Connect with us

Politika

DIGLI BI PRIMANJA, ALI NE ZNAJU KAKO! Za isplatu većih plata u intiticijama BiH fali 121,6 miliona KM?

S obzirom na to da nije usvojen budžet institucija BiH za 2023. godinu, a ni dokument okvirnog budžeta 2023-2025, upitno je da li će Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH uspjeti da obezbijedi oko 121,6 miliona KM za isplatu plata i naknada zaposlenim u institucijama BiH koje su povećane tokom prošle godine.

Ovo se, između ostalog, navodi u Informaciji o aktivnostima na usvajanju Zakona o budžetu institucija BiH te nemogućnosti primjene Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i odluka o ličnim primanjima koje je donio Savjet ministara BiH tokom 2022. godine.

Ovu informaciju na posljednjoj sjednici usvojio je Savjet ministara BiH, a u njoj se još navodi i to da je Ministarstvo finansija i trezora BiH uputilo čak pet urgencija za sazivanje Fiskalnog savjeta BiH na kojem bi se usvojio globalni okvir budžeta 2023- 2025. godina, ali da on još nije usvojen. Inače usvajanje globalnog okvira budžeta preduslov je za usvajanje budžeta institucija BiH za narednu godinu.

– Ukoliko se ne osiguraju sredstva za primjenu zakonskih i podzakonskih akata u 2023. godini, a posebno uzimajući u obzir da se radi o ličnim primanjima te da su obaveze stvorene, izvjesna je mogućnost pokretanja sudskih sporava, što može imati direktnu posljedicu dodatnog izdvajanja budžetskih sredstava – navodi se u inforamciji.

U suštini, odlukama Savjeta ministara BiH o povećanju osnovice za obračun plata, toplog obroka i prevoza, a i izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje je usvojila Parlamentarna skupština BIH, ove godine značajno su povećana primanja zaposlenih u institucijama BiH.

Primjena izmijenjenog Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH počela je 1. oktobra, a odluka Savjeta ministara BiH kojom je povećana osnovica za obračun plata počela je 1. jula, tako da je u ovoj godini na osnovu usvojenog budžeta za 2022. godinu od 1,073,6 milijardi Savjet ministara BiH uspijevao da obezbijedi ta sredstva za povećanje.

Međutim, za narednu godinu, da bi ispoštovali sva povećanja, fali im oko 121 milion KM, a s obzirom na to da budžet za 2023. godinu nije usvojen i da će institucije BiH ponovo na privremeno finansiranje, pitanje je da li će se uspjeti obezbijediti sva neophodna sredstva za veća primanja zaposlenih.

– Trenutno se u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine radi na budžetu za 2023. godinu i ne možemo precizirati koliko će biti povećanje rashoda – rekli su nam juče u Ministarstvu.

Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, rekao je da ne očekuje da bude ugrožena isplata uvećanih plata i naknada u narednoj godini, ali da nema kompletne inforamcije o tome.

– Novca ima sigurno i to je bez daljeg, ali nemamo pravu informaciju šta se dešava, koga god pitamo, sliježe ramenima. Niko ništa ne zna, i oni su sada u promjeni vlasti i mi nemamo kompletne informacije. U svakom slučaju, ne očekujem da dođe do umanjenja bilo kakvih primanja. Koliko shvatam, problem je poravnavanje u budžetu, a ne nedostatak novca – rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine.

Prema nezvaničnim informacijama, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine predložiće povećanje budžeta institucija BiH za narednu godinu za čak 200 miliona KM. Naime, postojeći budžet za 2022. godinu iznosi 1,073 milijarde KM, a Ministarstvo finansija i trezora još u julu je uputilo Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za 2023. godinu na iznos od čak 1,275 milijardi KM.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno