Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆ NAKON SASTANKA SA STOLTENBERGOM: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je susret sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom bio prilika da se iznesu stavovi i da su od njega dobili poruke da sve što se dešava u BiH treba da se riješi na domaćem nivou.

Cvijanovićeva je poslije radne večere sa Stoltenbergom rekla da tema susreta nije bila članstvo BiH u NATO savezu i da je generalni sekretar rekao da je to stvar opredjeljenja svake države, da NATO nikada ne vrši pritisak.

Izjavila je da je poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO, prenosi RTRS.

“Zanimljiv, konstruktivan razgovor. Rekla bih da je ovo bila prilika da svako od nas iznese svoje stavove. Ali, isto tako da čujemo i od njega kada su u pitanju određena globalna kretanja, ono što se odnosi na našu regiju”, rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da nije bilo teme o članstvu.

“To uopšte nije bila tema, osim uz komentare koje je dao generalni sekretar, rekavši da je to stvar opredjeljenja svake zemlje, da nikada NATO ne vrši pritisak na nekoga da postane član, a sve i da se mi slažemo oko toga da BiH nije ispunila uslove i da se takvo nešto ne bi moglo desiti odmah”, rekla je ona.

Poručila je da smatra da NATO razumije situaciju u BiH kada je u pitanju to neslaganje.

“Ponovila sam da ostajemo opredijeljeni da razvijamo saradnju sa NATO-om, onako kako smo se dogovorili – da nema saglasnosti kada je u pitanju članstvo”, rekla je ona i istakla da je ponovo bilo neslaganja sa druga dva člana Predsjedništva, posebno sa Bećirovićem.

Naglasila je da je za nju oovo bio sastanak na kojem je mogla da vidi da u suštini i nema nikakvih pritisaka.

“Poruke generalnog sekretara su bile takve da on smatra da sve što se dešava u BiH mora da bude domaći proizvod za rješavanje, da smo mi ti koji moramo utvrđivati određene stvari, definisati naše korake, da ne očekujemo da će nam neko to sa strane riješiti čarobnim štapićem”, poručila je Cvijanović.

Rekla je da je Stoltenberg rekao da nema bezbjednosne krize u BiH kako neki pokušavaju to da predstave.

“Јa sam rekla da veoma često pokušava da se manipuliše, nastojeći da se pošalju slike u svijetu kako je Republika Srpska kriva za određene stvari. Meni je važno da ta vrsta kapaciteta za neki unutrašnji sukob ne postoji u BiH. Mi smo vrlo jasno dobili takav odgovor. Postojalo je interesovanje kako su se kretale stvari za produžetak misije ALTEA. Dakle, u pogledu bezbjednosti nigdje nije bila prepoznata neka problematična koja bi ugrozila BiH”, kaže ona.

Dodala je da je na sastanku rekla da sve što se dešava u BiH, dešava se u političkoj areni.

“Mi u Republici Srpskoj branimo Ustav, branimo ustavnost BiH i Republike Srpske, i želimo da budemo privrženi Dejtonskom sporazumu. Ali nije Dejtonski sporazum ono što neko hoće da ga istumači sada, nego je Dejtonski sporazum ono što tamo piše. Rekla sam da apsolutno ne prihvatam da može bilo koji pojedinac da može da se postavlja iznad demokratski izabranih institucija, da on supstituiše nešto što treba da rade parlamenti. Naravno, oni kažu “mi prepoznajemo visokog predstavnika kao dejtonsku kategoriju”, to je rekao i gospodin Stoltenberg”,rekla je Cvijanovićeva.

Prepoznajem i ja, nije problem, kaže Cvijanović, ali onako kako je to Dejton rekao, a ne da neko radi nešto što mu Dejton nije dao za pravo.

“Dakle, tu je to malo, da kažem, neslaganje, ali ja mislim da oni ne raspolažu tim informacijama i oni ne znaju ovako kako mi možemo da opišemo određene stvari, jer smo upravo mi ti koji na svojim leđima nosimo teret tih visokih predstavnika koji su radili stvari za koje nisu dobili ovlaštenja po meunarodnom pravu. Ali, ovo je dobra prilika da se to iskomunicira”, ponovila je Cvijanović.

Poručila je da sirugna da bolje razumije stvari u okviru BiH, nego što ih razumije Denis Bećirović.

“On pokazuje jedno nestrpljenje i nepoštovanje. Pokazuje jedno odsustvo želje da razumije sve one sa kojima živi”, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno