Connect with us

Društvo

“PEJAKOVIĆA NEKA JE SRAMOTA”: “Borac” za prava radnika NOĆU SNIMAO “Bemu” i vrijeđao Marinka

Tvornica obuće “Bema”, koja je jedna od najuspješnijih tvornica na našim prostorima i koja zapošljava 1.200 radnika, sinoć oko ponoći je napadnuta od strane izvjesnog Dražana Pejakovića, koji se predstavlja kao administrator grupe na fejsbuku, pod nazivom “Crna lista poslodavaca Republike Srpske”.

Potvrdio je to za Banjaluka.net tehnički direktor “Beme” Marinko Umičević, koji sa velikim uspjehom vodi ovu fabriku skoro punih 20 godina, i koja je sa Umičevićem na čelu izrasla u privrednog giganta, koji je danas simbol grada na Vrbasu i tvornica koja posluje po svim propisima i standardima, nije dužna nikome niti jedan fening, a okrenuta je povećanju proizvodnje, prije svega domaće, te koristi svaku priliku da dokaže svoju društvenu odgovornost.

On je dodao da je Pejaković sinoć oko ponoći došao ispred kapije “Beme”, snimao se i tom prilikom vrijeđao njega lično, tvornicu “Bema”, a samim tim i svih 1.200 radnika koji zajedno sa Umičevićem žive od svog rada u ovoj uspješnoj tvornici.

“Pejaković je iznio niz optužbi, laži i uvreda. S obzirom na to, pomenuti snimak je predat advokatskom timu tvornice obuće Bema, te očekujemo da će protiv Dražana Pejakovića biti podnesena krivična prijava i tužba za klevetu. Tvornica obuće “Bema” je već neko vrijeme na tepetu pojedinaca koji nas prozivaju i napadaju ili iz neinformisanosti ili pokušajvaju da nas reketiraju. Tako je sinoć, oko ponoći, jer po danu očigledno ne smije i nema hrabrosti, a i zna da nije u pravu, izvjesni Dražan Pejaković koji se predstavlja kao administrator grupe na fejsbuku “Crna Lista poslodavaca RS”, došao ispred fabrike, kod našeg parkinga i neovlašteno snimao fabriku. Tom prilikom je iznio niz laži i optužbi na moj račun i račun “Beme”. Pitam se ko je on da tako govori i sudi bez ijednog argumenta”, rekao je Umičević. Prema njegovim riječima, Facebook stranica “Crna lista poslodavaca Republike Srpske” je prijavljena za lažni sadržaj i govor mržnje i izrazio je očekivanje da će administratori Facebooka onemogućiti rad stranice.

“Zaista ne znam zašto je gospodinu Pejakoviću potrebno da iznosi laži, a moja vrata su uvijek otvorena za razgovor. Uvijek sam spreman na prijedloge, sugestije i konstruktivne kritike.

Tvornica obuće “Bema” zapošljava 1.200 radnika i ovdje niko nije svezan. U fabriku je lako ući, a kome ne odgovara, lako je i izaći. U današnje vrijeme kada se posao nudi na svakom koraku niko nije lud da da radi gdje mu ne odgovara, a pogotovo tamo, kako Pejaković opisuje da je u “Bemi”. Želim da napomonem da se iz “Beme“ rijetko odlazi, a često dolazi i u ovom trenutku imamo 70 molbi za posao”, poručio je uvijek iskreni Marinko Umičević, čovjek koji je zajedno sa svojim radnicima od “Beme” za dvije decenije napravio giganta, tvornicu koja je nadaleko poznata kao odgovoran poslodavac, a Umičević kao čovjek koji je uvijek na strani radnika, i koji je uvijek spreman da pomogne, što je dokazao nebrojeno puta do sada, ali to očigledno nekima smeta pa pokušavaju da šire laži o “Bemi”, koja uistinu jeste jedna uspješna poslovna priča.

Pored toga, Tvornica obuće “Bema” je poznata kao društveno odgovorna firma i prema svojim radnicima i prema gradu Banjaluci i cijeloj našoj Republici Srpskoj.

“Nažalost, mi smo niskoakumulativna industrija koja dopunjava kućni budžet, gdje prodajemo jefitinu nekvalifikovanu žensku radnu snagu, ali za 20 godina rada u Tvornici obuće “Bema” plata nikada nije zakasnila ni jedan dan i svi doprinosi su redovno uplaćeni. Došli smo do prosjeka neto plate koji sada u “Bemi” iznosi 1.000 KM. Svjesni smo da to nije neka plata za današnje uslove, ali mi smo takva industrija koja dopunjava kućni budžet. Od dotičnog gospodina ne tražim izvinjenje, nego ćemo podnijeti krivičnu prijavu, a on ako se sveo na to da pljuje i blati firme i samim tim i ljude koji rade u tim firmama, mogu samo da se zapitam šta on radi, šta je u životu uradio za društvo i za ovaj grad? Osim što si frajer, pa se sakriješ u pola noći iza ograde i lupetaš gluposti”, upitao je Umičević, koji je uvijek bio i ostao čovjek, a posebno čovjek koji otvoreno, svakome, može i smije da kaže istinu u lice, jer je jednostavno riječ o čovjeku koji, kako se narodski kaže “nema oraha u džepovima” i nema potrebe da se krije iza kojekakvih ograda, kontejnera ili po parkinzima. A možda baš to nekima smeta, ali otom potom.

Inače, Tvornica obuće “Bema”, sa svojih 1.200 radnika, se trudi da pravi kvlitetnu obuću po povoljnim cijenama za domaće tržište i želi da na taj način pomogne građanima Banjaluke i Republike Srpske.

“A gospodina Pejakovića neka je sramota. Mi ćemo pravdu potražiti u policiji i sudu”, poručio je ogorčeni Umičević.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno