Connect with us

Svijet

Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.

– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.

Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.

Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:

– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.

– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).

Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.

Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.

Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.

 

(Avaz)

Svijet

NIJEMCI NE PODNOSE MERCA! Više od 70 odsto građana nezadovoljno njegovim radom

Više od 70 odsto Nijemaca nezadovoljno je načinom na koji kancelar Fridrih Merc obavlja svoj posao, pokazala je anketa agencije INSA koju je naručio list “Bild am zontag”.

Prema ovom istraživanju, 71 odsto ispitanika nije zadovoljno radom Merca, a svaki peti /19 odsto/ jeste.

Ukupno 76 odsto ispitanih je nezadovoljno politikom vladajuće koalicije, a samo 16 odsto je smatra zadovoljavajućom.

“Čak i među pristalicama bloka Hrišćansko-demokratske unije Njemačke i Hrišćansko-socijalne unije u Bavarskoj /CDU/SDU/ većina je nezadovoljna politikom kancelara i njegove vlade”, rekao je šef INSA Herman Binkert.

On je dodao da tu samo čudo može pomoći.

“Vlada ne može preokrenuti taj trend”, rekao je on.

Anketa, u kojoj su učestvovale 1.004 osobe, sprovedena je 29. i 30. aprila.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJEN SASTAV VLADE! Evo ko vodi Mađarsku, NA SPISKU I ORBAN!

Nakon najave ko će biti ministar unutrašnjih poslova i ministar pravde, spisak ministara prve vlade Petera Mađara postao je konačan, sa ukupno 16 resora. Vladu će kao premijer voditi Peter Mađar, a njegova zamjenica biće Anita Orban, koja je istovremeno i ministarka spoljnih poslova u kabinetu.

Važna strukturna promena u poređenju sa odlazećom, petom Orbanovom vladom je to što u vladi Petera Mađara obrazovanje i zdravstvo ponovo dobijaju samostalna ministarstva, a formiraju se i resori zaduženi za socijalna pitanja i životnu sredinu.

Ove oblasti su ranije bile podvedene pod druga ministarstva i tretirane su na nivou državnih sekretarijata. Pored toga, poslije dužeg vremena, osnovano je Ministarstvo spoljnih poslova koje je odvojeno od spoljne trgovine, a razdvojeni su i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Evo kako će izgledati nova vlada Mađarske
Petar Mađar Premijer.

Anita Orban Zamenica premijera i ministarka spoljnih poslova.

Balint Ruf Ministar koji vodi Kabinet premijera.

Gabor Pošfai Ministar unutrašnjih poslova.

Ištvan Kapitanj Ministar privrede i energetike.
Andraš Karman Ministar finansija.

Marton Meletei-Barna Ministar pravde.

Romulus Rusin-Sendi Ministar odbrane.

Judit Lanert Ministarka za djecu i obrazovanje.

Žolt Hegediš Ministar zdravlja.
Vilmoš Katai-Nemet Ministar za socijalna i porodična pitanja.

David Vitezi Ministar saobraćaja i investicija.

Zoltan Tar Ministar za društvene odnose i kulturu.

Sabolč Bona Ministar poljoprivrede i prehrambene privrede.

Viktorija Lerinc Ministarka za ruralni i urbani razvoj.

Laslo Gajdoš Ministar za životnu sredinu.

Zoltan Tanač Ministar nauke i tehnologije

Konstitutivna sednica nove Skupštine biće održana 9. maja, a Peter Mađar će istog dana položiti premijersku zakletvu. Nakon toga, stranka će održati javni događaj na trgu Košut, prenosi Telex.hu)
Vlada stranke Tisa bi mogla da bude formirana nakon ovoga. U narednim danima biće poznato i koja će mjesta državnih sekretara biti formirana u okviru pojedinih ministarstava, kao i kome će biti povjereno njihovo vođenje.

Nastavi čitati

Svijet

NAPETOSTI NA RELACIJI VAŠINGTON–VATIKAN! Rubio stiže u Rim nakon Trampovih kritika papi

– Američki državni sekretar Marko Rubio otputovaće iduće nedelje u Vatikan i Italiju i sastati se sa zvaničnicima, nekoliko nedelja nakon što je predsednik SAD Donald Tramp kritikovao papu Lava na društvenim mrežama, navode danas italijanski mediji. Izveštaji listova “Republika” i “Korijere dela sera” nisu naveli da li će Rubio imati sastanak sa papom, ali su potvrdili da se očekuje susret sa glavnim diplomatskim zvaničnikom Vatikana, kardinalom Pjetrom Parolinom.

Rubio će, takođe, prema pisanju medija, razgovarati sa italijanskim ministrom spoljnih poslova Antoniom Tajanijem i ministrom odbrane Gvidom Krozetom, a cilj njegovog putovanja je “smirivanje tenzija” između dve zemlje nakon Trampove oštre kritike italijanske premijerke Đorđe Meloni prošlog meseca, prenosi Rojters. Raspored još uvek nije konačan, navodi “Korijere dela sera”, dok, kako piše “Republika”, sastanak sa Meloni nije isključen.

Putovanje će uslediti nekoliko dana nakon što je Pentagon najavio povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Nemačke, najveće evropske baze, jer su razdor oko rata u Iranu i tenzija oko carina dodatno otežali odnose između SAD i Evrope.

Italija spada u zemlje sa najvećim prisustvom američkih trupa u Evropi, sa skoro 13.000 aktivnih vojnika na kraju 2025. godine, raspoređenih u šest baza.

Poslednji sastanak Rubija sa papom Lavom održan je u maju 2025. godine zajedno sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom, dan nakon inauguracione mise novog pape na Trgu Svetog Pavla.

Poslednjih nedelja papa Lav je postao kritičar rata protiv Irana koji predvode SAD i Izrael i oštro je kritikovao antiimigracionu politiku Trampove administracije.

Tramp je nekoliko puta kritikovao papu na društvenim mrežama u aprilu, nazvaši ga “užasnim”.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno