Connect with us

Svijet

CURE DETALJI! Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini. Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist. Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka. “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

“Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.

Related Topics:

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO DŽEJ ROKFELER! Član čuvene porodice proveo tri decenije u američkom Senatu

Bivši američki senator Džon Džej Rokfeler Četvrti, nasljednik jedne od najpoznatijih i najbogatijih porodica u Sjedinjenim Američkim Državama, preminuo je u petak u 89. godini u svom domu u Vašingtonu, objavio je „Vašington post“, a prenosi Rojters.

Porodica nije saopštila uzrok smrti političara koji je tri decenije proveo u američkom Senatu, gdje se posebno zalagao za zdravstvenu zaštitu siromašnih i oštro kritikovao način na koji je administracija predsjednika Džordža Buša Mlađeg vodila rat u Iraku.

Rokfeler, demokrata liberalnih političkih stavova, prvi put je izabran u Senat 1984. godine, a potom je osvojio još četiri šestogodišnja mandata, predstavljajući saveznu državu Zapadnu Virdžiniju. Prije toga je u dva mandata bio guverner te države, poznate po rudnicima uglja i visokoj stopi siromaštva.

Bio je praunuk legendarnog naftnog magnata Džona D. Rokfelera, osnivača jedne od najvećih američkih poslovnih dinastija. Njegov stric Nelson Rokfeler bio je guverner Njujorka i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je odrastao u izuzetno bogatoj porodici, Džej Rokfeler je političku karijeru posvetio borbi protiv siromaštva i unapređenju zdravstvenog sistema.

Nakon diplomiranja na Harvardu, od 1964. do 1966. godine učestvovao je u programu društvenog rada u siromašnim ruralnim oblastima Zapadne Virdžinije, što je značajno uticalo na njegov kasniji politički angažman.

Kao senator imao je važnu ulogu u stvaranju programa iz 1997. godine kojim je američka država omogućila zdravstveno osiguranje milionima djece iz porodica koje nisu imale odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Podržavao je neuspješnu reformu zdravstva predsjednika Bila Klintona tokom devedesetih godina, a kasnije i reformu Baraka Obame, koja je usvojena 2010. godine.

Posebno se zalagao za uvođenje državnog zdravstvenog osiguranja koje bi građanima predstavljalo alternativu privatnim osiguravajućim kompanijama, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.

Jedna od najkontroverznijih odluka u njegovoj političkoj karijeri bila je podrška rezoluciji iz 2002. godine kojom je predsjedniku Džordžu Bušu omogućeno pokretanje rata protiv Iraka.

Rokfeler je kasnije priznao da je ta odluka bila greška, a kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove optužio je Bušovu administraciju da je rat započela na osnovu lažnih pretpostavki o iračkom oružju za masovno uništenje.

„Da sam tada znao ono što znam sada, glasao bih protiv“, izjavio je Rokfeler 2004. godine.

Tvrdio je da su obavještajni podaci i njihova tumačenja bili prilagođeni političkim ciljevima administracije, kao i da je Buš već bio odlučan da započne rat.

Kada je 2013. godine, u 75. godini, objavio da se neće kandidovati za šesti mandat u Senatu, Rokfeler je poručio da je pomaganje najugroženijima bilo njegova životna misija.

„Borba za one kojima je pomoć najpotrebnija bila je moj životni poziv i nikada neću prestati da se borim kako bih poboljšao živote ljudi koji mi toliko znače“, rekao je tada Rokfeler.
Glas

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.

On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.

Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp optimističan 

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.

Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Primirje u Oleškiju 

Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Neizvjesnost u vezi s pregovorima

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno