Connect with us

Politika

DA LI JE NA POMOLU JAČANJE OHR/A! Po prvi put povećan budžet

Savjet za sprovođenje mira je prvi put u mnogo godina odobrio povećanje budžeta OHR-u za deset odsto, što se može tumačiti kao početak ponovnog jačanja te institucije u BiH.

Naime, za 2023. i 2024, od 1. jula do 31. juna naredne godine, budžet OHR-a će iznositi 5,85 miliona evra, dok je dosadašnji budžet bio na nivou od 5,32 miliona evra.

Kako je “Nezavisnim” odgovoreno iz OHR-a, EU će novom budžetu doprinijeti sa 2,55 miliona evra, SAD sa 1,29 miliona evra, Japan sa oko 600.000 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 400.000 evra, Kanada sa 180.000 evra, dok će Organizacija islamskih zemalja budžetu OHR-a doprinijeti sa oko 160.000 evra. Preostalih nešto više od 700.000 evra uplatiće ostale zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira.

U procentima, EU će doprinijeti sa 43,76 odsto, USA sa 22 odsto, Japan sa deset odsto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 odsto, Kanada sa 3,03 odsto, OIZ sa 2,5 odsto, dok će ostali uplatiti 12,02 odsto ukupnog budžeta.

Kao i u prošlom budžetu, ni ovog puta nije učestvovala Rusija, koja je zbog neslaganja sa ranijim odlukama PIC-a i nepriznavanja legitimiteta visokog predstavnika odlučila da istupi iz ovog tijela i da suspenduje učešće u finansiranju OHR-a. Njen doprinos radu OHR-a u proteklom periodu iznosio je oko 70.000 evra na godišnjem nivou.

Inače, u proteklom periodu budžet OHR-a je bio na istom nivou, uprkos apelima koje su Savjetu bezbjednosti UN upućivali i bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i sadašnji Kristijan Šmit, čiji legalitet i legitimitet Republika Srpska ne priznaje, da se on poveća. Otkad je Incko postao visoki predstavnik u martu 2009. godine, budžet OHR-a je smanjen za više od pedeset odsto i u tom periodu nije rastao.

Po svemu sudeći, Šmitovi apeli, koje je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju ove godine tokom predstavljanja izvještaja o stanju u BiH, konačno su urodili plodom. Šmit je na toj sjednici upozorio da je proteklih nekoliko godina došlo do značajnog smanjenja budžeta OHR-a, ali da nivo poslova nije smanjen u istom obimu.

“Trenutni operativni budžet za organizaciju je na nivou od 5,3 miliona evra. Takođe, postoje izazovi u prikupljanju sredstava, s obzirom na to da je tokom trenutnog operativnog perioda ostalo milion evra koji nisu doznačeni. Kao što sam govorio ranije, Ruska Federacija je suspendovala svoj doprinos budžetu u februaru 2022. godine. OHR zapošljava 75 lokalnog i 22 međunarodnog osoblja, od čega ih je 15 u Sarajevu i područnim kancelarijama”, naveo je Šmit.

U Evropskoj komisiji su za “Nezavisne” istakli da OHR nije tijelo UN, već ad hok institucija koja je uspostavljena 1995. godine kroz Dejtonski mirovni sporazum kako bi nadgledala civilnu implementaciju tog sporazuma, te da EU doprinosi budžetu OHR-a kroz članstvo u Savjetu za sprovođenje mira.

“EU podržava ciljeve koji pomažu uspješnom funkcionisanju OHR-a u skladu s Trećom komponentom Instrumenata pretpristupne pomoći”, naglasili su oni.

U nekoliko navrata EU je optuživana da je “zanemarivala” svoje obaveze oko budžeta OHR-a, jer želi da on bude zatvoren, kako bi Specijalni predstavnik EU za BiH, kao i misija EU u BiH, bili u mogućnosti da BiH u potpunosti usmjere na evropski put i na ispunjavanje ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH.

Kako smo saznali, EU je od 2014. godine do danas isplatila oko 55 miliona evra za budžet OHR-a, čime je najveći pojedinačni donator ove institucije. Pojašnjeno nam je da se smanjivanje doprinosa u budžet OHR-a usklađivalo s smanjenjem budžeta OHR-a, te da je doprinos EU uvijek usklađivan u skladu s prijedlozima za budžet te institucije.

Politika

OŠTRA PORUKA! Konaković kaže da su uvrede i zvižduci Srbiji OPRAVDANI!

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je Srni da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH.

Konaković tvrdi da je sramno skandiranje opravdano, navodeći da Srbija može očekivati drugačiji odnos tek kada “prestane da štiti i kada isporuči BiH optužene za ratne zločine” i kada “počne da poštuje presude međunarodnih sudova”.

On je optužio Srbiju za “provokacije i nasrtaje na integritet i suverenitet BiH”.

– Sve dok Srbija ne prestane sa tim, ne može se očekivati od ljudi koji dođu na utakmicu da im aplaudiraju – rekao je Konaković.

Konaković se začudio zašto mu je uopšte postavljeno pitanje da li će se izviniti građanima Srbije.

