Connect with us

Svijet

Da li Los Anđeles postaje ŠIBICA KOJA MOŽE ZAPALITI GRAĐANSKI RAT U AMERICI?

Ako u SAD kojim slučajem zaista izbije neki novi građanski rat, što teoretičari zavjere govore već 25 godina, onda će on vjerovatno početi u Kaliforniji.

Ova američka savezna država je idealna za ovaj crni scenario, odnosno šibica za paljenje fitilja na buretu baruta, jer su u njoj koncentrisana tri ključna elementa za stvaranje velike društvene bombe.

Kao prvo, kontrolišu je tvrdokorne demokrate, koje se žestoko protive politici novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Drugo, u ovoj državi živi ogroman broj migranata. U jednom trenutku državne vlasti, tradicionalno demokrate, otvorile su vrata svima, što je u potpunosti preobrazilo demografsku i nacionalnu sliku Kalifornije, i to samo za jednu deceniju. Procjenjuje se da ih samo u ovoj saveznoj državi ima oko tri miliona, od čega gotovo polovina u Los Anđelesu, što predstavlja trećinu stanovništva ovog grada. I na kraju treća stvar, Kalifornija je, ma kako to čudno zvučalo, vjerovatno u najgorem položaju od svih saveznih država po ogromnom socijalnom i društvenom jazu.

Kalifornija je oduvijek smatrana američkim rajem, ali posljednja dešavanja pretvorila su je, u stvari, u veliku filijalu pakla, u kojoj nešto burno i strašno ključa, širi se i raste zbog sve većih i nasilnijih protesta migranata porijeklom iz Meksika, najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike, sa Bliskog istoka i iz Afrike.

ŠTO GORE, TO BOLjE

Formalno, uzrok nereda bio je dekret koji je Tramp potpisao 5. juna o zabrani ulaska u SAD građanima 12 zemalja: Avganistana, Mjanmara, Čada, Konga, Ekvatorijalne Gvineje, Eritreje, Haitija, Irana, Libije, Somalije, Sudana i Jemena. U početku su se ljudi okupljali na mirnim demonstracijama, ali su ovi protesti naprasno eskalirali u sukobe sa policijom. Za nakoliko dana Los Anđeles, koji je već stradao tokom požara u januaru ove godine, počeo je da liči na pravu ratnu zonu, što su mnogi nazvali “Majdanom” protiv Trampa i prvim korakom ka nekom novom američkom građanskom ratu.

Na tako nešto je indirektno upozorio i predsjednik Donald Tramp poručujući da ove proteste migranata neko očigledno finansira iz sjenke kako bi potkopao bezbjednost zemlje. Da bi smirio ove nemire u Los Anđelesu, Tramp je naredio da u ovaj grad prvo bude poslato 2.000 vojnika Nacionalne garde, a onda i jedan kontingent marinaca. Ovo je bila prva odluka od 1965. godine donesena bez zahtjeva lokalnih vlasti. Guverner Kalifornije Gevin Njusom, demokrata, osudio je ovaj Trampov potez optuživši ga da drsko zloupotrebljava svoju moć.

Interesantno, i tokom predsjedništva Džoa Bajdena postojao je sličan sukob u vezi sa migracijama, a koji se tada rasplamsao između savezne vlade i vlasti republikanskog Teksasa. Na društvenim mrežama tada je pokrenuta rasprava o otcjepljenju ove države od SAD. Ono, inače, nije direktno predviđeno Ustavom SAD, ali nije ni zabranjeno, a ta dvosmislenost je, između ostalog, dovela do rata između Sjevera i Juga.

Prema ocjenama pojedinih konzervativaca, svojim alarmantnim i zapaljivim izjavama guverner Kalifornije Njusom donekle liči na generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je nedavno tvrdio da bi poslije Ukrajine, Rusija mogla da napadne NATO, ne objašnjavajući zašto bi to trebalo da učini. Ali za Rutea je prijetnja napadom Rusije opravdanje za milijarde dolara potrošnje i samo postojanje Sjevernoatlantskog saveza.

Za Demokratsku stranku SAD, koja nakon poraza Kamale Haris na predsjedničkim izborima prošlog novembra nije bila u stanju da se suprotstavi Trampu, ovo je borba za sopstveno postojanje. I ovdje demokrate djeluju po principu – što gore, to bolje. Za njih je situacija u Los Anđelesu šansa da se vrate na vlast. Da pokažu da magarac, amblem Demokratske stranke, još nije mrtav iako njegovo sve češće oglašavanje plaši čak i najvjernije pristalice.

POKRET “BEZ KRALjEVA”

Mnogi stručnjaci su saglasni sa Trampovim tvrdnjama da protesti u Kaliforniji nisu spontani. Ukazuju da nijedan, bar ne ovih razmjera, ne dolazi sasvim spontano, te navode kako smatraju da je u sve uključen niz liberalnih, neprofitnih i nevladinih organizacija, od kojih su mnoge povezane sa Demokratskom strankom.

One su, kako kažu, finansirane tokom Bajdenovog mandata, a tu se posebno izdvaja Koalicija za zaštitu prava migranata. Pored toga, one su se bavile i prevođenjem migranata preko južne granice, a sada, prema tvrdnjama ovih analitičara, pomažu u pokretanju tih istih migranata na nasilne proteste, kojima su se priključili i razni drugi sindikati koji nisu direktno povezani sa migracionom agendom.

Čak i razne feminističke organizacije sada učestvuju u protestima, planirajući da održe svoje marševe 14. juna, na Trampov rođendan, kada je planirana vojna parada u Vašingtonu. Zajedno, ove protestne organizacije sebe nazivaju pokretom “Bez kraljeva”, što očigledno sugeriše i šalje poruku da ne bi trebalo da bude dozvoljeno da Tramp ima preveliku moć.

Slično mišljenje imaju i drugi eksperti. Navode da u američkim političkim krugovima postoji izraz: “Nijedna kriza ne smije da propadne”, ali i da uočeni obrasci otkrivaju da postoji finansiranje protesta u Los Anđelesu – veoma dobra organizacija, retorika, slogani i simboli.

A group of people with an objectAI-generated content may be incorrect.

DVIJE DRŽAVE

Očigledno je da se politička konfrontacija između republikanaca i demokrata prelila na ulice. Glavno pitanje ostaje – hoće li Tramp popustiti ili će se do kraja oduprijeti protestima i Demokratskoj stranci. Ono što zabrinjava jeste što su se nemiri zbog racija na ilegalne imigrante proširili iz Kalifornije i na Teksas, Kentaki, Oregon i Džordžiju. Da li je onda moguće da se protesti u Kaliforniji pretvore u veliki građanski sukob uporediv sa Majdanom? SAD, nakon što su pokrenule nekoliko stotina ratova i pučeva širom svijeta, pa i u Ukrajini, sada rizikuju da na sopstvenoj koži iskuse sve čari građanskog rata.

Američki novinar Majkl Bom ne isključuje mogućnost transformacije ovih protesta u Kaliforniji u nešto više. Kako je istakao, oni bi mogli da prerastu u nacionalne proteste protiv Trampa u širem smislu, odnosno da se od teme migranata proširi i na protivljenje cjelokupnoj njegovoj politici, jer migranti nisu jedino kontroverzno pitanje.

Ovo mišljenje dijele mnogi, navodeći da bi protesti u Los Anđelesu mogli postati šibica koja će zapaliti građanski sukob velikih razmjera. Možda se, kako kažu, to neće desiti sada, ali takva opcija ostaje otvorena, jer se mnogo toga nagomilalo unutar ove države. Ukazuju da je takav crni scenario realan i zbog toga što unutar SAD funkcionišu dvije odvojene države.

SJEVER I JUG

Prvi američki građanski rat (1861 – 1865) dogodio se zato što se Sjever i Jug nisu mogli saglasiti u vezi sa važnim pitanjima kao što su državna prava i ropstvo. Ekonomija Juga je u velikoj mjeri zavisila od ropstva, dok se Sjever kretao ka njegovom ukidanju.

Kombinacija ovih faktora izazvala je rat. Glavni uzrok su bila podijeljena mišljenja o ropstvu, ali je to bio i rezultat ekonomskih razlika i prava država. Kada su bili uključeni u građanski rat, Jug, takođe dio Konfederacije, obuhvatao je Alabamu, Arkanzas, Floridu, Džordžiju, Luizijanu, Misisipi, Sjevernu Karolinu, Južnu Karolinu, Tenesi, Teksas i Virdžiniju. Ove države su željele da održe svoj način života, koji je u velikoj mjeri zavisio od ropstva, dok je Sjever insistirao na jedinstvenoj i slobodnoj zemlji.

