Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆ TVRDI “Šmit nije imenovan u skladu sa procedurom u Aneksu 10”

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković ne može pozivati na Aneks 10 Dejtonskog sporazuma kada govori o statusu Kristijana Šmita u BiH, jer Šmit nije imenovan u skladu sa procedurom navedenom u tom aneksu, niti je potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN.
“Ovo je sve postalo prelicemjerno”, rekla je Cvijanovićeva sinoć komentarišući tvrdnje Konakovića da je Šmitov status legalan.

Ona je podsjetila da je pisala Savjetu bezbjednosti UN da vidi dokle ide to licemjerstvo, navodeći da je dobila odgovor koji su zloupotrijebili u okviru diplomatsko-konzularne mreže BiH Ministarstva inostranih poslova, dostavljajući ga medijima, a ne njoj gdje su falsifikovali prevod i ubacili da je Savjet za sprovođenje mira /PIK/ samo relevantan za imenovanje visokog predstavnika.

“Koja je to sloboda, da se igraju sa Ujedinjenim nacijama, a igraju se. Konaković se može pozvati na međunarodnu moć, međunarodni pritisak ali se ne može pozvati na Aneks 10 jer u njemu piše da visokog predstavnika relevantnom rezolucijom potvrđuje Savjet bezbjednosti UN “, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla potrebu provjere Šmitovog statusa. “Provjera je potrebna ako hoćemo pravnu državu. Ako je pravna država, zašto se ne može uputiti zahtjev da se provjeri nešto. Zašto ja kao građanin ove zemlje ne bih smjela da pitam zašto neko nosi oružje i šta se dešava s tim ako ga upotrijebi.”, dodala je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da je u BiH more nesređenih odnosa, a da joj najviše smeta to što bošnjački političari zloupotrebljavaju svakog stranca koji dođe da bi radio protiv Republike Srpske i dodatno širio nerazumijevanje u BiH.

“Za mene je to teška zloupotreba i s tim se suočavamo sve ove godine, nije to nikakva novost”, dodala je ona.

“Sreća je što nekad imamo goste koji su mnogo iskusniji od onih kojima ovdje drže lekcije i kojima pokušavaju zamazti oči. Nije to uvijek slučaj, ali ih ima”, rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković komentarisao kako su izbori bili lažni, te da, ako to tvrdi, kaže da je on izabran na taj način.

“Vi možete reći da u izbornom procesu imate neke stvari koje treba popraviti, reformisati. To mi je okej, ali ako možete tvrditi, ako je tačno da je to rekao, ako vi ustvrdite tako nešto, onda kažete da ste vi izabrani na osnovu nekih lažnih izbora”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je naglasila da se mora stati u kraj neodgovornim izjavama, da nikome ne spori da ima svoj politički stav, ali da ukoliko je demokratija, onda demokratske institucije moraju upravljati procesima.

“A to smo mi koji smo dobili povjerenje građana a ne nekakavi stranci koji mogu da vam mijenjaju Ustav, zakone, da se petljaju u to ko će biti u vlasti, da rade protiv jednih a budu na strani drugih i tako dalje”, istakla je Cvijanovićeva nagalasivši da osuđuje sve one koji zloupotrebljavaju i globalno složenu situaciju u svijetu kao nešto dodatno čime će napraviti dodatnu pometnju da bi radili protiv onih s kojima žive.

Govoreći o neslaganjima na političkoj areni, Cvijanovićeva je istakla da su institucije i funkcioneri Republike Srpske uvijek opredijeljeni za očuvanje mira i stabilnosti, za to da bezbjednost bude očuvana.

“Mi ne mislimo da ono što se dešava sada izlazi iz okvira političke debate i da bilo ko ugrožava bezbjednost”, rekla je ona.

Srpski član Predsjedništva je dodala da kolege iz FBiH često i tu zloupotrebljavaju ovaj politički teren i kažu – “Ovo ne može proći bez rata”.

“To su ludosti, to su gluposti. U politici imamo pravo da se koristimo političkim sredstvima, a ona ne smiju da ugrožavaju bezbjednost ljudi. Niko iz Republike Srpske ne ugrožava bezbjednost, ali mi smo često dobijali prijetnje od kolega iz FBiH, koji su pričali da proizvode oružje, za ne daj Bože, da će biti rat”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da iz FBiH na taj način samo hoće da privuku međunarodnu pažnju. “Kad vidim s koliko žara prizvaju strani intervencionizam, sankcije, da prizivaju da neko protisne Republiku Srpsku, počinjem da vjerujem da oni baš nimalo ne vjeruju da BiH može opstati i da se toliko malo trude da opstane”, rekla je Cvijanovićevam.

Ona je istakla i da je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović na današnjem sastanku sa danskim šefom diplomatije govorio kako da su neki ovdje dobili sankcije.

“Ja kažem da sam dobila sankcije, ali to ne znači da je taj koji mi je dao sankcije u pravu, a ja u krivu, ali vama to znači jer ste se dogovorili da to tako bude”, rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da je BiH složen mehanizam koji može da uspije samo ako se svi budu pridržavali određenih propisanih pravila, te ukazala na dvostruke standarde i voluntarizam koji je postojao zadnjih godina, da neko može da promijeni nešto, a nema pravo da to radi i nije legitiman predstavnik da bude prepoznat kao zakonodavac, ili neko dođe i kaže ovo je dejtonski sporazum, a ovo nije ili kaže da u Republici Srpskoj mora da se provede odluka Ustavnog suda BiH koja se odnosi na 9. januar.

“Kad isti Ustavni sud kaže da nije neko visoki predstavnik ako nije dobio rezoluciju Savjeta bezbjednosti onda kažu žnema veze što nije rekaož. To su dvostruki standardi koji će nanijeti dodatnu štetu ne samo BiH već cijeloj regiji”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da se u cijeloj regiji gledaju ti dvostruki standardi.

Cvijanovićeva je rekla da žali što EU 20 godina ranije ovaj prostor nije popunila na drugi način, da bi vjera u članstvo bila opipljiva.

“Mir i stabilnost su tu. Sve što se dešava je na političkoj sceni”, zaključila je Cvijanovićeva.

Related Topics:

Politika

„SIGURNO“ KREĆE IZ BIJELJINE: Stanivuković predstavio program PSS-a i poručio da Srpska mora krenuti putem Banjaluke

Pokret Sigurna Srpska zvanično je počeo predizbornu kampanju pod sloganom „SIGURNO“, a Draško Stanivuković najavio je promjene u ekonomiji, poljoprivredi, penzionom sistemu i radu Vlade Republike Srpske.

Pokret Sigurna Srpska danas je u Bijeljini ozvaničio početak predizborne kampanje, predstavljajući programske ciljeve sadržane u „Ugovoru sa narodom“.

Predstavnici PSS-a poručili su da su promjene u Republici Srpskoj, prema njihovom uvjerenju, neophodne, dok je lider pokreta Draško Stanivuković najavio da bi nova Vlada, ukoliko dobije podršku građana, bila usmjerena na ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Poseban akcenat tokom predstavljanja programa stavljen je na poljoprivredu, sigurnost prihoda, infrastrukturne projekte i efikasniji rad institucija.

Stanišić: Poljoprivrednicima treba sigurnost, a ne milostinja

Predsjednik Gradskog odbora PSS-a Bijeljina i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH Miloš Stanišić rekao je da „Ugovor sa narodom“ predstavlja osnovu za konkretne mjere koje bi, prema planu pokreta, trebalo početi realizovati odmah nakon preuzimanja vlasti.

Kao jednu od najvažnijih tema za Semberiju izdvojio je poljoprivredu.

„Kada budemo vodili Vladu, zaštitićemo poljoprivredne proizvođače, smanjićemo uvoz, formiraćemo Fond osiguranja tako da u slučaju elementarnih nepogoda poljoprivrednici ne moraju da mole vlast za milostinju, već da imaju fond koji to podržava“, rekao je Stanišić.

On je izrazio uvjerenje da PSS ima veliku podršku građana i pozvao birače u Bijeljini da podrže program pokreta.

Istovremeno je pozvao na podršku zajedničkim kandidatima SDS-a za inokosne funkcije, Marinku Božoviću i Branku Blanuši.

Marković: „Građani traže sigurnost“

Član Predsjedništva PSS-a i kandidat za narodnog poslanika Slaviša Marković rekao je da je Bijeljina izabrana kao jedno od mjesta iz kojih kampanja treba da pošalje poruku cijeloj Republici Srpskoj.

On je „Ugovor sa građanima“, koji je PSS prethodno predstavio u Banjaluci, opisao kao obavezu prema biračima.

„Znamo šta građani Srpske traže, traže sigurnost, prije svega sigurnost za porodicu i sigurnu zemlju i upravo taj slogan iz kampanje jeste ključ – obezbijediti tu sigurnost za građane“, rekao je Marković.

Marković je kritikovao rad aktuelne vlasti, navodeći slučajeve „Serdarova“ i „Vijadukta“, kao i probleme sa realizacijom infrastrukturnih projekata.

Posebno je govorio o izgradnji auto-puta Bijeljina–Rača.

Prema njegovim riječima, ukoliko Stanivuković bude izabran za predsjednika Vlade, PSS bi pokušao da ubrza realizaciju tog projekta.

Marković je pozvao građane da podrže liste PSS-a, kao i kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Stanivuković: „Sigurno znači sigurnu 13. penziju“

Lider PSS-a Draško Stanivuković poručio je da slogan „SIGURNO“ nije samo izborna poruka, već da iza njega stoje konkretna obećanja koja bi, kako tvrdi, trebalo realizovati kroz rad buduće Vlade.

Među njima je izdvojio 13. penziju, sigurniji otkup poljoprivrednih proizvoda i stabilnije podsticaje za poljoprivrednike.

„Sigurno znači sigurnu 13. penziju, sigurno da će poljoprivrednici imati siguran otkup i cijenu i da poljoprivreda mora imati sigurne podsticaje“, rekao je Stanivuković.

Kao jedan od problema naveo je i konkurentnost domaće poljoprivrede u odnosu na zemlje u okruženju.

„O kakvoj mi konkurenciji pričamo ako je danas jeftinije preći granicu i kupiti hranu, preći granicu i kupiti lijekove, i onda ljudima da kažete ostanite i živite ovdje“, poručio je lider PSS-a.

On je ocijenio da je odgovornost za rješavanje tih problema na Vladi, ali je dodao da je, dok institucije ne reaguju, kao gradonačelnik Banjaluke pokušavao da dio problema rješava na lokalnom nivou.

„Banjaluka je naša razglednica“

Stanivuković je kritikovao rad aktuelne Vlade Republike Srpske, tvrdeći da joj je potrebna temeljna promjena u načinu rada.

„Treba nam stručna, ekspeditivna Vlada, koja ne traži izgovore, kao što je to ova Vlada činila prethodnih više od 20 godina“, rekao je.

Pozvao je građane da podrže PSS kako bi, kako je naveo, razvojni model koji pokret promoviše iz Banjaluke bio primijenjen i u drugim dijelovima Republike Srpske.

„Banjaluka je naša razglednica, ali želimo da to bude i Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Romanija, svaki dio Srpske“, poručio je Stanivuković.

Predstavnici PSS-a tako su kampanju u Bijeljini iskoristili da predstave ključne programske poruke i pozovu građane da podrže njihov plan za promjenu vlasti i način upravljanja Republikom Srpskom.

Nastavi čitati

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno