Granični prelaz Rafa između Egipta i Pojasa Gaze je otvoren i uskoro će preko njega na egipatsku teritoriju biti prevezeni pacijenti iz Gaze, izjavio je guverner egipatske pokrajine Sjeverni Sinaj Halid Megaver.

“Rekao sam novinarima prije nekoliko dana da će granični prelaz Rafa uskoro početi da prima ranjenike. Otvaranje je objavljeno danas i počećemo da primamo pacijente”, rekao je Megaver.

Palestinsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da će prva grupa pacijenata i ranjenika iz Pojasa Gaze sutra preći u Egipat preko Rafe.

Norveška policija danas je saopštila da se na norveškom brodu koji je zaplijenjen zbog sumnje da je umiješan u nanošenje štete optičkom kablu u Baltičkom moru nalazilo 11 članova ruske posade.

”Cijela posada se sastoji od 11 Rusa. I posada i vlasnik broda sarađuju sa policijom i dobrovoljno su pristali da nastave put u (grad) Tromse“, saopštila je policija.

Norveški službenici za sprovođenje zakona ispituju rusku posadu i vrše pretres na brodu.

Policijski tužilac Roni Jorgensen potvrdio je da se posada sumnjiči da je umiješana u oštećenje kabla u Baltičkom moru, prenosi TASS.

Norveška policija je zaplijenila brod ranije danas na zahtjev letonskih vlasti.

Brod u vlasništvu Norveške, koji je takođe plovio pod zastavom te zemlje, pod nazivom ”Silver Dania”, kretao se iz Sankt Peterburga na Baltičkom moru ka Murmansku na ruskom Arktiku, saopštila je policija.

Ranije je letonski portal LSM, pozivajući se na Letonski državni radio-televizijski centar, koji je vlasnik kabla, javio da je podmorski optički kabl između Letonije i Švedske oštećen u nedjelju, vjerovatno usled spoljnih uticaja.

Letonska mornarica poslala je patrolni brod na mjesto gdje se sumnjalo da je oštećen kabl i kontaktirala NATO, prenijela je agencija RIA Novosti.

Na istoku nema značajnih promjena – već nedjeljama traju uglavnom pozicijske borbe u kojima Rusi postepeno potiskuju Ukrajince, ali bez velikog strateškog značaja.

Gubici su i dalje ogromni, s procjenama od oko 1.000 poginulih i ranjenih dnevno.

Ipak, ovakav tempo borbi omogućio je Rusima da ostvare napredak u južnom dijelu Časiv Jara, što je potvrdio ukrajinski vojni izvor Deep State.

Takođe, ruska vojska napreduje ka autoputu Zaporožje – Kurahovo, kao i u nekoliko oblasti južno od Pokrovska. U Donjeckoj oblasti već se vode borbe za autoput Pokrovsk – Konstantinovka, a postoje indicije da su Rusi zauzeli Veliku Novosilku, iako zvanična potvrda još nije stigla.

U međuvremenu, sukobi se rasplamsavaju i u Kurskoj oblasti u Rusiji, gdje, prema izvještajima “New York Timesa” ukrajinske snage odbijaju napade, a sjevernokorejski vojnici koji podržavaju Ruse doživljavaju ogromne gubitke.

Civilno stanovništvo i dalje trpi – u napadu ruske rakete na stambenu zgradu u ukrajinskom pograničnom gradu Sumi poginule su četiri osobe.

Dok traje rat na terenu, Kremlj vodi i intenzivan diplomatsko-propagandni rat. Putin je navodno iznio novi ultimatum: Rusija neće priznati mirovni sporazum ako ga u ime Ukrajine potpiše predsjednik Volodimir Zelenski. Ruski predsjednik ponavlja tvrdnju da Zelenski više nije legitimni lider Ukrajine jer mu je mandat istekao u maju 2024.

Putin navodi da nije protiv Zelenskog kao učesnika u pregovorima, ali insistira da on nema status ravnopravnog sagovornika.

“Ako želi da učestvuje, odrediću ljude koji će voditi te pregovore”, rekao je ruski predsjednik, kojeg međunarodni sud tereti za ratne zločine, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Putin je takođe zatražio da Ukrajina poništi dekret Zelenskog kojim se zabranjuju pregovori sa Rusijom, ali i da to ne može učiniti Zelenski, već predsjednik ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade.

Ovaj ultimatum Ukrajina smatra neprihvatljivim. Zelenski je odgovorio da Putin “čini sve da produži rat” i da se zapravo plaši pregovora.

“Postoji prilika za postizanje stvarnog mira, ali Putin radi sve da nastavi ubijanje ili da dobije pauzu za pripremu nove invazije”, rekao je Zelenski.

Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona, Putinova strategija pobjede oslanja se na uvjerenje da će Zapad napustiti Ukrajinu.

Putinova namjera je da američkog predsjednika Donalda Trampa uvede u bilateralne pregovore koji bi isključili Ukrajinu i time nametnuo Kremlju povoljan pregovarački okvir.

ISW upozorava da bi ovakav scenario omogućio Rusiji da legitimizuje svoju propagandu o “nelegitimnosti” ukrajinske vlade.

Dok traje rat u Ukrajini, u ovoj zemlji rastu i unutrašnji politički sukobi. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko uputio je oštar apel Zelenskom, optužujući novog šefa gradske vojne administracije Timura Tkačenka da prekoračuje ovlašćenja i pokušava da destabilizuje lokalne vlasti.

“Dok ste vi, kao vrhovni komandant, fokusirani na rat i zaštitu Ukrajine, ljudi iz vašeg kruga bave se političkim intrigama”, poručio je Kličko.

On tvrdi da se u Kijevu “pokušava narušiti ravnoteža vlasti i uništiti lokalna samouprava”, kao i da novi šef vojne uprave blokira rješavanje ključnih ekonomskih pitanja.

Uz rastuće političke tenzije, Nacionalni antikorupcioni biro Ukrajine (NABU) pokrenuo je istragu protiv ministra odbrane Rustema Umerova zbog odluke da ne produži ugovor s direktorkom Agencije za odbrambenu nabavku (DPA), Marinom Bezrukovom.

DPA je formirana 2022. godine kao odgovor na korupcijske skandale u Ministarstvu odbrane, s ciljem povećanja transparentnosti u nabavci oružja za ukrajinsku vojsku. Umerov je obrazložio smjenu tvrdnjom da se Agencija više bavi “političkim igrama” nego pravovremenim snabdijevanjem vojske.

“Kupovina oružja se pretvorila u Amazon”, izjavio je Umerov, aludirajući na to da je transparentnost nabavke postala pretjerana u uslovima ratne krize.
Nezavisne