Connect with us

Svijet

Da li Los Anđeles postaje ŠIBICA KOJA MOŽE ZAPALITI GRAĐANSKI RAT U AMERICI?

Ako u SAD kojim slučajem zaista izbije neki novi građanski rat, što teoretičari zavjere govore već 25 godina, onda će on vjerovatno početi u Kaliforniji.

Ova američka savezna država je idealna za ovaj crni scenario, odnosno šibica za paljenje fitilja na buretu baruta, jer su u njoj koncentrisana tri ključna elementa za stvaranje velike društvene bombe.

Kao prvo, kontrolišu je tvrdokorne demokrate, koje se žestoko protive politici novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Drugo, u ovoj državi živi ogroman broj migranata. U jednom trenutku državne vlasti, tradicionalno demokrate, otvorile su vrata svima, što je u potpunosti preobrazilo demografsku i nacionalnu sliku Kalifornije, i to samo za jednu deceniju. Procjenjuje se da ih samo u ovoj saveznoj državi ima oko tri miliona, od čega gotovo polovina u Los Anđelesu, što predstavlja trećinu stanovništva ovog grada. I na kraju treća stvar, Kalifornija je, ma kako to čudno zvučalo, vjerovatno u najgorem položaju od svih saveznih država po ogromnom socijalnom i društvenom jazu.

Kalifornija je oduvijek smatrana američkim rajem, ali posljednja dešavanja pretvorila su je, u stvari, u veliku filijalu pakla, u kojoj nešto burno i strašno ključa, širi se i raste zbog sve većih i nasilnijih protesta migranata porijeklom iz Meksika, najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike, sa Bliskog istoka i iz Afrike.

ŠTO GORE, TO BOLjE

Formalno, uzrok nereda bio je dekret koji je Tramp potpisao 5. juna o zabrani ulaska u SAD građanima 12 zemalja: Avganistana, Mjanmara, Čada, Konga, Ekvatorijalne Gvineje, Eritreje, Haitija, Irana, Libije, Somalije, Sudana i Jemena. U početku su se ljudi okupljali na mirnim demonstracijama, ali su ovi protesti naprasno eskalirali u sukobe sa policijom. Za nakoliko dana Los Anđeles, koji je već stradao tokom požara u januaru ove godine, počeo je da liči na pravu ratnu zonu, što su mnogi nazvali “Majdanom” protiv Trampa i prvim korakom ka nekom novom američkom građanskom ratu.

Na tako nešto je indirektno upozorio i predsjednik Donald Tramp poručujući da ove proteste migranata neko očigledno finansira iz sjenke kako bi potkopao bezbjednost zemlje. Da bi smirio ove nemire u Los Anđelesu, Tramp je naredio da u ovaj grad prvo bude poslato 2.000 vojnika Nacionalne garde, a onda i jedan kontingent marinaca. Ovo je bila prva odluka od 1965. godine donesena bez zahtjeva lokalnih vlasti. Guverner Kalifornije Gevin Njusom, demokrata, osudio je ovaj Trampov potez optuživši ga da drsko zloupotrebljava svoju moć.

Interesantno, i tokom predsjedništva Džoa Bajdena postojao je sličan sukob u vezi sa migracijama, a koji se tada rasplamsao između savezne vlade i vlasti republikanskog Teksasa. Na društvenim mrežama tada je pokrenuta rasprava o otcjepljenju ove države od SAD. Ono, inače, nije direktno predviđeno Ustavom SAD, ali nije ni zabranjeno, a ta dvosmislenost je, između ostalog, dovela do rata između Sjevera i Juga.

Prema ocjenama pojedinih konzervativaca, svojim alarmantnim i zapaljivim izjavama guverner Kalifornije Njusom donekle liči na generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je nedavno tvrdio da bi poslije Ukrajine, Rusija mogla da napadne NATO, ne objašnjavajući zašto bi to trebalo da učini. Ali za Rutea je prijetnja napadom Rusije opravdanje za milijarde dolara potrošnje i samo postojanje Sjevernoatlantskog saveza.

Za Demokratsku stranku SAD, koja nakon poraza Kamale Haris na predsjedničkim izborima prošlog novembra nije bila u stanju da se suprotstavi Trampu, ovo je borba za sopstveno postojanje. I ovdje demokrate djeluju po principu – što gore, to bolje. Za njih je situacija u Los Anđelesu šansa da se vrate na vlast. Da pokažu da magarac, amblem Demokratske stranke, još nije mrtav iako njegovo sve češće oglašavanje plaši čak i najvjernije pristalice.

POKRET “BEZ KRALjEVA”

Mnogi stručnjaci su saglasni sa Trampovim tvrdnjama da protesti u Kaliforniji nisu spontani. Ukazuju da nijedan, bar ne ovih razmjera, ne dolazi sasvim spontano, te navode kako smatraju da je u sve uključen niz liberalnih, neprofitnih i nevladinih organizacija, od kojih su mnoge povezane sa Demokratskom strankom.

One su, kako kažu, finansirane tokom Bajdenovog mandata, a tu se posebno izdvaja Koalicija za zaštitu prava migranata. Pored toga, one su se bavile i prevođenjem migranata preko južne granice, a sada, prema tvrdnjama ovih analitičara, pomažu u pokretanju tih istih migranata na nasilne proteste, kojima su se priključili i razni drugi sindikati koji nisu direktno povezani sa migracionom agendom.

Čak i razne feminističke organizacije sada učestvuju u protestima, planirajući da održe svoje marševe 14. juna, na Trampov rođendan, kada je planirana vojna parada u Vašingtonu. Zajedno, ove protestne organizacije sebe nazivaju pokretom “Bez kraljeva”, što očigledno sugeriše i šalje poruku da ne bi trebalo da bude dozvoljeno da Tramp ima preveliku moć.

Slično mišljenje imaju i drugi eksperti. Navode da u američkim političkim krugovima postoji izraz: “Nijedna kriza ne smije da propadne”, ali i da uočeni obrasci otkrivaju da postoji finansiranje protesta u Los Anđelesu – veoma dobra organizacija, retorika, slogani i simboli.

A group of people with an objectAI-generated content may be incorrect.

DVIJE DRŽAVE

Očigledno je da se politička konfrontacija između republikanaca i demokrata prelila na ulice. Glavno pitanje ostaje – hoće li Tramp popustiti ili će se do kraja oduprijeti protestima i Demokratskoj stranci. Ono što zabrinjava jeste što su se nemiri zbog racija na ilegalne imigrante proširili iz Kalifornije i na Teksas, Kentaki, Oregon i Džordžiju. Da li je onda moguće da se protesti u Kaliforniji pretvore u veliki građanski sukob uporediv sa Majdanom? SAD, nakon što su pokrenule nekoliko stotina ratova i pučeva širom svijeta, pa i u Ukrajini, sada rizikuju da na sopstvenoj koži iskuse sve čari građanskog rata.

Američki novinar Majkl Bom ne isključuje mogućnost transformacije ovih protesta u Kaliforniji u nešto više. Kako je istakao, oni bi mogli da prerastu u nacionalne proteste protiv Trampa u širem smislu, odnosno da se od teme migranata proširi i na protivljenje cjelokupnoj njegovoj politici, jer migranti nisu jedino kontroverzno pitanje.

Ovo mišljenje dijele mnogi, navodeći da bi protesti u Los Anđelesu mogli postati šibica koja će zapaliti građanski sukob velikih razmjera. Možda se, kako kažu, to neće desiti sada, ali takva opcija ostaje otvorena, jer se mnogo toga nagomilalo unutar ove države. Ukazuju da je takav crni scenario realan i zbog toga što unutar SAD funkcionišu dvije odvojene države.

SJEVER I JUG

Prvi američki građanski rat (1861 – 1865) dogodio se zato što se Sjever i Jug nisu mogli saglasiti u vezi sa važnim pitanjima kao što su državna prava i ropstvo. Ekonomija Juga je u velikoj mjeri zavisila od ropstva, dok se Sjever kretao ka njegovom ukidanju.

Kombinacija ovih faktora izazvala je rat. Glavni uzrok su bila podijeljena mišljenja o ropstvu, ali je to bio i rezultat ekonomskih razlika i prava država. Kada su bili uključeni u građanski rat, Jug, takođe dio Konfederacije, obuhvatao je Alabamu, Arkanzas, Floridu, Džordžiju, Luizijanu, Misisipi, Sjevernu Karolinu, Južnu Karolinu, Tenesi, Teksas i Virdžiniju. Ove države su željele da održe svoj način života, koji je u velikoj mjeri zavisio od ropstva, dok je Sjever insistirao na jedinstvenoj i slobodnoj zemlji.

Uticaj Građanskog rata bio je dubok i višestruk. Preoblikovao je zemlju na brojne načine, utičući na njenu društvenu strukturu, ekonomiju, politiku i kulturni identitet. Ukidanje ropstva pokrenulo je društvenu promjenu koja je promijenila živote miliona i buduće pokrete za građanska prava.

Međutim, on je ostavio i nasljeđe rasnih tenzija i diskriminacije koje traje do danas, produbljujući postojeće ideološke podjele između demokrata i republikanaca.

A group of people in riot gearAI-generated content may be incorrect.

PLAVI I CRVENI

Rastuće tenzije između crvenih i plavih država, podstaknute medijima i dezinformacijama, stvaraju nestabilnu atmosferu. Jaz između ovih država je sve veći, što su pokazali i posljednji predsjednički izbori. Ljudi su postali skloniji da žive u odjeku društvenih medija, okruženi onima koji dijele njihova mišljenja, a manje skloni da učestvuju u smislenom dijalogu sa onima koji se ne slažu.

Još jedan faktor koji bi mogao da pokrene sukob je i veliki jaz između bogatih i siromašnih koji takođe nastavlja da raste. Sprovođenje politika, nezaposlenost i opšte nezadovoljstvo dodatno su pojačali negodovanje među stanovništvom. Politike koje favorizuju bogate, a zanemaruju radničku klasu mogu se pokazati kao katalizatori za građanski rat. Visoke stope nezaposlenosti, posebno u ruralnim ili postindustrijskim područjima, doprinose osjećanjima bijesa i beznađa.

Ekonomski ugroženi regioni se takođe osjećaju otuđeno i vjerovatno će podržati eventualna radikalna rješenja, povećavajući mogućnost drugog američkog građanskog rata. I velika raznolikost stvorila je još jedan veliki okidač za potencijalni sukob. Pitanja rasnog, vjerskog i kulturnog identiteta stvorila su duboke podjele unutar američkog društva.

Kako bi mogao izgledati ovaj rat? Određeni dijelovi zemlje bi se nesumnjivo suočili sa više sukoba nego drugi. Takođe, gradovi imaju tendenciju da budu liberalniji, dok su ruralna područja uglavnom konzervativna. Ovo bi moglo dovesti do sukoba urbanih centara sa okolnim ruralnim područjima, a nasilje na ulicama bi postalo uobičajena pojava.

Građanski rat bi mogao da dovede do toga da urbane vlade pokušavaju da održe kontrolu, dok se ruralne milicije mobilišu protiv njih. Ova borba ne bi ostala regionalna – na kraju bi se proširila, jer globalističke elite nastavljaju da zabijaju klin kako bi zaštitile svoju imovinu.

Holivud
U Holivudu je prošle godine snimljen film koji istražuje posljedice političke i društvene fragmentacije unutar SAD. Režirao ga je Aleks Garland, a riječ je o distopijskoj drami koja se bavi haosom i razaranjem kada se autoritarna vlada sukobi sa secesionističkom silom. Film pod imenom “Građanski rat” predstavlja jezivu verziju bliske budućnosti u kojoj dugotrajne tenzije konačno eksplodiraju u sukob velikih razmjera.

Related Topics:

Svijet

TRAMP IMA NOVI PLAN: Želi da Evropa proizvodi projektile i drugo naoružanje

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom.

Administracija američkog predsjednika, Donalda Trampa, razmotriće mogućnost da se američkim odbrambenim kompanijama dozvoli licenciranje proizvodnje oružja u Evropi i Ukrajini.

Cilj je da se riješi nedostatak presretačkih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane koji su Kijevu potrebni za odbranu od ruskih balističkih projektila, piše Blumberg, pozivajući se na nekoliko zvaničnika upoznatih sa situacijom.

Kako se navodi, Tramp namjerava da zatraži od američkih proizvođača vojne opreme da evropskim i ukrajinskim kompanijama dodjele licence za proizvodnju.

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom, a za proširenje domaće proizvodnje biće potrebno dosta vremena.

“Oni bi to željeli, a mi ćemo razmotriti”, rekao je Tramp novinarima.

Njemački kancelar, Fridrih Merc, izjavio je da će se “o konkretnim licencama o kojima je riječ detaljno razgovarati među zemljama učesnicama”. Naveo je da bi to uključivalo dodelu širokih licenci kompanijama koje posjeduju potrebne tehničke sposobnosti.

“Svi se suočavamo sa problemom da trenutno proizvodimo premalo, a to se može nadoknaditi dodjelom licenci kompanijama koje imaju potrebne proizvodne kapacitete. To uključuje i evropske i ukrajinske kompanije”, rekao je Merc.

I francuski predsjednik, Emanuel Makron, potvrdio je da je Tramp “insistirao na mobilizaciji američke odbrambene industrije i njenoj sposobnosti da obezbjedi takvu opremu”.

Sjedinjene Američke Države su tradicionalno veoma zaštitnički nastrojene prema svojoj tehnologiji naoružanja. Ipak, pojedine vrste naoružanja, uključujući rakete “patriot”, već se proizvode u Njemačkoj.

Na samitu grupe G7 u Francuskoj lideri su se složili da će povećati isporuke sistema protivvazdušne odbrane i presretačkih raketa Ukrajini. Tada su takođe izjavili da su spremni da razmotre dodjelu licenci za njihovu proizvodnju direktno u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Otvara se Ormuski moreuz, ukidaju se sankcije, stižu milijarde dolara

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi CNN.

Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi CNN.

Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Nastavi čitati

Svijet

Probijena PVO odbrana u Moskvi, POGOĐENA RAFINERIJA

Ukrajinska ofanziva na rusku teritoriju ne jenjava, a Moskva je u noći između srijede i četvrtka pretrpela udarac od kojeg će se dugo oporavljati.

Kijev je izveo masovni, precizan napad dronovima kamikazama koji su uspjeli da zaobiđu višeslojne ruske sisteme PVO, pogode ključnu rafineriju nafte “Gaspromnjefta” i izazovu haos i požare na jednoj od najvećih moskovskih pijaca “Sadovod”.

Dok se nad ruskom prestonicom vije gust, crni dim, sve je očiglednije da Vladimir Putin i vojni vrh u Kremlju nemaju nikakvo rješenje za novu taktiku Kijeva.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin potvrdio je da je ovo bio najžešći napad na glavni grad u posljednje dvije godine. Desetine dronova ciljale su srce Rusije u talasima.

Snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju da je u napadu, po drugi put u tri dana, pogođena moskovska rafinerija nafte, koja je nakon ovih udara u plamenu. Sobjanjin je saopštio da je od početka dana neutralisano približno 180 ukrajinskih dronova koji su se približavali ruskoj prestonici.

Sobjanjin je rekao i da se operacije protivvazdušne odbrane nastavljaju, prenosi RIA Novosti.

“Nekoliko dronova uspjelo je da stigne do rafinerije nafte”, rekao je i dodao da postoji “manja šteta” na zgradi u trgovačkom centru Sadovod u jugoistočnom dijelu grada. U ovom trenutku nema izvještaja o žrtvama.

Restrikcije na aerodromima
Tokom napada uvedena su i privremena ograničenja letova na moskovskim aerodromima Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski.

Fotografije i videozapisi koje su stanovnici objavili na društvenim mrežama prikazuju požare i eksplozije na više lokacija širom grada, uključujući rafineriju u četvrti Kapotnja. Telegram kanal Exilenova-Plus objavio je snimke lokalnih stanovnika koje prikazuju požare u rafineriji nafte, zapaljenu višespratnicu i gusti dim koji se uzdiže nad glavnim gradom.

Ljudi u nevjerici gledaju šta se dešava
Dramatične napade bespilotnim letjelicama na ključne lokacije unutar Moskve posmatraju lkjudi iz svojih stanova ,terasa i ulica.

Kako se vidi na snimcima, ljudi su uplašeni za svoju bezbjednost, a neki su napustili i automobile nasred ulice.

Takođe, guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov naveo je da je u tržnom centru “Belaja Dača” u Kotelnikiju, u Moskovskoj oblasti, izbio požar nakon pada fragmenata drona. “Ostaci bespilotne letjelice sleteli su na krov tržnog centra Belaja Dača. Izbio je požar. Informacije o obimu požara i mogućim žrtvama se razjašnjavaju”, napisao je Vorobjov na svom Max kanalu.

Rafinerija pretrpjela više napada
Snimci ukazuju na to da su je rafinerija pretrpela udare na više mjesta, piše Kyiv Independent, dodajući da nisu mogli nezavisno da potvrde ove izvještaje.

Rusija je lansirala nekoliko raketa na ciljeve u Ukrajini, uključujući i glavni grad Kijev, rekli su ukrajinski zvaničnici rano jutros.

“Neprijatelj napada glavni grad balističkim raketama”, rekao je zvaničnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko na Telegramu.

Eksplozije i u Kijevu
Nekoliko eksplozija čulo se u centru Kijeva, izvijestio je dopisnik dpa.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su najmanje dvije rakete išle prema Kijevu, dok je jedna bila usmjerena na središnju Poltavsku regiju. Ukrajina se bori protiv ruske invazije više od četiri godine.

Nastavi čitati

Aktuelno