Uticaj Građanskog rata bio je dubok i višestruk. Preoblikovao je zemlju na brojne načine, utičući na njenu društvenu strukturu, ekonomiju, politiku i kulturni identitet. Ukidanje ropstva pokrenulo je društvenu promjenu koja je promijenila živote miliona i buduće pokrete za građanska prava.

Međutim, on je ostavio i nasljeđe rasnih tenzija i diskriminacije koje traje do danas, produbljujući postojeće ideološke podjele između demokrata i republikanaca.

A group of people in riot gearAI-generated content may be incorrect.

PLAVI I CRVENI

Rastuće tenzije između crvenih i plavih država, podstaknute medijima i dezinformacijama, stvaraju nestabilnu atmosferu. Jaz između ovih država je sve veći, što su pokazali i posljednji predsjednički izbori. Ljudi su postali skloniji da žive u odjeku društvenih medija, okruženi onima koji dijele njihova mišljenja, a manje skloni da učestvuju u smislenom dijalogu sa onima koji se ne slažu.

Još jedan faktor koji bi mogao da pokrene sukob je i veliki jaz između bogatih i siromašnih koji takođe nastavlja da raste. Sprovođenje politika, nezaposlenost i opšte nezadovoljstvo dodatno su pojačali negodovanje među stanovništvom. Politike koje favorizuju bogate, a zanemaruju radničku klasu mogu se pokazati kao katalizatori za građanski rat. Visoke stope nezaposlenosti, posebno u ruralnim ili postindustrijskim područjima, doprinose osjećanjima bijesa i beznađa.

Ekonomski ugroženi regioni se takođe osjećaju otuđeno i vjerovatno će podržati eventualna radikalna rješenja, povećavajući mogućnost drugog američkog građanskog rata. I velika raznolikost stvorila je još jedan veliki okidač za potencijalni sukob. Pitanja rasnog, vjerskog i kulturnog identiteta stvorila su duboke podjele unutar američkog društva.

Kako bi mogao izgledati ovaj rat? Određeni dijelovi zemlje bi se nesumnjivo suočili sa više sukoba nego drugi. Takođe, gradovi imaju tendenciju da budu liberalniji, dok su ruralna područja uglavnom konzervativna. Ovo bi moglo dovesti do sukoba urbanih centara sa okolnim ruralnim područjima, a nasilje na ulicama bi postalo uobičajena pojava.

Građanski rat bi mogao da dovede do toga da urbane vlade pokušavaju da održe kontrolu, dok se ruralne milicije mobilišu protiv njih. Ova borba ne bi ostala regionalna – na kraju bi se proširila, jer globalističke elite nastavljaju da zabijaju klin kako bi zaštitile svoju imovinu.

Holivud
U Holivudu je prošle godine snimljen film koji istražuje posljedice političke i društvene fragmentacije unutar SAD. Režirao ga je Aleks Garland, a riječ je o distopijskoj drami koja se bavi haosom i razaranjem kada se autoritarna vlada sukobi sa secesionističkom silom. Film pod imenom “Građanski rat” predstavlja jezivu verziju bliske budućnosti u kojoj dugotrajne tenzije konačno eksplodiraju u sukob velikih razmjera.

Related Topics:

Svijet

Tramp zaprijetio zabranom izvoza dizela: “EVROPO SPREMI ZALIHE”

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) najavio je mogućnost zabrane izvoza dizela iz SAD, dok je Evropi poručeno da pripremi svoje rezerve goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

Tramp je rekao da njegova administracija “vrlo ozbiljno” razmatra ograničavanje izvoza dizela, a najavio je i da bi od evropskih zemalja mogao zatražiti da oslobode dio svojih zaliha, prenosi Index.

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) otišao je korak dalje i pozvao evropske zemlje da to učine odmah, uz obrazloženje da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose teret rasta cijena goriva.

Zašto SAD razmatra zabranu izvoza?

Mogućnost ograničavanja izvoza pojavila se nakon snažnog rasta cijena dizela izazvanog ratom u Iranu i poremećajima u globalnom snabdijevanju.

Pitanje cijena goriva posebno je važno za Trampovu administraciju uoči novembarskih izbora za Kongres.

SAD je jedan od ključnih svjetskih dobavljača dizela i dnevno izvozi između 1,2 i 1,5 miliona barela. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna obustava američkog izvoza mogla izazvati dodatni rast cijena na međunarodnom tržištu.

“Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome”, rekao je Tramp tokom vikenda govoreći o mogućoj zabrani izvoza.

Besent je potom pozvao evropske partnere da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i stave dodatne zalihe na tržište.

“Naši evropski partneri trebalo bi da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se riješili trenutni poremećaji”, poručio je Besent.

Kako se Evropa priprema?

Velika Britanija već je razgovarala s evropskim partnerima o mogućem koordinisanom oslobađanju rezervi ukoliko Vašington zaista zaustavi izvoz dizela.

Izvor upoznat s razgovorima rekao je za BBC da ima smisla pripremiti zajednički odgovor s drugim državama, uključujući članice Evropske unije.

Britanska vlada navodi da zemlja ima raznovrsne i otporne izvore snabdijevanja i da trenutno nema razloga za strah od nestašice dizela, iako se očekuje dalji rast cijena.

Iz Evropske komisije danas, 2. oktobra, poručeno je da se o situaciji s dizelom vode “brojni razgovori i sastanci”, uključujući kontakte na visokom nivou s američkom administracijom.

Zašto su cijene dizela toliko porasle?

Cijene benzina i dizela širom svijeta snažno su porasle nakon izbijanja američko-izraelskog rata u Iranu u februaru.

Zatvaranje Ormuskog moreuza, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i gasa, dodatno je poremetilo tržište. Pritisak je pojačala i zabrana izvoza iz Rusije, jednog od velikih svjetskih dobavljača dizela.

Tramp smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo spustiti cijene na američkim pumpama i donijeti olakšanje vozačima i kompanijama.

Međutim, Dejvid Fajf (David Fyfe), glavni ekonomista kompanije Argus Media, upozorava da bi prekid američkih isporuka vjerovatno dodatno podigao međunarodne cijene.

Dizel je već dostigao istorijski visoke cijene u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Za razliku od benzina, potražnju za dizelom teže je smanjiti jer se u velikoj mjeri koristi u transportu i poljoprivredi.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINCI PRVI PUT LANSIRALI SVOJU BALISTIČKU RAKETU: Odbijaju da kažu šta su tačno sravnili sa zemljom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je prvu borbenu upotrebu nove, razorne domaće taktičke balističke rakete “FP-7” protiv ruskih snaga, ali Kijev pod velom stroge tajne drži informaciju o tome šta je tačno sravnjeno sa zemljom.

Ukrajinska nova taktička balistička raketa FP-7 prvi put je korišćena u borbi protiv Rusije, potvrdio je predsjednik Volodimir Zelenski, ali vlasti u Kijevu odbijaju da otkriju šta je tačno pogođeno, piše Kijev Independent.

“Ukrajinska taktička balistička raketa. FP-7. Prva borbena upotreba. Hvala vam na rezultatu. Sljedeći korak: serijska proizvodnja. Slava Ukrajini!”, rekao je Zelenski uz objavljeni video snimak lansiranja, ne navodeći detalje o samom napadu.

Na direktno pitanje novinara o tome šta je bila meta rakete i šta je uništeno, savjetnik za komunikacije ukrajinskog predsjednika je kratko odgovorio Kijev Independentu: “Mi to ne kažemo.”

Domaći odgovor na američke ATACMS
Balističku raketu FP-7 razvila je i proizvela vodeća ukrajinska odbrambena kompanija Fire Point. Prema tehničkim podacima, raketa dostiže maksimalnu brzinu od 1.500 metara u sekundi, ima deklarisani domet do 250 kilometara i nosi bojevu glavu težine do 200 kilograma. Sve ključne komponente sistema, od raketnog motora do sistema za navođenje, proizvode se u kompaniji.

Razvoj modela FP-7 i varijante FP-9 dužeg dometa zvanično je objavljen u septembru 2025. godine, dok su prva ispitivanja sprovedena u februaru 2026. godine. Raketa je bazirana na sovjetskom presretaču 48N6 koji se koristi u sistemima protivvazdušne odbrane S-300 i S-400, ali koristi moderne komponente i napredne proizvodne tehnologije.

“Ovo je naš pandan sistemu ATACMS, vjerovatno sa još većom bojevom glavom, ali će koštati najmanje upola manje”, ranije je rekao suosnivač i glavni konstruktor kompanije Fire Point Denis Štilerman. Naglasio je da je ključ uspjeha masovna proizvodnja: “Ako proizvodite dvije ili tri balističke rakete mjesečno, to nema smisla i neće uticati na situaciju na bojnom polju.”

Ciljevi duž linije fronta i u dubini
Nazarij Barčuk, vojni analitičar iz Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju, objasnio je za Kyiv Independent čemu je novi sistem prvenstveno namijenjen.

“FP-7 je dizajniran da uništava ciljeve na prvoj liniji fronta i u neposrednoj pozadini. To uključuje neprijateljske komandne punktove, štabove, skladišta oružja i municije, radarske stanice, sisteme za elektronsko ratovanje, protivvazdušne i raketne lansere, mjesta za lansiranje dronova i vojnu infrastrukturu i aerodrome u dometu raketa”, istakao je Barčuk.

Izvršna direktorka kompanije Fajer Point, Irina Tereh, objavila je 10. septembra na konferenciji o bezbjednosti u Poljskoj da će raketa ući u operativnu upotrebu “u roku od nekoliko nedjelja”, nakon što prođe petnaest probnih lansiranja i konačnu sertifikaciju od strane ukrajinskog Ministarstva odbrane.

Sumnje oko vlasništva i evropskog projekta presretača
Kompanija Fajer Point osnovana je 2022. godine i za kratko vrijeme je izrasla u jednog od ključnih domaćih proizvođača oružja za ukrajinsku vojsku. Stekla je ime razvojem serije dronova za napade dugog dometa i teške krstareće rakete FP-5 “Flamingo”, iako je njen brzi uspon praćen pitanjima o njenoj vlasničkoj strukturi i optužbama za korupciju.

Pored jurišnih raketa, kompanija takođe predvodi evropsku odbrambenu inicijativu FREYA, pokrenutu u julu sa devet evropskih partnera. U okviru ovog programa, razvija se FP-7.X – znatno brža verzija rakete koja služi kao presretač balističkih raketa. Fire Point je već potpisao ugovore sa 13 evropskih vojnih kompanija za kupovinu radara i glava za samonavođenje, sa ciljem da cijena svakog presretača ostane ispod milion evra, što je djelić cijene raketa Patriot. Prvo operativno presretanje planirano je za sredinu 2027. godine.

Ukrajina takođe brzo razvija sopstvena rješenja zbog hroničnog nedostatka zapadnih sistema protivvazdušne odbrane. Iako je Kijevu ranije obećana licenca za domaću proizvodnju raketa za sistem Patriot, američka administracija je zakočila zbog bezbjednosnih razloga, a najnoviji vojni paketi iz Vašingtona ne pokrivaju nedostatak skupih presretača, primoravajući Ukrajince da se oslanjaju na sopstvene pogone.

Nastavi čitati

Svijet

NAFTA PONOVO IZNAD 100 DOLARA: Nervozan kraj sedmice na tržištima

Svjetska tržišta u petak, 2. oktobra, ulaze u završnicu sedmice pod pritiskom skupe nafte i visokih prinosa na državne obveznice, dok investitori čekaju podatke s američkog tržišta rada koji bi mogli uticati na naredne poteze Federalnih rezervi.

Nafta se zadržava iznad psihološki važne granice od 100 dolara za barel, dok su azijske berze jutros uglavnom pod pritiskom. Istovremeno, tržište obveznica prolazi kroz period velikih oscilacija, nakon što su troškovi američkog zaduživanja dostigli nivoe koji nisu viđeni više od dvije decenije.

Reuters navodi da su investitori pred objavljivanje američkog izvještaja o zaposlenosti oprezni, dok dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke tenzije i vojno gomilanje u regionu Persijskog zaliva.

Zašto je nafta ponovo iznad 100 dolara?
Brent se jutros zadržava iznad 100 dolara po barelu, nakon snažnog rasta prethodnog dana. Cijena je u četvrtak skočila za oko tri dolara i dostigla 101,76 dolara po barelu, a jedan od novih pokretača bila je odluka Kine da obustavi izvoz goriva.

U petak ujutro Brent se kretao oko 101,5 dolara po barelu.

Visoke cijene energenata ponovo otvaraju pitanje inflacije. Što nafta duže ostane na ovim nivoima, veći je rizik da će se skuplja energija preliti na cijene transporta, proizvodnje i robe.

Upravo zbog toga kretanje nafte više nije samo priča s energetskog tržišta – ono direktno utiče i na očekivanja o kamatnim stopama.

Američke obveznice poslale upozorenje tržištima
Još veća nervoza prethodnih dana zabilježena je na tržištu državnog duga.

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice u četvrtak je dostigao oko 5,34 odsto, najviši nivo od 2002. godine. Kasnije se povukao, a tokom azijskog trgovanja u petak kretao se oko 5,25 odsto.

Rast prinosa znači da se američka država zadužuje skuplje, ali posljedice osjećaju i druga tržišta. Visoki prinosi na relativno sigurne državne obveznice čine akcije manje privlačnim, a istovremeno mogu povećati troškove kredita za kompanije i građane.

Dodatnu zabrinutost izazivaju inflacija, visoke cijene energenata i pitanje koliko će američka ekonomija ostati snažna uz ovako visoke troškove zaduživanja.

Wall Street ipak uspio da se oporavi
Američke berze u četvrtak su prošle kroz vrlo nestabilnu trgovinsku sesiju, ali su na kraju uspjele da izbjegnu veći pad.

S&P 500 porastao je 0,2 odsto na 7.666,45 poena i time prekinuo niz od tri uzastopna dana pada.

Dow Jones i Nasdaq završili su trgovanje gotovo bez promjene.

Dio podrške tržištu stigao je iz tehnološkog sektora, posebno od proizvođača čipova, dok su visoki prinosi na obveznice tokom većeg dijela dana pritiskali akcije.

Šta se jutros događa u Aziji?
Azijska tržišta nisu uspjela da pronađu zajednički pravac.

Japanski Nikkei 225 pao je oko 0,9 odsto, dok je hongkonški Hang Seng izgubio gotovo tri odsto i spustio se na najniži nivo od jula.

Širi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana oslabio je oko 0,5 odsto i kreće se prema sedmičnom gubitku.

Južnokorejski Kospi, s druge strane, bilježio je blagi rast, dok su tržišta u kontinentalnoj Kini zatvorena zbog praznika.

Pod pritiskom i evro
Nemir nije ograničen samo na akcije i obveznice.

Evro je oslabio na oko 1,12 dolara, u jednom trenutku dostižući najniži nivo od maja prošle godine.

Pritisak na evropsku valutu pojačala je zabrinutost zbog francuskih javnih finansija. Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke obveznice premašila je 140 baznih poena, što je najviše od 2012. godine.

Takvo kretanje pokazuje da investitori traže veću premiju za držanje francuskog duga u odnosu na njemački.

Sve oči uprte u američko tržište rada
Najvažniji događaj za tržišta tek slijedi.

SAD danas objavljuju izvještaj o zaposlenosti za septembar, jedan od podataka koje Federalne rezerve pažljivo prate prilikom odlučivanja o kamatnim stopama.

Ekonomisti očekuju da je američka privreda u septembru otvorila oko 84.000 novih radnih mjesta, nakon 162.000 u avgustu, dok bi stopa nezaposlenosti trebalo da ostane na 4,1 odsto.

Broj koji značajno odstupi od očekivanja mogao bi izazvati novu reakciju na tržištima obveznica, dolara i akcija.

Za investitore je računica trenutno nezgodna: snažno tržište rada potvrđuje otpornost američke ekonomije, ali istovremeno može dati Federalnim rezervama više prostora da kamatne stope zadrže visoko ili ih dodatno povećaju.

Zbog toga će upravo američki podaci o zaposlenosti vjerovatno odrediti ton trgovanja do kraja dana.

Nastavi čitati

Aktuelno