Connect with us

Društvo

DANAS JE VELIKI PRAZNIK ĐURĐIC: Mnogi slave slavu, ovo su običaji koje bi trebalo ispoštovati

Danas je veliki praznik Đurđic.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici, 16. novembra proslavljaju Đurđic – praznik za koji se vezuju mnogobrojni običaji.

Ovaj veliki praznik posvećen je prenosu moštiju svetog velikomučenika Georgija iz Nikomidije u palestinsku Lidu, domovinu njegove majke, i to po njegovoj želji koju je pred smrt saopštio jednom slugi.

Važni običaji
U selima u Srbiji nekada je postojao običaj klanja crnog pijetla ili pileta, a u Hercegovini crnog jareta. Oba običaja obavljaju se u strogoj tišini, kako bi se domaćini zaštitili od napada vukova.

Običaji su nastali zbog toga što se od Đurđica pa do praznika Svetog Mrate 24. novembra nazivaju Vučji dani (Mratinci), a Sveti Mrata je zaštitnik vukova. Iako Đurđic nije crveno slovo, veoma je važan i poštovan praznik među vjernicima, pa se tako na ovaj dan ne rade teški poslovi i ručni radovi.

Takođe, strogo je bilo zabranjeno loviti vukove, jer se vjerovalo da će lovce u suprotnom zadesiti velika nesreća i maler koji će ih pratiti i cijele sljedeće godine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje, snijeg i olujni vjetar

Republiku Srpsku i FBiH očekuje zahlađenje sa snijegom koji će u nižim predjelima napadati od pet do 20, a na planinama više od 30 centimetara.

U prvom dijelu dana se na zapadu i jugu očekuju jača kiša, ponegdje i prolazni pljusak sa grmljavinom, a na istoku će i dalje biti suvo i toplo uz sunačne periode.

Tokom dana padavine će jačati, naročito na jugu i zapadu, a do večeri zahvatiće sve krajeve, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. U brdsko-planinskim, ponegdje i u nižim predjelima na zapadu, kiša će preći u snijeg uz formiranje snježnog pokrivača.

U prvom dijelu dana duvaće umjeren do jak vjetar, u Hercegovini i olujni jugo. Uveče vjetar u skretanju na sjeverne smjerove i u slabljenju. Na sjeverozapadu tokom dana vjetar jak do olujni, sjevernih smjerova.

Maksimalna temperatura vazduha u prvom dijelu dana od devet na zapadu do 20 na sjeveroistoku, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih. Uveče zahlađenje, te će minimalna temperatura biti od nula do osam, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

PENZIJE POD UPITNIKOM! Srpska “spasava” sistem novcem građana dok direktor HVALI REZULTATE

Iako se rukovodstvo Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske hvali desetom uzastopnom pozitivnom revizijom, realnost na terenu je daleko od ružičaste. Sa kritičnim odnosom od svega 1,15 radnika na jednog penzionera, penzioni sistem Srpske održava se isključivo zahvaljujući direktnim finansijskim “infuzijama” iz republičkog trezora.

Zvanični podaci pokazuju prividnu stabilnost, ali novčanici korisnika govore drugu priču. Dok se u javnosti ističe prosječna penzija od 653 marke, statistika skriva surovu istinu o kupovnoj moći.

“Oko 147.000 korisnika prima penziju do 552 KM, dok druga polovina prima preko tog iznosa”, potvrdio je Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS.

Poređenja radi, dok je minimalna penzija u Republici Srpskoj trenutno 349 KM, njihove kolege u Federaciji BiH primaju najniži iznos od 666 KM.

U anketi u Bijeljini, penzioneri ne kriju ogorčenje. Za mnoge je penzija tek sredstvo za puko preživljavanje:

“Dobio sam penziju 333 marke.”

“Prvo poplaćam režije, one su 200 maraka, pa šta ostane.”

“Gdje ću biti zadovoljna, više dam za lijekove nego za bilo šta drugo.”

Dok najstarija populacija kalkuliše sa svakom markom, dug za doprinose nastavlja da raste i dostigao je vrtoglavih 339,5 miliona KM.

Direktor Milić precizira da se 71 milion maraka duga odnosi na javni sektor, dok privatni sektor duguje čak 268,5 miliona KM. Među najvećim dužnicima su javne zdravstvene ustanove (31,7 miliona KM), predvođene UKC-om sa dugom od 20,7 miliona maraka, te preduzeća poput Željeznica RS.

Podaci Fonda otkrivaju i sumornu zdravstvenu sliku nacije – karcinomi i duševne bolesti postali su vodeći uzroci invalidnosti.

Kao novi izazov za najranjivije, od maja se uvodi ukidanje isplate penzija putem punomoći. Iako se ova mjera pravda borbom protiv prevara, ona predstavlja ogromnu barijeru za stare, bolesne i nepokretne koji fizički ne mogu doći do banke.

Bez stalne podrške iz budžeta, sistem koji vlasti opisuju kao likvidan, srušio bi se poput kule od karata, ostavljajući hiljade građana bez osnovnih sredstava za život.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

ENERGETSKI ALARM: Izvoz struje pada, uvoz drastično raste

Bosna i Hercegovina je početkom ove godine dodatno smanjila izvoz električne energije, koja se svakako sve manje izvozi iz godine u godinu.

Tako je Bosna i Hercegovina postala od velikog izvoznika električne energije veliki uvoznik.

Ono što predstavlja veliki problem je i uvođenje CBAM-a od početka godine.

Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Koliki je bio izvoz?

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije je u prva dva mjeseca iznosio 123,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 146,9 miliona KM.

Ovo znači da je izvoz smanjen za oko 23 miliona KM.

Da se izvoz smanjuje, pokazuje i to da je u periodu januar – februar 2024. godine izvoz iznosio 128,3 miliona KM.

Smanjen uvoz, ali…

Sa druge strane, i uvoz se smanjio u odnosu na prethodnu godinu.

Tako je u dva mjeseca ove godine uvezeno struje za 101 miliona KM, a u januaru i februaru 2025. godine za 153,2 miliona KM.

Jedan od razloga smanjenog uvoza je možda i povoljna hidrologija kakva je početkom godine bila u BiH, što znači dobru proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Ipak, i ovo je ogroman uvoz znajući da je u dva mjeseca 2024. godine uvoz struje bio “svega” 27 miliona KM.

Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je rekao da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od krucijalne važnosti.

Takse od CBAM-a

Ovo, jednostavnim jezikom govoreći, znači da se takse od CBAM-a neće plaćati domaćim institucijama već EU institucijama.

“Kroz analize uz tehničku podršku projekta ‘EU for Energy’ smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona evra gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.

Nastavi čitati

Aktuelno