Bosna i Hercegovina je početkom ove godine dodatno smanjila izvoz električne energije, koja se svakako sve manje izvozi iz godine u godinu.

Tako je Bosna i Hercegovina postala od velikog izvoznika električne energije veliki uvoznik.

Ono što predstavlja veliki problem je i uvođenje CBAM-a od početka godine.

Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Koliki je bio izvoz?

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije je u prva dva mjeseca iznosio 123,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 146,9 miliona KM.

Ovo znači da je izvoz smanjen za oko 23 miliona KM.

Da se izvoz smanjuje, pokazuje i to da je u periodu januar – februar 2024. godine izvoz iznosio 128,3 miliona KM.

Smanjen uvoz, ali…

Sa druge strane, i uvoz se smanjio u odnosu na prethodnu godinu.

Tako je u dva mjeseca ove godine uvezeno struje za 101 miliona KM, a u januaru i februaru 2025. godine za 153,2 miliona KM.

Jedan od razloga smanjenog uvoza je možda i povoljna hidrologija kakva je početkom godine bila u BiH, što znači dobru proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Ipak, i ovo je ogroman uvoz znajući da je u dva mjeseca 2024. godine uvoz struje bio “svega” 27 miliona KM.

Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je rekao da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od krucijalne važnosti.

Takse od CBAM-a

Ovo, jednostavnim jezikom govoreći, znači da se takse od CBAM-a neće plaćati domaćim institucijama već EU institucijama.

“Kroz analize uz tehničku podršku projekta ‘EU for Energy’ smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona evra gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.

Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.
Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura od 1 do 7, na jugu do 9, a dnevna od 10 do 16, na jugu i sjeveru do 19 stepeni.

Centar za životnu sredinu i mještani Devetaka kod Novog Grada podnijeli su tužbu protiv odluke Vlade Republike Srpske kojom se dodjeljuje koncesija za istraživanje uglja na ležištu “Devetaci”.

Zaštititi područje bogato stokom
Njihov cilj je da se zaštiti ovo područje, bogato stočarstvom, na čijim bi pašnjacima, ukoliko bi se otvorio rudnik, stoka mogla pasti samo ugljenu prašinu.

Inače, Rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača Vlada je donijela na sjednici od 6. februara 2026. godine, čime je prihvatila samoinicijativnu ponudu investitora “Kubik-Trans-Niskogradnja” iz Laktaša.

Rješenje Vlade prvi korak za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja
Kako navode iz Centra, Rješenje Vlade je prvi korak za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja, što se uskoro može i očekivati, jer je za fazu istraživanja ovog područja dat rok od samo godinu dana, dok je ovo područje već ranije istraživano.

“S obzirom na prethodna iskustva u vezi sa istraživanjem uglja, zloupotrebe odobrenja i izostanak adekvatne institucionalne reakcije, mještani ovog područja i šira javnost su opravdano zabrinuti”, ističu iz Centra.

Podsjećaju da ova koncesija nije bila u planovima koje je trebalo da usvoji Narodna skupština RS, što je osnovni uslov da bi se privatne ponude mogle razmatrati.

“Sa druge strane, nije ispoštovano ni pravo građana da budu uključeni i pitani za mišljenje prije nego što se krene u dodjelu koncesije, iako to traže i međunarodni sporazumi poput Aarhuske konvencije i domaći zakoni. Upravo zbog toga je, po prijavi Centra, Komitet za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom u Ženevi prihvatio da preispita usklađenost BiH sa standardima iz ove konvencije”, navode.

Tužbe podnijeli i mještani pogođene zajednice
A pored tužbe Centra, uz pomoć advokata, protiv ovakvog načina raspolaganja javnim dobrima tužbe su podnijeli i mještani pogođene zajednice, čiji je punomoćnik advokat Aleksandar Janković.

“Ponudio sam pravnu pomoć mještanima Devetaka koji su neposredno ugroženi planiranim istraživanjem, a potencijalno eksploatacijom uglja na ovom lokalitetu, koji krase prelijepa priroda, čist vazduh, njive i pašnjaci koji znače život ljudima koji obrađuju zemlju, proizvode mlijeko i mliječne proizvode, hrane stoku. Javila su mi se dvojica mještana koji su iskazali svoje protivljenje ovoj namjeri i razočarenje stavom lokalne zajednice o ovom pitanju, o kojem njih kao mještane niko ništa nije pitao niti su imali prilike reći svoj stav, osim ovako kroz tužbu”, kaže Janković.

Kako će uticati ugljena prašina i sumporna isparenja
On za “Nezavisne novine” kaže da im je objasnio kako će ugljena prašina i sumporna isparenja uticati, te da u tom slučaju ne bi bilo ispaše, a samim tim ni mlijeka.

“To su mala naselja, sa malo stanovnika. U Lješljanima je bio rudnik uglja prije Drugog svjetskog rata, i to se još 10-15 godina eksploatisalo, te na kraju odustalo. Međutim, sad je neko izgleda shvatio da tu ima uglja, ali ja se nadam da neće biti ništa”, ističe Janković.

Glas ljudi se ignoriše
Kako je rekao Dragan Ostić, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru, nedopustivo je da se o nečijoj sudbini odlučuje iza zatvorenih vrata, dok se glas ljudi koji od ove zemlje žive potpuno ignoriše.

“Borba protiv ove koncesije nije samo pravno pitanje, već borba za pravo da budućim generacijama ostavimo zdravu prirodu, a ne pustoš, kao što može da se vidi na primjerima Medne, Bistrice i Bukove Kose”, ističe Ostić.

Pravo na život
Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru, pojašnjava da je očekivanje da vlasti postupaju u javnom interesu, u datim okolnostima, nemoguće, jer su više puta poslali drugačiju poruku javnosti, a naročito mještanima pogođenih zajednica.

“Stoga, preispitivanje zakonitosti dodjele koncesija je postalo pitanje od suštinske važnosti za zaštitu proceduralnih i materijalnih ljudskih prava uopšte, kako u vezi sa pravom na zdravu životnu sredinu, tako i pravom na imovinu, privatan i porodični život, pa i prava na život”, rekao je Skomorac.