– Od glave riba smrdi. Moraju se uozbiljiti političari u obavljanju svojih poslova. Čudi me da me to pitate -rekao je Konaković.

On je naveo da je rješenje da bošnjačkim majkama koje su izgubile djecu neko kaže izvini, ali pri tome nije pomenuo srpske majke.

– Kada to budu političari sa druge strane Drine i u BiH spremni, tada možemo razgovarati o ambijentu na utakmici – dodao je Konaković.

Košarkaši Srbije savladali su sinoć u Sarajevu selekciju BiH sa 74:72 u utakmici drugog kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Srpski košarkaši su neprijateljski dočekani u Sarajevu. Navijači BiH zviždali su za vrijeme intoniranja himne Srbije “Bože pravde”, te sve vrijeme mahali ratnim zastavama RBiH.

Tokom prvog poluvremena sa tribina su se mogle čuti uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbije.

Nastavi čitati

Politika

MILADA ŠUKALO “Nakon što je raspušten GrO SNSD Banjaluka, PREISPITATI RAD MULTIMEDIJALNE SALE”

Raspuštanje Gradskog odbora SNSD-a, kako navodi član Predsjedništva Sigurne Srpske Milada Šukalo, nije samo politička posljedica nakon spornog snimka, već i trenutak koji otvara prostor da se preispita rad objekta poznatog pod nazivom “Multimedijalna sala”. Ona ističe da je upravo ovaj prostor godinama bio simbol neregularnosti, netransparentnih aktivnosti i poruka koje su, umjesto da osnažuju omladinu, dodatno urušavale društvene vrijednosti.

–Žao mi je svakog čovjeka koji će ovim odlukama ostati bez posla, jer nikada pojedinci ne smiju biti žrtve nečijeg lošeg upravljanja. Ipak, nadam se da je ovo početak kraja rada takozvanog ‘SNSD diska’– poručila je Milada Šukalo.

Ona naglašava da javnost ima pravo da zna šta se dešavalo u tom prostoru, posebno u periodu dok je doktor Vlado Đajić vodio Gradski odbor i imao ključan uticaj na rad Multimedijalne sale. Kako kaže, umjesto da bude mjesto okupljanja, edukacije i kvalitetnih programa za mlade, sala je postala simbol pogrešnih politika koje su mladima nudile sadržaje koji nisu doprinosili njihovom napretku.

–Ta sala je godinama bila prostor koji je propagirao pogrešne vrijednosti našoj omladini. Takva jeftina politička vulgarnost mora biti pobijedjena ako nam je cilj da imamo zdravo društvo – ističe Šukalo.

Nastavi čitati

Politika

KATASTROFALNE CESTE! Gojković: “Građani na istoku Srpske i dalje koriste DOTRAJALE i NEBEZBJEDNE puteve!”

Putna infrastruktura u istočnom dijelu Republike Srpske i dalje predstavlja jedan od najvećih saobraćajnih nedostataka, ocijenio je Boris Gojković, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska. On je upozorio da brojne dionice u Sarajevsko-romanijskoj regiji i Hercegovini godinama čekaju na ozbiljna ulaganja, dok se, kako kaže, na drugim dijelovima zemlje grade naskuplji auto-putevi u Evropi.

-Uprkos dugogodišnjim najavama, treća traka preko Romanije nije izgrađena, a umjesto toga u fokus je stavljen projekat tunela čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 miliona evra. Građani na istoku i dalje koriste dotrajale i nebezbjedne puteve, što se odražava i na povećanje broja saobraćajnih nesreća – kaže Gojković.

Kao primjer, Gojković navodi pravce prema Hercegovini, među kojima je put preko Rogatice, gdje su, kako ističe, mostovi na Ustiprači „potklinjeni“, dok su na dionici Dobro Polje – Miljevina odroni svakodnevna pojava, zbog čega je ove godine zabilježeno više smrtnih slučajeva.

-Kritike se odnose i na putni pravac Foča – Šćepan Polje, koji vodi prema Crnoj Gori. Putnici koji prvi put prolaze tom dionicom često stiču utisak da su zalutali, dok sanacija pravca Foča – Gacko godinama stoji, uprkos ranije obezbijeđenim sredstvima – kaže on.

Gojković smatra da putevi u Federaciji BiH znatno bolji.

-Prema Sarajevu i dalje prema Zenici vode uređene saobraćajnice, a Trebević je pravi primjer toga. Dok je na dijelu Republike Srpske kolovoz pun kratera, već na prelasku na nivo Kantona Sarajevo dočekuje vas potpuno nov asfalt – navodi Gojković.

On upozorava da se, bez značajnijih investicija, pojedini gradovi na istoku mogu naći u ozbiljnom demografskom padu.

-Uprkos bliskoj povezanosti stanovništva sa Sarajevom i radnim mjestima u zajedničkim institucijama BiH, infrastrukturno ulaganje u ove krajeve je minimalno- navodi on.

Kao jedan od rijetkih projekata čija je realizacija izvjesna, Gojković ističe izgradnju biciklističke staze „Ćirovom“ prugom, koja se finansira sredstvima međunarodnih partnera, uz saradnju lokalnih zajednica iz Srpske i iz Federacije BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno