Connect with us

Svijet

Da li Los Anđeles postaje ŠIBICA KOJA MOŽE ZAPALITI GRAĐANSKI RAT U AMERICI?

Ako u SAD kojim slučajem zaista izbije neki novi građanski rat, što teoretičari zavjere govore već 25 godina, onda će on vjerovatno početi u Kaliforniji.

Ova američka savezna država je idealna za ovaj crni scenario, odnosno šibica za paljenje fitilja na buretu baruta, jer su u njoj koncentrisana tri ključna elementa za stvaranje velike društvene bombe.

Kao prvo, kontrolišu je tvrdokorne demokrate, koje se žestoko protive politici novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Drugo, u ovoj državi živi ogroman broj migranata. U jednom trenutku državne vlasti, tradicionalno demokrate, otvorile su vrata svima, što je u potpunosti preobrazilo demografsku i nacionalnu sliku Kalifornije, i to samo za jednu deceniju. Procjenjuje se da ih samo u ovoj saveznoj državi ima oko tri miliona, od čega gotovo polovina u Los Anđelesu, što predstavlja trećinu stanovništva ovog grada. I na kraju treća stvar, Kalifornija je, ma kako to čudno zvučalo, vjerovatno u najgorem položaju od svih saveznih država po ogromnom socijalnom i društvenom jazu.

Kalifornija je oduvijek smatrana američkim rajem, ali posljednja dešavanja pretvorila su je, u stvari, u veliku filijalu pakla, u kojoj nešto burno i strašno ključa, širi se i raste zbog sve većih i nasilnijih protesta migranata porijeklom iz Meksika, najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike, sa Bliskog istoka i iz Afrike.

ŠTO GORE, TO BOLjE

Formalno, uzrok nereda bio je dekret koji je Tramp potpisao 5. juna o zabrani ulaska u SAD građanima 12 zemalja: Avganistana, Mjanmara, Čada, Konga, Ekvatorijalne Gvineje, Eritreje, Haitija, Irana, Libije, Somalije, Sudana i Jemena. U početku su se ljudi okupljali na mirnim demonstracijama, ali su ovi protesti naprasno eskalirali u sukobe sa policijom. Za nakoliko dana Los Anđeles, koji je već stradao tokom požara u januaru ove godine, počeo je da liči na pravu ratnu zonu, što su mnogi nazvali “Majdanom” protiv Trampa i prvim korakom ka nekom novom američkom građanskom ratu.

Na tako nešto je indirektno upozorio i predsjednik Donald Tramp poručujući da ove proteste migranata neko očigledno finansira iz sjenke kako bi potkopao bezbjednost zemlje. Da bi smirio ove nemire u Los Anđelesu, Tramp je naredio da u ovaj grad prvo bude poslato 2.000 vojnika Nacionalne garde, a onda i jedan kontingent marinaca. Ovo je bila prva odluka od 1965. godine donesena bez zahtjeva lokalnih vlasti. Guverner Kalifornije Gevin Njusom, demokrata, osudio je ovaj Trampov potez optuživši ga da drsko zloupotrebljava svoju moć.

Interesantno, i tokom predsjedništva Džoa Bajdena postojao je sličan sukob u vezi sa migracijama, a koji se tada rasplamsao između savezne vlade i vlasti republikanskog Teksasa. Na društvenim mrežama tada je pokrenuta rasprava o otcjepljenju ove države od SAD. Ono, inače, nije direktno predviđeno Ustavom SAD, ali nije ni zabranjeno, a ta dvosmislenost je, između ostalog, dovela do rata između Sjevera i Juga.

Prema ocjenama pojedinih konzervativaca, svojim alarmantnim i zapaljivim izjavama guverner Kalifornije Njusom donekle liči na generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je nedavno tvrdio da bi poslije Ukrajine, Rusija mogla da napadne NATO, ne objašnjavajući zašto bi to trebalo da učini. Ali za Rutea je prijetnja napadom Rusije opravdanje za milijarde dolara potrošnje i samo postojanje Sjevernoatlantskog saveza.

Za Demokratsku stranku SAD, koja nakon poraza Kamale Haris na predsjedničkim izborima prošlog novembra nije bila u stanju da se suprotstavi Trampu, ovo je borba za sopstveno postojanje. I ovdje demokrate djeluju po principu – što gore, to bolje. Za njih je situacija u Los Anđelesu šansa da se vrate na vlast. Da pokažu da magarac, amblem Demokratske stranke, još nije mrtav iako njegovo sve češće oglašavanje plaši čak i najvjernije pristalice.

POKRET “BEZ KRALjEVA”

Mnogi stručnjaci su saglasni sa Trampovim tvrdnjama da protesti u Kaliforniji nisu spontani. Ukazuju da nijedan, bar ne ovih razmjera, ne dolazi sasvim spontano, te navode kako smatraju da je u sve uključen niz liberalnih, neprofitnih i nevladinih organizacija, od kojih su mnoge povezane sa Demokratskom strankom.

One su, kako kažu, finansirane tokom Bajdenovog mandata, a tu se posebno izdvaja Koalicija za zaštitu prava migranata. Pored toga, one su se bavile i prevođenjem migranata preko južne granice, a sada, prema tvrdnjama ovih analitičara, pomažu u pokretanju tih istih migranata na nasilne proteste, kojima su se priključili i razni drugi sindikati koji nisu direktno povezani sa migracionom agendom.

Čak i razne feminističke organizacije sada učestvuju u protestima, planirajući da održe svoje marševe 14. juna, na Trampov rođendan, kada je planirana vojna parada u Vašingtonu. Zajedno, ove protestne organizacije sebe nazivaju pokretom “Bez kraljeva”, što očigledno sugeriše i šalje poruku da ne bi trebalo da bude dozvoljeno da Tramp ima preveliku moć.

Slično mišljenje imaju i drugi eksperti. Navode da u američkim političkim krugovima postoji izraz: “Nijedna kriza ne smije da propadne”, ali i da uočeni obrasci otkrivaju da postoji finansiranje protesta u Los Anđelesu – veoma dobra organizacija, retorika, slogani i simboli.

A group of people with an objectAI-generated content may be incorrect.

DVIJE DRŽAVE

Očigledno je da se politička konfrontacija između republikanaca i demokrata prelila na ulice. Glavno pitanje ostaje – hoće li Tramp popustiti ili će se do kraja oduprijeti protestima i Demokratskoj stranci. Ono što zabrinjava jeste što su se nemiri zbog racija na ilegalne imigrante proširili iz Kalifornije i na Teksas, Kentaki, Oregon i Džordžiju. Da li je onda moguće da se protesti u Kaliforniji pretvore u veliki građanski sukob uporediv sa Majdanom? SAD, nakon što su pokrenule nekoliko stotina ratova i pučeva širom svijeta, pa i u Ukrajini, sada rizikuju da na sopstvenoj koži iskuse sve čari građanskog rata.

Američki novinar Majkl Bom ne isključuje mogućnost transformacije ovih protesta u Kaliforniji u nešto više. Kako je istakao, oni bi mogli da prerastu u nacionalne proteste protiv Trampa u širem smislu, odnosno da se od teme migranata proširi i na protivljenje cjelokupnoj njegovoj politici, jer migranti nisu jedino kontroverzno pitanje.

Ovo mišljenje dijele mnogi, navodeći da bi protesti u Los Anđelesu mogli postati šibica koja će zapaliti građanski sukob velikih razmjera. Možda se, kako kažu, to neće desiti sada, ali takva opcija ostaje otvorena, jer se mnogo toga nagomilalo unutar ove države. Ukazuju da je takav crni scenario realan i zbog toga što unutar SAD funkcionišu dvije odvojene države.

SJEVER I JUG

Prvi američki građanski rat (1861 – 1865) dogodio se zato što se Sjever i Jug nisu mogli saglasiti u vezi sa važnim pitanjima kao što su državna prava i ropstvo. Ekonomija Juga je u velikoj mjeri zavisila od ropstva, dok se Sjever kretao ka njegovom ukidanju.

Kombinacija ovih faktora izazvala je rat. Glavni uzrok su bila podijeljena mišljenja o ropstvu, ali je to bio i rezultat ekonomskih razlika i prava država. Kada su bili uključeni u građanski rat, Jug, takođe dio Konfederacije, obuhvatao je Alabamu, Arkanzas, Floridu, Džordžiju, Luizijanu, Misisipi, Sjevernu Karolinu, Južnu Karolinu, Tenesi, Teksas i Virdžiniju. Ove države su željele da održe svoj način života, koji je u velikoj mjeri zavisio od ropstva, dok je Sjever insistirao na jedinstvenoj i slobodnoj zemlji.

Uticaj Građanskog rata bio je dubok i višestruk. Preoblikovao je zemlju na brojne načine, utičući na njenu društvenu strukturu, ekonomiju, politiku i kulturni identitet. Ukidanje ropstva pokrenulo je društvenu promjenu koja je promijenila živote miliona i buduće pokrete za građanska prava.

Međutim, on je ostavio i nasljeđe rasnih tenzija i diskriminacije koje traje do danas, produbljujući postojeće ideološke podjele između demokrata i republikanaca.

A group of people in riot gearAI-generated content may be incorrect.

PLAVI I CRVENI

Rastuće tenzije između crvenih i plavih država, podstaknute medijima i dezinformacijama, stvaraju nestabilnu atmosferu. Jaz između ovih država je sve veći, što su pokazali i posljednji predsjednički izbori. Ljudi su postali skloniji da žive u odjeku društvenih medija, okruženi onima koji dijele njihova mišljenja, a manje skloni da učestvuju u smislenom dijalogu sa onima koji se ne slažu.

Još jedan faktor koji bi mogao da pokrene sukob je i veliki jaz između bogatih i siromašnih koji takođe nastavlja da raste. Sprovođenje politika, nezaposlenost i opšte nezadovoljstvo dodatno su pojačali negodovanje među stanovništvom. Politike koje favorizuju bogate, a zanemaruju radničku klasu mogu se pokazati kao katalizatori za građanski rat. Visoke stope nezaposlenosti, posebno u ruralnim ili postindustrijskim područjima, doprinose osjećanjima bijesa i beznađa.

Ekonomski ugroženi regioni se takođe osjećaju otuđeno i vjerovatno će podržati eventualna radikalna rješenja, povećavajući mogućnost drugog američkog građanskog rata. I velika raznolikost stvorila je još jedan veliki okidač za potencijalni sukob. Pitanja rasnog, vjerskog i kulturnog identiteta stvorila su duboke podjele unutar američkog društva.

Kako bi mogao izgledati ovaj rat? Određeni dijelovi zemlje bi se nesumnjivo suočili sa više sukoba nego drugi. Takođe, gradovi imaju tendenciju da budu liberalniji, dok su ruralna područja uglavnom konzervativna. Ovo bi moglo dovesti do sukoba urbanih centara sa okolnim ruralnim područjima, a nasilje na ulicama bi postalo uobičajena pojava.

Građanski rat bi mogao da dovede do toga da urbane vlade pokušavaju da održe kontrolu, dok se ruralne milicije mobilišu protiv njih. Ova borba ne bi ostala regionalna – na kraju bi se proširila, jer globalističke elite nastavljaju da zabijaju klin kako bi zaštitile svoju imovinu.

Holivud
U Holivudu je prošle godine snimljen film koji istražuje posljedice političke i društvene fragmentacije unutar SAD. Režirao ga je Aleks Garland, a riječ je o distopijskoj drami koja se bavi haosom i razaranjem kada se autoritarna vlada sukobi sa secesionističkom silom. Film pod imenom “Građanski rat” predstavlja jezivu verziju bliske budućnosti u kojoj dugotrajne tenzije konačno eksplodiraju u sukob velikih razmjera.

Related Topics:

Svijet

NAKON PADA AVIONA U INDIJI, Boeing ponovo u fokusu

Američki proizvođač aviona Boeing ponovo se našao u centru međunarodne kontroverze, nakon što su Indija i Južna Koreja naredile inspekcije prekidača za gorivo za Boeingove avione nakon što se prošlog mjeseca u Ahmedabadu srušio avion 787-8 Dreamliner. Pojedinačne aviokompanije u Japanu i Singapuru započele su vlastite provjere kao mjeru predostrožnosti, prema Reutersu.

Boeingov avion koji je letio za London pao je u naseljeno područje samo nekoliko minuta nakon polijetanja. U nesreći je poginulo 19 ljudi na zemlji i svi osim jedne od 242 osobe u avionu.

Indijski zvaničnici još uvijek pokušavaju utvrditi uzrok tragedije, najsmrtonosnije avionske nesreće u posljednjoj deceniji. Međutim, nacionalni Biro za istraživanje avionskih nesreća (AAIB) objavio je preliminarni izvještaj ove sedmice, tvrdeći da su se prekidači za gorivo za oba motora aviona pomjerili u položaj “isključeno” gotovo odmah nakon polijetanja, čime su motori ostali bez goriva, piše DW.

Još nije poznato da li je to učinio jedan od pilota ili je u pitanju mehanički kvar. Iako izvještaj od 15 stranica ne pruža potpuni transkript razgovora pilota, vlasti su podijelile isječak koji ukazuje na konfuziju u kokpitu.

Na snimku glasa iz pilotske kabine, čuje se kako jedan od pilota pita drugog zašto je isključio motor. Drugi pilot je odgovorio da to nije učinio. Jedan od motora je očigledno počeo da radi ciklički prema povratku, dok je drugi nastavio da se muči. To nije bilo dovoljno da se održi let i avion se srušio nakon manje od minute u zraku.

