Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆ NAKON SASTANKA SA STOLTENBERGOM: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je susret sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom bio prilika da se iznesu stavovi i da su od njega dobili poruke da sve što se dešava u BiH treba da se riješi na domaćem nivou.

Cvijanovićeva je poslije radne večere sa Stoltenbergom rekla da tema susreta nije bila članstvo BiH u NATO savezu i da je generalni sekretar rekao da je to stvar opredjeljenja svake države, da NATO nikada ne vrši pritisak.

Izjavila je da je poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO, prenosi RTRS.

“Zanimljiv, konstruktivan razgovor. Rekla bih da je ovo bila prilika da svako od nas iznese svoje stavove. Ali, isto tako da čujemo i od njega kada su u pitanju određena globalna kretanja, ono što se odnosi na našu regiju”, rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da nije bilo teme o članstvu.

“To uopšte nije bila tema, osim uz komentare koje je dao generalni sekretar, rekavši da je to stvar opredjeljenja svake zemlje, da nikada NATO ne vrši pritisak na nekoga da postane član, a sve i da se mi slažemo oko toga da BiH nije ispunila uslove i da se takvo nešto ne bi moglo desiti odmah”, rekla je ona.

Poručila je da smatra da NATO razumije situaciju u BiH kada je u pitanju to neslaganje.

“Ponovila sam da ostajemo opredijeljeni da razvijamo saradnju sa NATO-om, onako kako smo se dogovorili – da nema saglasnosti kada je u pitanju članstvo”, rekla je ona i istakla da je ponovo bilo neslaganja sa druga dva člana Predsjedništva, posebno sa Bećirovićem.

Naglasila je da je za nju oovo bio sastanak na kojem je mogla da vidi da u suštini i nema nikakvih pritisaka.

“Poruke generalnog sekretara su bile takve da on smatra da sve što se dešava u BiH mora da bude domaći proizvod za rješavanje, da smo mi ti koji moramo utvrđivati određene stvari, definisati naše korake, da ne očekujemo da će nam neko to sa strane riješiti čarobnim štapićem”, poručila je Cvijanović.

Rekla je da je Stoltenberg rekao da nema bezbjednosne krize u BiH kako neki pokušavaju to da predstave.

“Јa sam rekla da veoma često pokušava da se manipuliše, nastojeći da se pošalju slike u svijetu kako je Republika Srpska kriva za određene stvari. Meni je važno da ta vrsta kapaciteta za neki unutrašnji sukob ne postoji u BiH. Mi smo vrlo jasno dobili takav odgovor. Postojalo je interesovanje kako su se kretale stvari za produžetak misije ALTEA. Dakle, u pogledu bezbjednosti nigdje nije bila prepoznata neka problematična koja bi ugrozila BiH”, kaže ona.

Dodala je da je na sastanku rekla da sve što se dešava u BiH, dešava se u političkoj areni.

“Mi u Republici Srpskoj branimo Ustav, branimo ustavnost BiH i Republike Srpske, i želimo da budemo privrženi Dejtonskom sporazumu. Ali nije Dejtonski sporazum ono što neko hoće da ga istumači sada, nego je Dejtonski sporazum ono što tamo piše. Rekla sam da apsolutno ne prihvatam da može bilo koji pojedinac da može da se postavlja iznad demokratski izabranih institucija, da on supstituiše nešto što treba da rade parlamenti. Naravno, oni kažu “mi prepoznajemo visokog predstavnika kao dejtonsku kategoriju”, to je rekao i gospodin Stoltenberg”,rekla je Cvijanovićeva.

Prepoznajem i ja, nije problem, kaže Cvijanović, ali onako kako je to Dejton rekao, a ne da neko radi nešto što mu Dejton nije dao za pravo.

“Dakle, tu je to malo, da kažem, neslaganje, ali ja mislim da oni ne raspolažu tim informacijama i oni ne znaju ovako kako mi možemo da opišemo određene stvari, jer smo upravo mi ti koji na svojim leđima nosimo teret tih visokih predstavnika koji su radili stvari za koje nisu dobili ovlaštenja po meunarodnom pravu. Ali, ovo je dobra prilika da se to iskomunicira”, ponovila je Cvijanović.

Poručila je da sirugna da bolje razumije stvari u okviru BiH, nego što ih razumije Denis Bećirović.

“On pokazuje jedno nestrpljenje i nepoštovanje. Pokazuje jedno odsustvo želje da razumije sve one sa kojima živi”, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Related Topics:

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora

Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.

Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.

„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.

Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:

„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.

On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.

„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.

„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“

Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.

„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.

Poziv za nove izborne tehnologije

On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.

„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.

„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“

Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.

„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.

Nastavi čitati

Politika

U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko

Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.

“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.

Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović

“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.

Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.

Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno