Connect with us

Svijet

Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.

– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.

Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.

Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:

– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.

– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).

Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.

Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.

Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.

 

(Avaz)

Related Topics:

Svijet

ŠOKANTNO PRIZNANJE: Tramp objasnio zbog čega Amerika nije napala Iran

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile planirane vojne udare na Iran, nakon što je, kako tvrdi, iz Teherana i više zemalja Bliskog istoka stigao zahtjev da se pruži prilika za postizanje brzog sporazuma.

U objavi na društvenoj mreži “Truth Social” Tramp je naveo da su američke i izraelske snage bile spremne za napad, ali da je odlučio da odgodi vojnu akciju ukoliko pregovori u kratkom roku dovedu do dogovora.

Ključni uslovi: Ormuski moreuz i nuklearni program

Prema Trampovim riječima, okvir budućeg sporazuma podrazumijeva potpuno i trenutno otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj, kao i otklanjanje, kako je naveo, iranske nuklearne prijetnje. Dodao je da Izrael podržava odlaganje vojne akcije i pozvao sve uključene strane da što prije finalizuju dogovor koji bi spriječio novu eskalaciju sukoba u regionu, prenose Nezavisne novine.

Region i dalje u stanju pripravnosti

Trampova objava dolazi nakon višednevnih medijskih izvještaja da su SAD i Izrael razmatrali nove udare na ciljeve u Iranu zbog zastoja u diplomatskim pregovorima.

Istovremeno, američke ambasade u više država Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na mogućnost iznenadne eskalacije, dok analitičari ocjenjuju da bi svaki novi sukob mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te dodatno uzdrmati globalno energetsko tržište, navodi “PeninsulaQatar”.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR NA MORU: Trajekt u plamenu, najmanje pet mrtvih i 41 osoba nestala

Najmanje pet osoba je poginulo, dok se za još 41 traga nakon što je na putničkom trajektu Mutiara Sentosa 2 izbio veliki požar u vodama kod indonezijskog ostrva Java.

Na brodu je u trenutku nesreće bilo ukupno 271 osoba, uključujući 232 putnika i 39 članova posade, a trajekt je plovio iz Surabaje prema Makasaru kada je vatra zahvatila plovilo u ranim jutarnjim časovima.

Putnici skakali u more da bi se spasili

Snimci koje je objavila Nacionalna agencija za potragu i spasavanje Indonezije prikazuju gust crni dim koji je progutao veći dio trajekta, dok su brojni putnici, obučeni u prsluke za spasavanje, čekali pomoć na palubi ili u očaju skakali u more kako bi pobjegli od plamena.

U akciju spasavanja uključili su se tegljači i teretni brodovi koji su se zatekli u blizini, a do poslijepodnevnih časova spaseno je 225 putnika i članova posade.

Potraga otežana zbog lošeg vremena

Indonežanske spasilačke službe, kojima se pridružila i ratna mornarica, nastavljaju intenzivnu potragu za nestalim osobama, iako operaciju otežavaju visoki talasi i nepovoljni vremenski uslovi.

Uzrok požara za sada nije poznat i predmet je istrage, a vlasti pokušavaju da utvrde kako je vatra izbila na plovilu koje redovno saobraća na jednoj od najprometnijih trajektnih linija između ostrva Java i Sulavesi.

Trajekti ključni za saobraćaj u Indoneziji

Indonezija, arhipelag sa više od 17.000 ostrva, u velikoj mjeri zavisi od trajektnog saobraćaja za prevoz ljudi i robe.

Zbog velikog broja plovila i čestih nepovoljnih vremenskih uslova, pomorske nesreće nisu rijetkost, pa vlasti posljednjih godina nastoje da unaprijede standarde bezbjednosti i sistem hitnog odgovora na moru, navodi CBS.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VIZE: Za ulazak u SAD tražiće i do 20.000 dolara garancije

Američki State Department trajno će uvesti program prema kojem državljani 50 zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za poslovne ili turističke vize mogu biti obavezani uplatiti novčanu garanciju u iznosu do 20.000 dolara.

Novo pravilo odnosi se na vize B-1 i B-2, namijenjene privremenim poslovnim i turističkim putovanjima, a na snagu će stupiti 3. augusta, kada bi trebalo biti objavljeno u američkom Službenom registru.

Konzularni službenici određivat će iznos garancije na osnovu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Predviđeni iznosi su 10.000, 15.000 ili 20.000 dolara, dok je u okviru dosadašnjeg probnog programa najniža garancija iznosila 5.000 dolara, piše Reuters.

Garancija će biti vraćena ukoliko osoba napusti Sjedinjene Američke Države u dozvoljenom roku, ne otputuje prije isteka vize ili joj bude odbijen ulazak u zemlju. U slučaju prekoračenja dozvoljenog boravka novac može biti zadržan.

Program trenutno obuhvata 50 zemalja, od kojih je 30 afričkih. Na listi su, među ostalim, Alžir, Angola, Bangladeš, Kuba, Nigerija, Tunis, Venezuela i Zimbabve.

State Department navodi da je cilj programa smanjenje broja osoba koje ostaju u SAD-u nakon isteka dozvoljenog boravka.

Nastavi čitati

Aktuelno