Connect with us

Svijet

CURE DETALJI! Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini. Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist. Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka. “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

“Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.

Related Topics:

Svijet

DRAMA ISPRED BIJELE KUĆE: Tajna služba SAD likvidirala napadača

Pripadnici američke Tajne službe likvidirali su u subotu oko 18.00 časova po lokalnom vremenu muškarca koji je otvorio vatru u blizini Bijele kuće, prenijeli su danas američki mediji.

Prišao kontrolnom punktu i počeo da puca

“Nepoznati miuškarac je prišao kontrolnom punktu odmah ispred kompleksa Bijele kuće i počeo da puca na agente”, saopštio je portparol Tajne službe, pozivajući se na podatke iz preliminarne istrage, prenosi CNN.

Agenti uzvratili vatrom

Agenti Tajne službe uzvratili su vatrom i pogodili osumnjičenog, koji je kasnije podlegao povredama u obližnjoj bolnici, naveo je portparol.

Pogođen prolaznik

“Tokom pucnjave, jedan prolaznik je takođe pogođen hicem iz vatrenog oružja. Ostaje nejasno da li je prolaznik pogođen vatrom osumnjičenog ili tokom naknadne razmjene vatre. Pripadnici Tajne službe nisu povrijeđeni, a predsjednik SAD Donald Tramp bio je u rezidenciji, nije bio ugrožen i obaviješten je o incidentu”, dodao je portparol.

Osumnjičeni je identifikovan kao 21-godišnji Nasir Best, koji nikada ranije nije imao kontakte sa Tajnom službom, potvrdio je neimenovani bezbjednosni izvor za CNN, prenosi Tanjug.

Napadač je prevezen u bolnicu George Washington University Hospital, gdje je kasnije preminuo, navodi Tajna služba.

 

Nastavi čitati

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA PUTNIKE: Zapadni Balkan ide ka ukidanju rominga u EU

Države članice Evropske unije praktično su postigle dogovor o početku pregovora o ukidanju troškova rominga za građane zemalja Zapadnog Balkana, a formalna odluka o tome očekuje se 3. juna, navode diplomatski izvori u Briselu, navodi se na portalu RTS-a.

Zeleno svjetlo država članica omogućilo bi Evropskoj komisiji da već u junu započne bilateralne pregovore sa svakom od zemalja regiona pojedinačno o uključivanju u evropski sistem rominga bez dodatnih troškova. Odluka će se odnositi na sve zemlje članice EU, ali i na one izvan Unije koje su dio sistema bez rominga, poput Norveške, Islanda i, odskora, Ukrajine i Moldavije.

Prema diplomatskim izvorima, države članice su već u principu usaglasile stav o pregovaračkom mandatu, a puna saglasnost očekuje se nakon što još dvije države članice „provjere određene tehničke detalje“.

Plan EU je da ambasadori zemalja članica formalno odobre mandat za pregovore 3. juna, a da odluku dan kasnije potvrde ministri EU. Na osnovu toga Evropska komisija bi otvorila pregovore sa Srbijom i ostalim partnerima iz regiona.

U Briselu se očekuje da će upravo ova inicijativa biti predstavljena kao jedno od glavnih konkretnih dostignuća približavanja regiona Evropskoj uniji na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana 5. juna u Tivtu u Crnoj Gori.

Evropska komisija je još krajem februara zatražila mandat od zemalja članica za pregovore o uključivanju Zapadnog Balkana u evropski sistem koji omogućava građanima da koriste mobilne telefone u EU bez dodatnih troškova rominga.

U Evropskoj komisiji se ne izjašnjavaju o preciznom datumu ukidanja rominga i navode da će to zavisiti od toka pregovora i brzine kojom zemlje usvojiti pravila i zakone EU u oblasti telekomunikacija i rominga.

Brisel nezvanično procjenjuje da bi prve zemlje Zapadnog Balkana mogle da ukinu roming sa EU već tokom prve polovine 2027. godine, ukoliko pregovori i tehničko usklađivanje budu tekli bez većih tehničkih i političkih zastoja.

Iskustvo Ukrajine i Moldavije, koje su u evropski sistem rominga ušle 1. januara ove godine, pokazuje da je čitav proces trajao između šest mjeseci i godinu dana, pri čemu su ove dvije zemlje krenule sa drugačije početne pozicije, oslanjajući se na postojeće sporazume o pridruživanju sa EU.

U prijedlogu pregovaračkog mandata dodatno se naglašava da su vladavina prava, demokratski standardi i usklađivanje sa evropskom spoljnom politikom važni elementi čitavog procesa.

Inicijativa za ukidanje troškova rominga deo je šireg konteksta Plana rasta EU za Zapadni Balkan i integracije zemalja regiona u dijelove jedinstvenog evropskog tržišta i prije formalnog članstva.

Biznis.rs

Nastavi čitati

Društvo

SVJETSKO PRIZNANJE: Srpkinja među pet najboljih naučnica planete

Gordana Vunjak-Novaković, srpsko-američka bioinženjerka i pionirka regenerativne medicine, profesorka na Univerzitetu Kolumbija, dobitnica je jednog od najprestižnijih svjetskih naučnih priznanja – čuvene Internacionalne nagrade L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci“, koja se dodjeljuje za revolucionarna istraživanja sa velikim uticajem na budućnost nauke.

Fondacija L’Oréal i UNESCO objavili su imena ovogodišnjih laureatkinja nagrade koju svake godine dobija samo pet najistaknutijih žena istraživača na svijetu, prenosi Serbian Times.

Ovo priznanje dodjeljuje se od 1998. godine i važi za jedan od najvažnijih međunarodnih programa za promociju dostignuća žena u nauci.

Gordana Vunjak-Novaković je ovo priznanje osvojila za geografsku regiju Sjeverne Amerike, gdje živi i radi, a nagrađena je za svoj istaknuti rad u oblasti bioinženjerstva ljudskih tkiva, sa ciljem transformacije medicine i unapređenja ljudskog zdravlja.

Na svečanoj ceremoniji koja će biti održana u Parizu 11. juna, nagradu će primiti uz još četiri naučnice koje su laureatkinje za Afriku i arapske zemlje, Aziju i Pacifik, Evropu i Latinsku Ameriku i Karibe.

Internacionalna nagrada L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci“ prepoznaje i promoviše naučnu izvrsnost izvanrednih naučnica, a među dosadašnjim laureatkinjama njih sedam je nakon dobijanja ove nagrade osvojilo i Nobelovu nagradu.

Ovogodišnji izbor naglašava ključnu ulogu pet laureatkinja u rješavanju globalnih zdravstvenih i ekoloških izazova: od revolucionarnog inženjeringa tkiva i genomskih istraživanja, do inovacija u poljoprivredi i uticaja ishrane na mentalno zdravlje.

Profesorka Gordana Vunjak-Novaković rođena je u Beogradu, završila je Zemunska gimnaziju, a diplomirala, magistrirala i doktorirala na Odsjeku za hemijsko inženjerstvo Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, gdje je bila i profesorka. Specijalizovala se za biomedicinsko inženjerstvo kao Fulbrajtova stipendistkinja na MIT-u u Bostonu.

Danas je u zvanju univerzitetskog profesora (University Professor), najvišeg akademskog zvanja na Univerzitetu Kolumbija.

Vunjak-Novaković je svjetski pionir u bioinženjerstvu, čiji rad na uzgajanju ljudskih tkiva u laboratorijskim uslovima pomjera granice regenerativne medicine. Kao najcitiranija naučnica srpskog porijekla svih vremena i prva inženjerka u zvanju univerzitetskog profesora u istoriji Univerziteta Kolumbija, ona je i istaknuta mentorka koja aktivno radi na osnaživanju žena u nauci širom svijeta.

Nastavi čitati

Aktuelno