Politika
DA LI JE NA POMOLU JAČANJE OHR/A! Po prvi put povećan budžet
Savjet za sprovođenje mira je prvi put u mnogo godina odobrio povećanje budžeta OHR-u za deset odsto, što se može tumačiti kao početak ponovnog jačanja te institucije u BiH.
Naime, za 2023. i 2024, od 1. jula do 31. juna naredne godine, budžet OHR-a će iznositi 5,85 miliona evra, dok je dosadašnji budžet bio na nivou od 5,32 miliona evra.
Kako je “Nezavisnim” odgovoreno iz OHR-a, EU će novom budžetu doprinijeti sa 2,55 miliona evra, SAD sa 1,29 miliona evra, Japan sa oko 600.000 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 400.000 evra, Kanada sa 180.000 evra, dok će Organizacija islamskih zemalja budžetu OHR-a doprinijeti sa oko 160.000 evra. Preostalih nešto više od 700.000 evra uplatiće ostale zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira.
U procentima, EU će doprinijeti sa 43,76 odsto, USA sa 22 odsto, Japan sa deset odsto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 odsto, Kanada sa 3,03 odsto, OIZ sa 2,5 odsto, dok će ostali uplatiti 12,02 odsto ukupnog budžeta.
Kao i u prošlom budžetu, ni ovog puta nije učestvovala Rusija, koja je zbog neslaganja sa ranijim odlukama PIC-a i nepriznavanja legitimiteta visokog predstavnika odlučila da istupi iz ovog tijela i da suspenduje učešće u finansiranju OHR-a. Njen doprinos radu OHR-a u proteklom periodu iznosio je oko 70.000 evra na godišnjem nivou.
Inače, u proteklom periodu budžet OHR-a je bio na istom nivou, uprkos apelima koje su Savjetu bezbjednosti UN upućivali i bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i sadašnji Kristijan Šmit, čiji legalitet i legitimitet Republika Srpska ne priznaje, da se on poveća. Otkad je Incko postao visoki predstavnik u martu 2009. godine, budžet OHR-a je smanjen za više od pedeset odsto i u tom periodu nije rastao.
Po svemu sudeći, Šmitovi apeli, koje je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju ove godine tokom predstavljanja izvještaja o stanju u BiH, konačno su urodili plodom. Šmit je na toj sjednici upozorio da je proteklih nekoliko godina došlo do značajnog smanjenja budžeta OHR-a, ali da nivo poslova nije smanjen u istom obimu.
“Trenutni operativni budžet za organizaciju je na nivou od 5,3 miliona evra. Takođe, postoje izazovi u prikupljanju sredstava, s obzirom na to da je tokom trenutnog operativnog perioda ostalo milion evra koji nisu doznačeni. Kao što sam govorio ranije, Ruska Federacija je suspendovala svoj doprinos budžetu u februaru 2022. godine. OHR zapošljava 75 lokalnog i 22 međunarodnog osoblja, od čega ih je 15 u Sarajevu i područnim kancelarijama”, naveo je Šmit.
U Evropskoj komisiji su za “Nezavisne” istakli da OHR nije tijelo UN, već ad hok institucija koja je uspostavljena 1995. godine kroz Dejtonski mirovni sporazum kako bi nadgledala civilnu implementaciju tog sporazuma, te da EU doprinosi budžetu OHR-a kroz članstvo u Savjetu za sprovođenje mira.
“EU podržava ciljeve koji pomažu uspješnom funkcionisanju OHR-a u skladu s Trećom komponentom Instrumenata pretpristupne pomoći”, naglasili su oni.
U nekoliko navrata EU je optuživana da je “zanemarivala” svoje obaveze oko budžeta OHR-a, jer želi da on bude zatvoren, kako bi Specijalni predstavnik EU za BiH, kao i misija EU u BiH, bili u mogućnosti da BiH u potpunosti usmjere na evropski put i na ispunjavanje ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH.
Kako smo saznali, EU je od 2014. godine do danas isplatila oko 55 miliona evra za budžet OHR-a, čime je najveći pojedinačni donator ove institucije. Pojašnjeno nam je da se smanjivanje doprinosa u budžet OHR-a usklađivalo s smanjenjem budžeta OHR-a, te da je doprinos EU uvijek usklađivan u skladu s prijedlozima za budžet te institucije.
Politika
NEŠKOVIĆ “BiH nema svoju imovinu, CRVENA LINIJA JE IMOVINA SRPSKE”
movina Republike Srpske mora biti crvena linija odbrane u Sarajevu za sve srpske kadrove, poručio je delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković.
– Činjenica da su srpski kadrovi u Predstavničkom domu Parlamenta BiH odbili da se raspravlja o Zakonu o državnoj imovini BiH me ohrabruje. Par bošnjačkih poslanika ponovo aktuelizuje zakon o državnoj imovini predstavljajući ga kao dio reformske agende. Za Republiku Srpsku ne postoji ni reformska niti bilo kakva druga agenda koja bi dozvolila knjiženje poljoprivrednog zemljišta, šuma, rijeka i jezera na državu BiH – ističe Nešković, koji je i potpredsjednik SDS-a.
Kaže da “BiH nema svoju imovinu, a imovina u opštoj upotrebi koju određene strukture godinama pokušavaju knjižiti na državu mora po načelu supsidijarnosti, koje je najznačajnije načelo upravo Evropske unije, biti stavljena na raspolaganje najbliže građanima”.
– To znači da tom imovinom moraju raspolagati opštine, a nikako neki centri moći u Sarajevu. Imovina je naša brana zaštite Dejtona od poplave različitih teoretičara koji bi da preuređuju BiH- kaže Nešković, prenosi RTRS.
Politika
OBJAŠNJENJA NEMA! Desetine policajaca čuvaju bivšeg predsjednika Srpske
Jasno je da je MUP Srpske i dalje zadužen za bezbjednost Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, ali nije moguće precizno utvrditi koliko policajaca svakodnevno štiti njega i njegovu imovinu.
U svakom slučaju ta brojka nije mala. Osim njegove lične pratnje, mještani Bakinaca kažu da jedna cijela policijska stanica čuva njegovo imanje i voćnjake.
Kada Dodik sa imanja krene prema centru Banjaluke u brigu o njegovoj bezbjednosti uključuje se veliki broj policajaca koji obustavljaju saobraćaj na svim raskrsnicama kako bi sa svojom pratnjom stigao na odredište bez zaustavljanja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske potvrdilo je za Srpskainfo da i dalje preduzima mjere posebnog obezbjeđenja Milorada Dodika, predsjednika SNSD.
Na pitanja po kom osnovu je nastavljeno obezbjeđivanje Dodika, iako više nije predsjednik Srpske iz MUP RS su odgovorili da se mjere preduzimaju u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu Rješenja ministra koji je u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom.
Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, pojasnio je da se na osnovu procjene ugroženosti neke štićene ličnosti izdaje posebno rješenje kojim se određuju mjere obezbjeđenja.
– U toj procjeni šta su inspektori koji su radili bezbjednosnu procjenu za štićenu ličnosti napisali i to na osnovu toga oni određuju nivo mjera i broj policijskih službenika i materijalno-tehničkih sredstava koje će koristiti za taj nivo obezbjeđenja – objašnjava on, prenosi Srpskainfo.
Dodao je da je Dodik zasigurno zbog svog političkog i javnog angažmana u visokorizičnoj procjeni.
– Zbog toga pretpostavljam da su preuzeli onu klauzulu za najveći stepen obezbjeđenja i zbog toga imate veći broj pripadnika MUP i tehničkih sredstava koji se koriste za njegovo obezbjeđenje – rekao je on.
Podsjetio je da predsjednik Srpske ima zaštitu do 6 mjeseci od prestanka mandata, a nakon toga se radi periodična procjena i obezbjeđenje može da traje onoliko koliko se procjenjuje da je štićena ličnost ugrožena, prenosi Srpskainfo.
– Koliko znam, Dragan Lukač koji već dugo nije ministar unutrašnjih poslova i dalje koristi obezbeđenje MUP RS – rekao je Jovičić.
Naglasio je da sve zavisi od bezbjednosne procjene.
– Da li je ta procjena validna, ili nije, ne mogu tvrditi jer ne daj Bože da se desi nekoj ličnosti nešto, onda preuzimate na sebe odgovornost da ste dali procjenu da ličnost nije ugrožena i ako dođe do nekog ugrožavanja te ličnosti, vi snosite odgovornost.
Vjerovatno se neko ko radi tu procjenu, rukovodi i tim detaljem da je bolje dati obezbjeđenje, pa čak i veće, nego rizikovati da dođe do ugrožavanja ličnosti, pa da nosite odgovornost zašto niste preduzeli obezbjeđenje – zaključuje Jovičić.
Politika
SNIJEG ODGODIO, ALI NE I SPRIJEČIO! Korićani glasaju u nedjelju, 30. novembra
Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj biće u nedjelju, 30. novembra, održani na biračkom mjestu Korićani u osnovnoj izbornoj jedinici Kneževo gdje pravo glasa ima 56 birača.
Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Kneževo Budimir Dukić izjavio je Srni sve spremno da na ovom biračkom mjestu bude održano glasanje koje je odgođeno 23. novembra zbog vremenskih neprilika.
– Nadamo se da će se u nedjelju moći održati izbori. Za sada ne najavljuju padavine, tako da mislimo da će biti sve uredno – rekao je Dukić.
On je naveo da će biračko mjesto biti otvoreno od sedam do 19 časova.
Izbori na ovom biračkom mjestu nisu mogli biti održani 23. novembra usljed obilnog snijega koji je padao u ovom planinskom kraju na obroncima Vlašića.
Opštinska izborna komisija tada, zbog neprohodnosti puteva, na ovo biračko mjesto nije uspjela da dostavi izborni materijal.
Centralna izborna komisija BiH je na hitnoj sjednici 23. novembra donijela odluku da izbori na biračkom mjestu 068B005 Korićani budu održani u nedjelju, 30. novembra.
-
Politika1 dan agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika2 dana agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika1 dan agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika2 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Politika2 dana agoOTKRIVENA NOVA KRAĐA! SDS traži ponavljanje izbora i u Bratuncu
-
Politika2 dana agoGDJE JE ZORAN TEGELTIJA? SUMNJIVE RADNJE U UIO BIH: Pismo stiglo i Tužilaštvu BiH
-
Politika2 dana ago„NAŠI ILI NJIHOVI?“ PANIĆ OŠTRO PORUČIO: Napad na gradonačelnika pokazao potpun sunovrat vrijednosti u Srpskoj
