Evropska unija priprema novu fazu politike proširenja koja bi kandidatima mogla donijeti konkretnije koristi i prije formalnog članstva. U fokusu su postepena integracija u pojedine sektore Jedinstvenog tržišta, reforme unutar same EU i mehanizmi kojima bi se proces proširenja učinio funkcionalnijim.

Dokument koji se u javnosti posljednjih dana ponovo nalazi u centru pažnje nosi naziv „Pre-enlargement reforms and policy reviews“, odnosno preispitivanje politika i reformi prije proširenja.

Važno je, međutim, napraviti razliku između ranije komunikacije Evropske komisije i novog paketa sektorskih analiza koji se očekuje ove jeseni. Komisija je osnovni dokument o reformama prije proširenja usvojila još u martu 2024. godine, dok od 2025. i 2026. radi na detaljnijim preispitivanjima pojedinačnih politika kako bi EU bila spremna za buduće članice.

Prema posljednjim informacijama iz Brisela, objava novog paketa pomjerena je sa prvobitno očekivanog 30. septembra na 6. oktobar, nakon čega bi o njegovim ključnim elementima trebalo da se razgovara na sastanku Evropskog savjeta 15. i 16. oktobra.

ŠTA SE MIJENJA ZA ZAPADNI BALKAN?

Suština novog pristupa je ideja da države kandidati ne moraju nužno čekati dan formalnog članstva da bi osjetile dio ekonomskih koristi evropskih integracija.

Koncept postepene integracije već je ušao u evropsku politiku. Evropski parlament je u martu 2026. podržao ideju da se kandidatima koji ostvaruju značajan napredak omogući postepeno i reverzibilno uključivanje u pojedine politike EU, uključujući Jedinstveno tržište. Istovremeno je naglašeno da takva integracija ne može zamijeniti punopravno članstvo.

Još konkretniji prijedlog stigao je u maju ove godine od Austrije, Češke, Italije, Slovačke i Slovenije. Pet država članica predložilo je sektorsko uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište, uz uslov da prethodno ispune kriterijume i usklade svoje propise sa pravilima EU.

U prijedlogu se kao mogući sektori navode energetika, transport, digitalno tržište, kritične sirovine i mobilnost mladih.

To bi praktično značilo da bi se evropske integracije mogle odvijati korak po korak, umjesto da najveći dio koristi bude vezan isključivo za trenutak formalnog ulaska u EU.

JEDINSTVENO TRŽIŠTE PRIJE PUNOPRAVNOG ČLANSTVA?

Ideja nije da kandidat preko noći postane član EU, niti da dobije sva prava koja imaju države članice.

Umjesto toga, princip bi bio: što više reformi i usklađenosti sa pravilima EU – to više pristupa pojedinim evropskim politikama i tržištima.

Austrijski non-paper, koji su podržale još četiri države članice, upravo predlaže merit-based pristup, odnosno postepeno uključivanje u pojedine sektore Jedinstvenog tržišta nakon dovoljnog nivoa usklađenosti sa pravnom tekovinom EU.

Evropska komisija je već navela da se postepena integracija koristi u oblastima kao što su telekomunikacije, roaming, plaćanja, bankarstvo, carine i energetika. U slučaju Zapadnog Balkana, Plan rasta upravo predstavlja jedan od mehanizama za približavanje regiona evropskom tržištu prije punopravnog članstva.

Takav model mogao bi biti posebno važan za zemlje koje godinama čekaju na napredak u pregovorima, jer bi reforme mogle donositi vidljive ekonomske koristi prije formalnog završetka cijelog procesa.

MMF: REGION BI MOGAO OSTVARITI DIO KORISTI I PRIJE ČLANSTVA

Nova analiza Međunarodnog monetarnog fonda dodatno je pojačala ekonomsku argumentaciju za ovakav pristup.

MMF je u septembru 2026. objavio rad o produbljivanju ekonomske integracije Zapadnog Balkana sa EU. Analiza procjenjuje da trgovinske prepreke koje nisu klasične carine – poput regulatornih, carinskih i granično-logističkih prepreka – predstavljaju ekvivalent od oko 8 do 14 odsto vrijednosti trgovine industrijskim proizvodima.

Prema procjeni MMF-a, njihovo smanjivanje, zajedno sa dubljom integracijom u poljoprivredi i uslugama, moglo bi Zapadnom Balkanu omogućiti da ostvari približno četvrtinu do polovinu ekonomskih koristi koje bi donijelo punopravno članstvo u EU.

Druga analiza MMF-a objavljena ovog mjeseca procjenjuje da bi BDP po stanovniku u regionu i Moldaviji, pod odgovarajućim uslovima, mogao porasti za približno trećinu tokom naredne decenije. Kao ključne faktore navodi domaće strukturne reforme, dublju integraciju u Jedinstveno tržište i efikasno korištenje evropskih fondova.

Drugim riječima, ekonomsko približavanje EU ne mora nužno čekati formalni datum članstva.

PLAN RASTA VEĆ JE POSTAVIO TEMELJE

Jedan od temelja takvog pristupa već postoji kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.

EU je za period od 2024. do 2027. uspostavila Reform and Growth Facility vrijedan 6 milijardi evra, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde zajmovi. Novac je uslovljen provođenjem reformi iz usvojenih reformskih agendi.

Plan ima četiri osnovna cilja: približavanje regiona Jedinstvenom tržištu, jačanje regionalne ekonomske saradnje, ubrzavanje reformi povezanih sa EU i povećanje finansijske podrške.

To pokazuje da Brisel već pokušava da dio koristi članstva „spusti“ u period prije formalnog pristupanja.

SRBIJA VEĆ OSJETILA JEDAN DIO TE INTEGRACIJE

Jedan od konkretnih primjera je SEPA, Jedinstveno područje plaćanja u eurima.

Evropski platni savjet je 22. maja 2025. odobrio uključivanje Srbije u geografski prostor SEPA. Srbija je time postala 41. zemlja u geografskom obuhvatu SEPA šema, iako nije članica EU. Najraniji operativni datum za srpske pružaoce platnih usluga bio je određen za maj 2026. godine.

To je upravo primjer kako određeni dio evropskog ekonomskog prostora može postati dostupan prije formalnog članstva.

SEPA, međutim, nije isto što i članstvo u EU. Ona pokazuje samo kako sektorska integracija može funkcionisati nezavisno od konačnog datuma pristupanja.

A ŠTA JE SA REFORMOM SAME EU?

Druga strana priče odnosi se na samu Evropsku uniju.

Komisija priprema preispitivanja u oblastima koje bi mogle biti posebno pogođene novim proširenjem – od vladavine prava, jedinstvenog tržišta i budžeta do hrane, energije, odbrane, migracija i institucionalnog funkcionisanja. Evropska komisija je još ranije navela da cilj nije samo pripremiti kandidate za članstvo, već i pripremiti samu Uniju za veći broj članica.

To je važno jer bi eventualno novo proširenje moglo dodatno otvoriti pitanja odlučivanja, budžeta, raspodjele evropskih sredstava i funkcionisanja institucija.

U evropskoj debati zato se govori i o tome kako pojednostaviti odlučivanje i gdje je moguće koristiti kvalifikovanu većinu umjesto jednoglasnosti. Međutim, to su i dalje pitanja političkih pregovora među državama članicama, a ne već usvojena pravila koja automatski mijenjaju pristupne pregovore.

NEMA „PREČICE“ DO ČLANSTVA

Najvažnija stvar za zemlje Zapadnog Balkana jeste da postepena integracija ne znači ukidanje uslova za članstvo.

Evropski parlament je izričito naglasio da gradualna integracija treba da bude zasnovana na zaslugama i da može biti reverzibilna. Istovremeno, ona ne može zamijeniti punopravno članstvo niti stvoriti trajnu kategoriju „polučlanstva“.

I sama Evropska komisija naglašava da proces ostaje zasnovan na ispunjavanju kriterijuma i napretku svake zemlje pojedinačno. Za države Zapadnog Balkana to znači da će vladavina prava, funkcionisanje institucija, ekonomske reforme i usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i dalje biti ključni.

Drugim riječima, nova ideja ne znači da će vrata EU biti otvorena bez uslova. Znači da bi se neki dijelovi evropskog prostora mogli otvoriti prije nego što se otvore sva vrata članstva.

Gornji dom italijanskog parlamenta – Senat odobrio je prijedlog zakona kojim se italijanskoj vladi daju ovlašćenja za uvođenje održive nuklearne energije u nacionalni energetski sistem.

Prijedlog zakona usvojen je sa 81 glasom „za”, 51 „protiv” i sedam uzdržanih, nakon što ga je prethodno odobrio i donji dom parlamenta – Poslanički dom, prenosi ADN Kronos.

Zakonom se italijanskoj vladi omogućava da donese propise o razvoju i korišćenju nuklearne energije, uključujući testiranje, izbor lokacija, izgradnju, instalaciju i rad novih nuklearnih postrojenja. Predviđeno je i donošenje Nacionalnog programa za razvoj proizvodnje i korišćenja nuklearne energije, kao i regulisanje zatvaranja i demontaže postojećih postrojenja i upravljanja objektima za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, prenosi Tanjug. Italijanska vlada navodi da je cilj mjera doprinos dekarbonizaciji, energetskoj bezbjednosti i smanjenju zavisnosti od uvoza energije.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu tajno je posjetio Ujedinjene Arapske Emirate u nedjelju i sastao se sa predsjednikom te zemlje, šeikom Muhamedom bin Zajedom, rekao je za CNN izraelski izvor upoznat sa posjetom. Izvor je naveo da je Iran bio glavna tema razgovora, oblast u kojoj su dvije zemlje produbile saradnju, uključujući i tokom trenutnog rata sa Iranom.

Kabinet izraelskog premijera nije potvrdio posjetu. CNN se obratio Ministarstvu spoljnih poslova UAE za komentar.

Posjeta, ukoliko bude potvrđena, dolazi tačno mjesec dana prije izbora u Izraelu zakazanih za 27. oktobar i u trenutku pojačanih političkih kontroverzi u Izraelu zbog pisanja listova Haaretz i The New York Times u kojima se tvrdi da je Bin Zajed upozorio Netanjahua na veliku operaciju Hamasa nekoliko dana prije napada 7. oktobra 2023. godine, piše CNN.

Magazin The Atlantic odvojeno je izvijestio da je šef egipatske obavještajne službe Abas Kamel odletio u Izrael 26. septembra 2023. kako bi upozorio da će Gaza “eksplodirati”. A u nedjelju je The Wall Street Journal objavio da su Izraelu preneta najmanje tri egipatska upozorenja u vezi sa Gazom, od kojih je posljednje upućeno u telefonskom pozivu Netanjahuu svega nekoliko dana prije napada. Netanjahuov kabinet više puta je negirao da je primio bilo kakva upozorenja i odbacio je te izvještaje kao izmišljene laži čiji je cilj da mu nanesu štetu na izborima. Međutim, njegovi rivali iskoristili su optužbe kako bi odgovornost za neuspjeh u sprečavanju napada 7. oktobra 2023. postavili kao jedno od centralnih pitanja izborne kampanje, prenosi Mondo.

Nakon prvobitnih izvještaja o upozorenju od strane Bin Zajeda, Ministarstvo spoljnih poslova UAE saopštilo je ranije ovog mjeseca da “ne komentariše medijske priče niti spekulacije u vezi sa razgovorima između lidera vlada”, ali nije demantovalo sam poziv.

– Kada je potrebno, sve relevantne obavještajne informacije razmjenjivane su i nastavljaju da se razmjenjuju između nadležnih organa – navodi se u saopštenju. U to vrijeme, izraelski izvor upoznat sa situacijom rekao je da je Netanjahuov kabinet pokušao da navede UAE da demantuju izvještaj, ali su UAE pristali samo da izdaju saopštenje o razmjeni obavještajnih podataka. Netanjahuova stranka Likud potom je izdala saopštenje, objavljeno na premijerovom nalogu na platformi X, u kom se navodi da postoji “otvoreno strano miješanje” u izbore u Izraelu od strane palestinskog političara Muhameda Dahlana koji živi u UAE. Stranka nije pružila nikakve dokaze za ove tvrdnje.

U međuvremenu, Netanjahuovi rivali iskoristili su navodno upozorenje kako bi obnovili napade na njegov način upravljanja događajima koji su prethodili 7. oktobru.

Gadi Ajzenkot, koji prema trenutnim istraživanjima važi za glavnog premijerovog izazivača na predstojećim izborima u Izraelu, izjavio je u subotu da saznanje o upozorenju “ne ostavlja prostor za sumnju: Netanjahu je, uz sljepilo, aroganciju i neodgovornost, doveo Državu Izrael do najveće katastrofe u njenoj istoriji.” U maju je Netanjahuov kabinet saopštio da je premijer tajno posjetio UAE u martu, tokom prvih dana rata sa Iranom, nazivajući to “istorijskim probojem”. Međutim, Ministarstvo spoljnih poslova UAE u to vrijeme je odbacilo njegove tvrdnje kao “potpuno neosnovane”.