Komentarišući preliminarni izvještaj, stručnjak za avijaciju Sanjaj Lazar, koji radi za Air Indiju 37 godina, rekao je da dokument “postavlja više pitanja” nego što daje odgovora. Također je rekao da mu je žao što kompletan transkript iz kokpita nije objavljen.

S fokusom istrage na Boeingove kontrole dovoda goriva, Lazar je ukazao na dvije direktive koje je izdala Američka federalna uprava za avijaciju (FAA), a koje se možda odnose na ovo pitanje.

U prvoj, neobaveznoj direktivi iz 2018. godine, FAA je upozorila da bi ovi prekidači za gorivo mogli imati kvar i savjetovala nadzornim tijelima da ih provjere. Druga, iz 2022. godine, međutim, bila je obavezna – i fokusirala se na kontrolnu ploču za paljenje motora i prekidače za paljenje motora.

Prema Lazaru, FAA je saopštila da su provjere neophodne zbog izvještaja da su ostaci stranih predmeta “možda uneseni tokom održavanja ili prerade” određenih jedinica, a jedan od rizika povezanih s tim je “spontano aktiviranje isključivanja dovoda goriva motora”.

Air India je priznala da nije postupila u skladu s prvom, neobaveznom direktivom. Nije odmah bilo jasno da li je aviokompanija preduzela mjere u vezi s naredbom iz 2022. godine.

Air India je također saopštila da su njeni zapisi o održavanju srušenog aviona pokazali da je modul za kontrolu gasa, koji uključuje prekidače za gorivo, zamijenjen 2023. godine. Međutim, “razlog zamjene nije bio povezan s prekidačem za kontrolu goriva”, navodi AAIB u svom preliminarnom izvještaju.

Posljednjih dana, novinske agencije su izvijestile da je Boeing uvjeren aviokompanijama da su prekidači za gorivo sigurni.

U međuvremenu, Udruženje pilota aviokompanija Indije (ALPA India) zatražilo je da bude uključeno kao posmatrači kako bi se obezbijedila “potrebna transparentnost” u zvaničnoj istrazi.

Boeing se bori da se oporavi od dva fatalna sudara 2018. i 2019. godine, u oba slučaja u kojima su učestvovali avioni Boeing 737 Max. Iako je više faktora doprinijelo objema tragedijama, obje su bile povezane sa Sistemom za povećanje manevarskih karakteristika aviona (MCAS), koji je dizajniran da automatski spusti nos aviona ako otkrije opasnost od gašenja.

Između sudara 2019. godine i najnovijeg incidenta u Indiji, Boeingovi avioni bili su uključeni u niz manjih nezgoda u zraku, poput otkinutih vrata aviona 737 Max-9 Alaska Airlinesa u januaru 2024. godine ili iznenadnog pada Boeinga 787 tokom leta, pri čemu je oko 50 ljudi povrijeđeno u martu 2024. godine. Otprilike dva mjeseca kasnije, jedna osoba je poginula kada je Boeing 777 pogodio turbulencije tokom leta iz Londona za Singapur.

Više uzbunjivača je također javno izrazilo zabrinutost zbog problema u proizvodnji i navodnih sigurnosnih propusta u proizvodnom procesu Boeinga, iako se pokazalo da je teško postići jasnoću u vezi s pritužbama.

U martu 2024. godine, bivši zaposlenik Boeinga, koji je nedavno svjedočio protiv kompanije u tužbi uzbunjivača, umro je od onoga što je policija kasnije navela kao samonanesenu prostrelnu ranu. Sedmicama kasnije, još jedan uzbunjivač je preminuo nakon kratke bolesti, nakon što se razbolio od brzo šireće infekcije i razvio upalu pluća.

Nastavi čitati

Svijet

JEDNA SE UDALA, druga je izričito protiv braka: Ovako izgleda život SIJAMSKIH BLIZNAKINJA

Zamislite da sve što činite mora da bude timski rad – od jela i hodanja, do odlaska u toalet i izlazaka.

Svakog trena, svakog minuta. Ali, za njih je to sasvim normalan život. Sijamske blizakinje Karmen i Lupita imaju 25 godina i nedavno su iznenadile svijet fotografijom sa vjenčanja, objavljenom na društvenim mrežama. Ispostavilo se da se jedna od njih udala.

Iznenađujuće, ali ne i nemoguće. Čak nije u pitanju ni izolovan slučaj – i jedna od sestara Hensel, koje su takođe poznate sijamske bliznakinje, prošlog ljeta je izgovorila sudbonosno “da”, dokazavši da prava ljubav zaista ne zna za granice.

Karmen Andrade upoznala je svog supruga Danijela Mekormaka prije četiri godine, a prije nekoliko dana vjenčali su se u tajnosti kako ne bi privlačili pažnju. Interesantno je da Karmen i njena sestra Lupita dijele reproduktivne organe, tako da nije ni čudo što su mnogi radoznalci počeli da postavljaju pitanja. Kako u takvom slučaju imati konvencionalne intimne odnose? Da li je to uopšte moguće?

Danijel često mora da odgovara na pitanja o svom neobičnom ličnom životu, ali svaki put naglašava da je oženjen samo jednom sestrom.

Lupita dodaje da je aseksualna i da je ne zanimaju muškarci, pa nije razumjela želju svoje sestre da se uda, pošto ona uopšte ne razmišlja na takav način. Nije joj se, dodaje, dopao ni vjerenički prsten.

Danijel i ja se zabavljamo, ali nismo intimni. Naša veza zasniva se na bliskom prijateljstvu. Razgovaramo o vjeridbi, ali prvo želimo da živimo zajedno, da vidimo kako će nam ići. Volimo djecu, ali ne želimo svoju. Lupita i ja ne možemo da ostanemo u drugom stanju, imamo endometriozu i uzimamo blokatore hormona kako bismo izbjegle menstruaciju – ispričala je Karmen svojevremeno.

Kada su ugledale svet, pre 25 godina u Meksiku, ljekari su njihovoj majci saopštili da je malo vjerovatno da će živjeti duže od tri dana. Njihova tijela spojena su od grudnog koša do karlice: dijele jetru, noge, nekoliko rebara, digestivni i reproduktivni sistem. Istovremeno, svaka ima svoje srce, pluća i želudac, obje ruke.

Pošto dijele previše vitalnih sistema, razdvajanje bi bilo nemoguće. Iako im nisu davali nikakve šanse, djevojke su demantovale doktore i medicinu. Međutim, probleme nisu mogle da izbjegnu.

Razvijale su se drugačije i sporije od svojih vršnjaka, pa su prve samostalne korake napravile tek u četvrtoj godini.

Karmen je uvijek bila odlična u školi i posjeduje sjajan smisao za humor, dok je Lupita imala poteškoća sa čitanjem, pa su nastavnici morali da razviju poseban program za nju. Iako dijele isto tijelo, njih dvije su potpuno različite ličnosti i veoma su ponosne na to, piše Žena Blic.

Lupita ima i ozbiljnih zdravstvenih problema. Njena kičma je iskrivljena i stvara veliki pritisak na pluća. Možda će u budućnosti moći da diše samo uz pomoć boce sa kiseonikom. Sestre su već prošle nekoliko komplikovanih operacija, ali ne gube nadu. Pokušavaju da uživaju u životu koliko god je moguće, a svijet može samo da im se divi zbog takve hrabrosti i volje.

Nastavi čitati

Svijet

ERUPTIRAO VULKAN NA ISLANDU, 12. PUT OD 2021. GODINE: Tokovi lave izlaze iz dugih pukotina

Vulkan na jugozapadu Islanda eruptirao je danas, saopštila je meteorološka služba te zemlje.Rojters piše da je Island, poznat kao zemlja leda i vatre, sa brojnim glečerima i vulkanima zabilježio 12. erupciju otkako su se geološki sistemi na poluostrvu Rejkjanes ponovo aktivirali 2021. godine.

Erupcije, poznate kao “erupcije pukotina”, karakterišu tokovi lave koji izlaze iz dugih pukotina u Zemljinoj kori, umjesto iz centralnog kratera.

Do sada, erupcije na Rejkjanesu nisu predstavljale ozbiljnu prijetnju za prijestonicu Rejkjavik, niti su izazvale značajnu emisiju pepela u stratosferu, čime su izbjegnuti prekidi vazdušnog saobraćaja.

Ipak, obližnji ribarski grad Grindavik, sa gotovo 4.000 stanovnika, i dalje je gotovo pust zbog stalne prijetnje od izliva lave i povezanih zemljotresa, a evakuacija je bila naređena 2023. godine.

Stručnjaci upozoravaju da bi erupcije u ovom regionu mogle da se ponavljaju decenijama, čak i vijekovima.

Island, sa površinom otprilike veličine američke savezne države Kentaki, i sa manje od 400.000 stanovnika, domaćin je više od 30 aktivnih vulkana.

Nastavi čitati

Aktuelno