Načelnik Kozarske Dubice Radenko Reljić gotovo tri godine nalazi se pod istragom tužilaštva u Prijedoru zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i uskoro bi trebala biti donesena konačna tužilačka odluka u ovom predmetu..

Radenko Reljić prijavljen je nadležnom tužilaštvu još u julu 2021. godine i u međuvremenu je saslušan u svojstvu osumnjičenog za zloupotrebu položaja “tešku” 800.000 maraka.

– Lice R.R. se sumnjiči da je obavljajući funkciju direktora Doma zdravlja ‘Кozma i Damjan’ u Кozarskoj Dubici u vremenskom periodu od 2013-2016. godine iskoristio svoj položaj i ovlašćenja, te tako pribavio protivpravnu imovinsku korist u novčanom iznosu od 842,733.98 КM, te za isti novčani iznos oštetio Javnu zdravstvenu ustanovu Doma zdravlja ‘Кozma i Damjan’ Кozarska Dubica- saopšteno je u julu 2021. godine iz MUP RS.
Protiv Reljića je svojevremeno bilo zatraženo i određivanje pritvora, ali je taj zahtjev odbijen.

– Dao sam izjavu u informativnom razgovoru u prostorijama Uprave kriminalističke policije u Banjaluci. Iako je izjava data u petnaestak minuta zadržan sam u prostorijama policije gotovo dva časa – izjavio je tada Reljić dodavši da je neosnovani prijedlog za određivanje pritvora odbijen i da se kao slobodan čovjek vratio u Kozarsku Dubicu.

Od tada do danas informacija o ovom predmetu u javnosti nije bilo.
Linker
– U pitanju je složen predmet i prikupljena je obimna dokumentacija tokom istrage- otkrio je izvor Srpskainfo.

Svemu je prethodio politički rat u Kozarskoj Dubici nakon što je pet odbornika napustilo SNSD, čime je ta stranka u kritično vrijeme izgubila većinu u gradu, a mediji su pisali i kako je Reljić bio isključen iz ove stranke.

Reljić je za Srpskainfo potvrdio da je u pomenutom predmetu saslušan u svojstvu osumnjičenog, ali da daljih informacija o toku istrage nema.

– Istraga je u toku, izvještaj je podnesen još 2021. godine, a ja sam saslušan u svojstvu osumnjičenog- rekao je Reljić dodavši kako u kritično vrijeme ipak, nije zvanično bio isključen iz SNSD-a.

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Subotička ulica je nakon decenije izašla iz beznađa. Zahvaljujući gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću došao je kraj problemima narodu Drakulića i Šargovca.

Naša misija je da poboljšavamo kvalitet života ljudima u svim dijelovima Banjaluke rješavajući goruće probleme, istakao je potpredsjednik GrO PDP-a, narodni poslanik Nebojša Drinić.

On tvrdi da je izgradnja moderne saobraćajnice u naselju Šargovac umnogome olakšala svakodnevno funkcionisanje ljudi koji tu žive, ali i svima koji slučajno ili namjerno prolaze kroz ovo naselje.

– Sistemski i temeljno rješavamo probleme u saobraćaju svih dijelova grada. Saobraćajnica u Šargovcu je projekat vrijedan milion i po maraka. Uskoro ćemo završiti glavnu saobraćajnicu u Kuljanima, počinjemo izgradnju saobraćajnice u Dervišima i Priječanima. U Motikama se radovi na izgradnji saobraćajnic