnim političko-ekonomskim potresima, posebno zbog sukoba na Bliskom istoku, dok vlasti u BiH i Republici Srpskoj, kako kaže, ne preduzimaju potrebne korake.

– Garancija sigurnosti za narod Republike Srpske i BiH nije u glasnim političkim parolama i lažnim najavama referenduma, već u konkretnim koracima koji vraćaju povjerenje u institucije, obezbjeđuju stabilnost tržišta i podršku domaćoj proizvodnji – poručio je Stanivuković.

On upozorava da se vlasti moraju probuditi i početi reagovati na vrijeme.

– Dok odgovorne vlasti zemalja regiona ozbiljno razmišljaju o mogućim posljedicama sve teže političko-ekonomske situacije u svijetu, naše vlasti se, slikovito rečeno, „češljaju dok selo gori“ – naglasio je predsjednik PSS.

Stanivuković je pozvao institucije Republike Srpske i BiH da hitno izađu sa konkretnim setom mjera koje bi zaštitile standard građana i stabilnost tržišta.

– Pozivam vlasti Republike Srpske i BiH da hitno izađu sa ozbiljnim mjerama i iskoriste sve mehanizme kako bi zaustavili divljanje cijena i omogućili bolji plasman domaćih proizvoda, jer moramo stvoriti društvo koje nije zavisno od uvoza – rekao je on.

Među ključnim mjerama koje predlaže Pokret Sigurna Srpska nalaze se:

privremeno ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo,

ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice,

privremena zabrana izvoza strateških proizvoda poput žitarica i povrća,

ograničavanje marže na 10 do 20 najvažnijih proizvoda,

te hitno formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj.

Stanivuković je najavio da će Pokret Sigurna Srpska već naredne sedmice predati zvaničnu inicijativu sa prijedlogom seta mjera.

– Cilj ovih mjera je da ublaže potencijalnu krizu koja dolazi, vrate sigurnost i stabilnost građanima Republike Srpske, a domaćoj privredi obezbijede uslove za normalan razvoj – zaključio je Stanivuković.

Sve ovo ti isti građani će debelo i platiti. Cifra samo za januar bila je 825.350,5 KM sa PDV-om. Već sada uvećana je za ukupno 608.428 KM.

Zadaci za porodicu Karan u Republici Srpskoj su jasni – otac Siniša sprovodiće ideje Milorada Dodika u djelo nakon što i zvanično sjedne u fotelju predsjednika RS, a sin Nikola, posredstvom firme „Smart Archive Solutins“, zavladaće povjerljivim arhivskim dokumentima koji uključuju medicinske podatke o građanima, podatke o njihovog imovini, socijalnom statusu, penzijama, invalidninama i ostalim davanjima iz budžeta, njihovim eventualnim radnim sporovima, policijskim dosijeima, potrebama u Fondu zdravstvenog osiguranja RS…

Sve ovo ti isti građani će debelo i platiti. Cifra samo za januar bila je 825.350,5 KM sa PDV-om. Već sada uvećana je za ukupno 608.428 KM.

Za samo 64 dana ove godine – 1.433.778 KM!

Mlađi Karan ne propušta ni najmanje sume, Hidroelektrane na Trebišnjici za održavanje softvera digitalne arhive dale su mu direktni ugovor vrijedan 2.281 KM, a banjalučkom Centru za socijalni rad dokumentaciju i arhivu „čuvaće“ za 6.894 KM.

Potom je uslijedila nova „tenderska bomba“. Za reparaciju i digitalizaciju zemljišnih knjiga Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove firmi kojom rukovodi Nikola Karan daće 599.253 KM.

Karanova firma bila je jedini ponuđač za ovaj posao.

Matrica je gotovo ista kao kod „Prointera“, firme povezane sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, koja je svojevremeno, kroz milionski vrijedne ugovore, gospodarila kompletnim IT sektorom i bazama svih podataka građana.

Sin novog predsjednika Republike Srpske potpisivao je direktne sporazume, ugovore u okviru ranijih okvirnih sporazuma, kao i nove preskupe okvirne sporazume.

Uvijek jedini spreman za posao

Kako je Žurnal ranije pisao, po narudžbi SNSD gradonačelnika Miroslava Bojića, „Smart Archive Solutions“ sređivaće arhivu laktaškoj administraciji za 6.962 KM, a Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova u RS, na čijem je čelu Velibor Mikać iz redova SPS-a Gorana Selaka, „deponovati arhivsku i dokumentacionu građu“ za 205 KM.

Fond penzijsko-invalidskog osiguranja RS i direktor Mladen Milić, odobrio je ugovor unutar prošlogodišnjeg okvirnog sporazuma pa je tranša vrijedna 33.000 KM.

Listi onih koji podržavaju mladog biznismena pridružilo se i zbog nezakonitih nabavki osuđivano rukovodstvo bolnice „Sveti apostol Luka“ u Doboju, tačnije direktor Mladen Gajić.

Dodikovo pomilovanje imalo je cijenu. Karanu će, po ranijem okvirnom sporazumu za izradu integrisanog sistema upravljanja poslovnom dokumentacijom i arhivom, a na osnovu posljednje fakture isplatiti 134.316 KM.

„Smart Archive Solutions“ zašla je i u dokumentaciju pacijenata Zavoda za forenzičku psihijatriju na Sokocu.

Omogućio je to SNSD direktor Đorđe Radić, čovjek čiji je brat Nikola Radić prije godinu i po uhapšen zbog sumnje na nelegalnu trgovinu drogom, a poslije dešifrovanja Sky komunikacije.

Na osnovu direktnog sporazuma na Karanovom ugovoru stoji 7.020 KM.

I Predsjednik RS, institucija u kojoj će sjediti otac Karan, angažovao je ovu firmu za sređivanje dokumentacije sa dezintegracijom. Građani to plaćaju 1.515 KM.

Ipak, najizdašniji proteklog januara bio je Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta. Integrisani sistem za upravljanje dokumentima i arhivom košta 642.333 KM.

Zanimljivo, kao i obično, Karanov „Smart Archive Solutions“ jedini se javio.

(zurnal.info)

Koncesije za izgradnju četiri hidroelektrane i proizvodnju struje na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) donijele su trošak javnom preduzeću, a milionski profit privatnim kompanijama.
Od kada je Vlada Republike Srpske (RS) dodijelila koncesije 2006. godine, urađeni su pripremni radovi i tuneli i započeta je gradnja samo jedne hidroelektrane. Kraj radova se ne nazire iako su sve trebale biti izgrađene do kraja 2017. godine.

U ovaj projekat do sada je potrošeno oko 125 miliona KM javnog novca, uz dodatno kreditno zaduženje od 146 miliona KM.

Dobar dio − 20,7 miliona KM − potrošen je za kupovinu koncesionog preduzeća Hidroelektrane „Bistrica” Foča koje je osnovano za realizaciju projekta.

Kupilo ga je 2019. zavisno preduzeće (ZP) „Elektroprivrede RS” – „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada koje je u većinskom vlasništvu Republike Srpske.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je procjena vrijednosti koncesionog preduzeća urađena na osnovu predviđanja budućeg poslovanja hidroelektrana, pri čemu je zanemareno da su u to vrijeme hidroelektrane trebale već biti izgrađene.

Procjenom je predviđena izgradnja hidroelektrana do 2020, a profit već od 2021. godine, što se do danas nije dogodilo.

U ovom trgovanju je najbolje prošla firma iz Laktaša „Kaldera Company”, većinski vlasnik koncesionog preduzeća, koja je preprodajom udjela zaradila 8,9 miliona KM u odnosu na uloženi novac.

Tome je pomogla Vlada RS koja je potpisanim aneksom omogućila trgovanje koncesionim preduzećem bez izgrađenih hidroelektrana.

Ovu firmu je Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država označilo 2024. kao glavni izvor prihoda za Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Od početka su o projektu odlučivali kadrovi ove stranke: premijeri Vlade RS, direktori javnih preduzeća, vlasnici privatnih kompanija ili procjenitelji.

„Ja tvrdim da je ovo jedan dobar projekt, sigurno profitabilan projekt, i mislim da je ta kupovina bila dobra stvar u tom momentu“, rekao je Dejan Pavlović, direktor HE „Bistrica”.

Trgovanje koncesijama, а ne strujom

Projekat izgradnje i korištenja četiri hidroelektrane na rijekama Bistrica i Janjina započeo je u ljeto 2006. godine kada je Vlada RS dodijelila koncesiju „Elektrodistribuciji” a.d. Pale – ZP „Elektroprivrede RS“ na period od 30 godina.

Ugovorena je gradnja četiri manje hidroelektrane: „Bistrica B-1”, „Bistrica B-2a” i „Bistrica B-3” na području Foče i Kalinovika te „Janjina J-1” na području Čajniča i Novog Goražda, ukupne vrijednosti 106 miliona KM.
„Elektrodistribucija” je platila 112.750 KM za ustupljeno koncesiono pravo i obavezala se na plaćanje naknade od tri posto od prihoda kada elektrane budu puštene u rad. Potom su osnovali koncesiono preduzeće HE “Bistrica” u Foči za realizaciju projekta.

Vrlo brzo, 2008. godine priključila im se firma „Kaldera Company” iz Laktaša u vlasništvu Milenka Čičića. To je odobrila Vlada RS na čijem je čelu bio Milorad Dodik, Čičićev stranački šef iz SNSD-a.

Ljubomir Mrda, tadašnji direktor „Elektrodistribucije“, rekao je novinarima CIN-a da su prihvatili samoinicijativnu ponudu „Kaldere” jer su shvatili da sami ne mogu finansirati projekat:

„Za nas je bilo jako interesantno da dobijemo partnera s kojim ćemo moći realizovati ovaj projekt“.

„Kaldera” je preuzela 90 posto vlasništva u „Bistrici”, a „Elektrodistribucija” je zadržala 10 posto.

Mrda je rekao da im je preduzeće iz Laktaša platilo 3,7 miliona KM za troškove izrađene tehničke dokumentacije, a uplatili su i 81.000 KM za osnivački kapital u koncesionom preduzeću.

U narednim godinama kapitalna vrijednost preduzeća je povećana unosom novca i tehničke dokumentacije − „Kaldera” na 9,1 milion KM, a „Elektrodistribucija” na nešto više od milion KM.

Do februara 2014. su se osnovni koncesioni ugovori mijenjali kroz 11 aneksa. Jednom od izmjena izbrisana je zabrana prodaje koncesionog preduzeća prije izgradnje hidroelektrana, a za završetak njihove gradnje definisan je decembar 2017. godine. Kašnjenje u radu je ostavljeno kao mogući razlog za raskid ugovora.
Radilo se na pripremi terena, prikupljale su se dozvole, ali se hidroelektrane nisu gradile.

Do 2018. godine trgovalo se i vlasničkim udjelom preduzeća. „Kaldera” je prodala 38,5 posto svog udjela za 7,4 miliona maraka češkoj firmi „Energo Bosna”, osnovanoj za iznajmljivanje nekretnina.

Potom je „Bistrica” ponuđena ZP „Elektroprivrede RS” „Hidroelektranama na Drini” iz Višegrada čiji je direktor Nedeljko Perišić, SNSD-ov odbornik u ovoj opštini.

U ponudi je navedeno da „Elektrodistribucija” a.d. Pale mora razdvojiti djelatnost proizvodnje od distribucije struje, a drugi suvlasnici bi se povukli iz projekta.

Drago Stanivuković, tadašnji član uprave „Bistrice”, novinarima je rekao da plan nije bila prodaja koncesionog preduzeća, već izgradnja hidroelektrana: „Problem je bio obezbijediti finansiranje za taj projekt“.

Procjena na temelju poslovanja budućih elektrana

Potencijalnom kupcu je uz ponudu dostavljen Izvještaj o procjeni vrijednosti preduzeća HE „Bistrica” na 20,7 miliona KM.

Procjenu je u decembru 2017. godine uradila revizorska kuća „Grant Thornton” Aleksandra Džombića, bivšeg SNSD-ovog premijera u Vladi RS.

U izvještaju je navedeno da društvo ne posjeduje veliku materijalnu imovinu, već da su mu najveća vrijednost koncesioni ugovori za izgradnju hidroelektrana te da će njihovo buduće poslovanje donijeti i najveću korist za preduzeće.

Procjena je urađena na temelju predviđanja poslovanja budućih hidroelektrana.

Korišteni su podaci o predviđenoj proizvodnji električne energije, u prosjeku 145,9 GWh u godini. Prema tadašnjoj otkupnoj cijeni električne energije, potencijalni prihod bio bi oko 17,3 miliona KM godišnje.

Međutim, u izvještaju nije navedeno da su hidroelektrane trebale biti izgrađene u toj 2017. godini kako je navedeno u koncesionim ugovorima. Umjesto toga, predviđena je njihova izgradnja do 2020, a prihod već od 2021. godine.

Džombić, koji je bio u revizorskom timu, u pisanom odgovoru CIN-u ogradio se da ne može davati izjave u vezi sa procjenom jer je vezan ugovorom o povjerljivosti.

Dodao je da iskorištena metodologija daje realniju sliku o potencijalu preduzeća koje će prihod imati u toku koncesionog perioda.

Međutim, društva za upravljanje fondovima koja predstavljaju manjinske akcionare u ZP „Hidroelektrane na Drini“ dovela su u pitanje realnost te procjene na temelju budućeg poslovanja.

Ocijenili su da je vrijednost precijenjena u odnosu na osnivački kapital i ukazali na činjenicu da preduzeće posluje sa gubitkom.

U tom trenutku osnivački kapital preduzeća je bio 10,2 miliona maraka, duplo manji od procijenjene vrijednosti. Poslovanje je bilo u minusu od skoro 21.000 KM, a hidroelektrane su već trebale biti sagrađene.

Nedeljko Perišić, direktor HE „Višegrad na Drini“, novinarima CIN-a je rekao da osim osnivačkog kapitala treba posmatrati i vrijednost dotadašnjeg rada. Kaže da je za Upravu ponuda bila prihvatljiva.

„Mi smo sagledali sve pretpostavke i procijenili. Za jedan hidroenergetski objekat koji proizvodi čistu zelenu energiju koja će u budućnosti biti vrednovana dali smo pozitivno mišljenje”, kaže Perišić.

Vlada RS kao većinski vlasnik ZP „Hidroelektrane na Drini“ odobrila je kupovinu. Tada je na čelu Vlade bio Radovan Višković, takođe iz SNSD-a.

Preduzeće „Bistrica” je kupljeno 2019. godine za 20,7 miliona KM, koliko je i navedeno u procjeni.

„Elektrodistribucija” sa Pala je dobila dva miliona KM za svoj udio, češka firma „Energo Bosna” 8 miliona KM, a „Kaldera” 10,7 miliona maraka.

U trgovanju udjelima koncesionog preduzeća najviše je profitirala firma iz Laktaša – ukupno 8,9 miliona KM, računajući i prethodno dobijeni novac za udio koji su prodali češkoj firmi.

U odnosu na osnivački kapital „Elektrodistribucija” je zaradila milion, a Česi pola miliona KM.

Češka firma „Energo Bosna“ je u 2022. godini pokrenula proces likvidacije i više ne postoji, dok je Čičić ostao jedini vlasnik firme „Kaldera“ do jeseni 2021. Tada je većinsko vlasništvo od 65% preuzela firma „Prointer Itss“.

Nakon što je u 2024. godine Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih američkih država označilo „Kalderu” i Milenka Čičića kao glavni izvor prihoda Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a firma „Kaldera” je ponovo promjenila vlasništvo.

Pripojena je firmi „ELPRING“ d.o.o. iz Laktaša i prestala da postoji. Novinari CIN-a nisu uspjeli stupiti u kontakt sa Čičićem.

Višković je tada izjavio za medije da je Vlada RS preuzela koncesiono preduzeće jer tadašnji „investitor nije imao namjeru niti finansijska sredstva da taj projekt realizuje do kraja“.

ZP „Hidroelektrane na Drini” je kupovinom koncesionog preduzeća naslijedilo i njihove dugove, obaveze i troškove poslovanja za što su dali dodatnih 100 miliona KM, smanjujući tako vlastite prihode.

Dejan Pavlović, direktor HE „Bistrica”, kaže da je očekivano da posluju u minusu: „Mi smo firma koja ne proizvodi, koja nije na mreži“.

Kaže da će tako biti sve dok se elektrane ne puste u rad, ali ne zna kada će to biti.

Nakon preuzimanja projekta u decembru 2021. upriličena je svečanost na rijeci Bistrici na kojoj su se pojavili predstavnici Vlade RS na čelu sa premijerom Viškovićem.

Tada je najavljeno da će radovi na hidroelektranama na toj rijeci biti završeni do kraja 2026, što se očito neće dogoditi.

„Imamo niz faktora remetilačkih koji utiču na izgradnju“, kaže Pavlović.

Kaže da su od prethodnog koncesionara naslijedili potrebnu dokumentaciju, ali su ekološke dozvole morali ponovo tražiti. Od građevinskih radova naslijedili su samo pristupne puteve pa su izgradili tunele u dužini od deset kilometara te započeli izgradnju brane i mašinske zgrade na hidroelektrani „Bistrica B-1“ i na tome stali.

„Imamo jedno klizište koje ugrožava projekt, a imamo pratećih 18 klizišta na ovim lokacijama, ali jedno klizište, to na „B-2a”, ugrožava čitav projekt. Tu treba da bude pregradno mjesto i tu je nemoguće bilo što raditi dok se klizište ne sanira“, kaže Pavlović.

Zbog velikog klizišta iz februara 2026. godine zatvoren je saobraćaj prema Foči pa se moraju koristiti alternativni pravci. Međutim, koncesionar ne prihvata odgovornost da je izgradnja hidroelektrane izazvala klizišta.

Perišić, direktor HE „Višegrad na Drini“, kaže da on svjedoči kako se godinama na toj relaciji zemljište osipa. Ipak, kaže da će se istražiti uzrok.

„Onaj koji je doprinio aktiviranju krizišta, ko god to bio, on će morati i da ga sanira. Ako su to izvođači, oni će morati da ga saniraju. Ako su to odluke koje su došle sa Hidroelektrane „Bistrica“, oni će morati da ih saniraju”, kaže Perišić.

Nikakvih radova nema na rijeci Janjini. Oborena je studija uticaja na životnu sredinu, potrebna za izgradnju hidroelektrane na ovoj rijeci, čime su aktivnosti zaustavljene.

„I dalje nam je taj projekt zanimljiv. Jednostavno, htjeli smo u prvom momentu da se urade ove tri centrale, a „Janjina” u nekom narednom periodu kada se steknu uslovi“, rekao je direktor HE „Bistrica“ Pavlović i dodao da koncesioni ugovor neće biti raskinut.

Iako je u koncesionim ugovorima i procjeni o vrijednosti HE „Bistrica” navedeno da će za izgradnju četiri hidroelektrane trebati između 106 i 120 miliona KM, Pavlović tvrdi da će samo za ove na rijeci Bistrici trebati duplo više novca. On kaže da su porasli troškovi radne snage i materijala.

U decembru 2019. godine tadašnji premijer Višković zaključio je ugovor o izgradnji tri hidroelektrane na ovoj rijeci sa kineskom korporacijom za avionsku industriju „China National Aero-Tehnology International Engineering Corporation“ na iznos od 200,4 miliona KM.

Manji dio novca trebala bi osigurati „Elektroprivreda RS“, a veći dio u iznosu 146 miliona KM planiran je od kredita koji je potpisan u decembru 2024. godine sa Izvozno-uvoznom bankom Kine (CEXIM) na 15 godina i sa kamatom od 2,4% godišnje.

Otplatni period kredita skoro da se poklapa sa periodom do kojeg vrijede koncesioni ugovori. Za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Bistrici koncesija ističe za 17 godina, a za hidroelektranu na Janjini za 15 godina.

Ipak, Pavlović u razgovoru sa novinarima ustraje da će hidroelektrane biti isplative te da u slučaju potrebe mogu tražiti produžetak koncesionog perioda do 50 godina.

„Sve kada se one puste na mrežu, sve će to biti prošlost i svi će biti, imat će svi neku satisfakciju na kraju“, kaže Pavlović.

(CIN) Foto: CIN