Connect with us

Društvo

Djeca u Srpskoj sve hrabrija da prijave seksualno zlostavljanje

U Srpskoj je prošle godine evidentirano ukupno 60 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, a ovaj broj, iako alarmantan, prema riječima stručnjaka, jeste i pokazatelj veće svijesti kod djece koja se sve manje ustručavaju da ovaj oblik nasilja prijave.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, od ukupno 60 krivičnih djela, u najvećem broju slučajeva radilo se o djelima obljube nad djetetom mlađim od 15 godina, i to u 28 slučajeva.

Prema istim podacima, obljuba nad djetetom starijim od 15 godina evidentirana je u devet slučajeva, a iskorištavanja djece za pornografiju u 15 slučajeva.

Dalje, registrovana su tri krivična djela zadovoljenja polnih strasti pred djetetom, dva krivična djela upoznavanja djece sa pornografijom, kao i jedno krivično djelo iskorištavanja kompjuterske mreže. Pored ovog, registrovano je i jedno krivično djelo navođenje djeteta na prostituciju i jedno krivično djelo polnog nasilja nad djetetom.

Iako je svaka statistika ovog oblika kriminaliteta zabrinjavajuća, ovih krivičnih djela uvijek je bilo, ali sa razlikom da su sada djeca svjesna svojih prava i ova djela sve višu prijavljuju, kažu psiholozi.

Psihologica Vanja Blaženović za “Nezavisne” je istakla da djeca o ovome više pričaju, a samim tim više i prijavljuju.

“Ovih krivičnih djela je, nažalost, uvijek bilo, ali sada sa porastom dječje svijesti imamo statistiku najbližu realnom broju. Djeca danas znaju šta je u redu, a šta nije”, kaže Blaženovićeva.

Prema njenim riječima, ovaj broj, iako velik, sa druge strane govori i o broju djece koja su odmah počela sa terapijom kako bi prebrodila traumu.

Gordana Rajić, ombudsmanka za djecu Republike Srpske, kazala je za “Nezavisne” da ovaj broj od 60 djela može indukovati veći broj prijava, a i povećanje svijesti kod djece.

S tim u vezi Rajićeva ističe neophodnost uzajamnog čvrstog i brzog djelovanja institucija Srpske koje će pokazati djeci da su zaštićena, a počiniocima obezbijediti što brže procesuiranje.

“Podizanje svijesti je jedan vid prevencije, a ovdje je prevencija najbolji vid zaštite”, kazala je Rajićeva.

Kako kaže, na važnom je mjestu i edukacija koja mora da ide u dva pravca, kako prema djeci, tako i prema profesiji, čiji radnici moraju znati prepoznati naznake nasilja.

S tim u vezi ističe dobre korake koje je Srpska učinila, gdje posebno naglašava izmjenu zakonske regulative koja, kao nikad do sada, štiti prava djeteta.

Tu govori o izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske gdje rok zastarijevanja ovih krivičnih djela ne teče od momenta izvršenja, kao što je to u drugim slučajevima, nego od momenta kada žrtva navrši 18 godina. Ovo objašnjava činjenicom da su ovdje žrtve često maloljetnjici koji nerijetko u momentu ovog nasilja nisu imali dovoljno razvijenu svijest da znaju o čemu se radi.

“Dobro smo regulisali i pitanje registra počinilaca ovih djela, jer ne samo da su osuđena lica ovdje trajno upisana, njima je zabranjen dalji kontakt sa djecom”, kaže Rajićeva.

Za razliku od susjednih država, kako kaže, ostvarili smo još jedan pozitivan pomak, a to je da u ovaj registar upisujemo i lica presuđena prema zakonima koji su prestali da važe.

“Ko je učinio ovo krivično djelo u bilo kom periodu biće adekvatno kažnjen i njegovo ime se neće brisati iz registra”, kazala je Rajićeva.

Bitno je naglasiti da su, prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, sva navedena djela rasvijetljena.

Društvo

EU OD DANAS UKIDA OLAKŠICE: Kolone na granicama biće još duže!

Građani Bosne i Hercegovine koji putuju u zemlje Evropske unije od narednih dana mogli bi ponovo nailaziti na duža čekanja na granicama. Razlog nije uvođenje novog sistema, već isticanje mogućnosti fleksibilnijeg postupanja u primjeni evropskog sistema ulaska i izlaska (EES), koji od putnika iz zemalja izvan EU traži registraciju biometrijskih podataka.

Period u kojem su države mogle privremeno ublažiti ili obustaviti dio EES kontrola kada bi se stvarale velike gužve ističe danas, 6. septembra. Evropska komisija za sada nije produžila tu mogućnost, dok avio-kompanije, aerodromi i turistički sektor upozoravaju da bi strožija primjena mogla ponovo povećati redove na najprometnijim granicama.

Za putnike iz BiH ovo je posebno važno jer su državljani BiH, ako nemaju regulisan boravak u EU, obuhvaćeni EES sistemom. On se odnosi na državljane zemalja izvan EU koji ulaze u šengenski prostor na kratki boravak, odnosno do 90 dana u periodu od 180 dana. Sistem registruje podatke iz putne isprave, ulaske i izlaske, fotografiju lica i otiske prstiju.

Šta se mijenja za putnike iz BiH?

EES je zamijenio klasično udaranje pečata u pasoš digitalnom evidencijom ulazaka i izlazaka. Prilikom prve registracije putniku se uzimaju biometrijski podaci, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.

Evropska komisija navodi da je sistem potpuno operativan na spoljnim granicama država koje ga koriste od 10. aprila 2026. godine. Cilj je da se preciznije evidentira ko ulazi i izlazi iz šengenskog prostora, lakše otkrivaju prekoračenja dozvoljenog boravka i smanji mogućnost korištenja lažnih identiteta ili dokumenata.

Za putnike to, međutim, znači da prvi prelazak nakon registracije može trajati duže nego ranije.

U Delegaciji EU u BiH ranije su objasnili da će prilikom prvog prelaska u periodu od tri godine putniku biti uzeta četiri otiska prstiju i fotografija lica.

Nakon toga, kontrole bi trebale biti jednostavnije, jer se podaci već nalaze u sistemu.

Hrvatska granica posebno važna za građane BiH

Najveći praktični značaj EES ima upravo na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, odnosno na jednom od glavnih pravaca prema EU.

Granična policija BiH još je u junu upozorila da na pojedinim privremenim međunarodnim graničnim prelazima — Vinica, Subašići i Vir — nisu postojali tehnički uslovi za obradu putnika koji podliježu EES procedurama.

Zbog toga državljani trećih zemalja, uključujući državljane BiH bez regulisanog boravka u EU, nisu mogli koristiti te prelaze za ulazak u Hrvatsku, već su usmjeravani na prelaze na kojima postoje tehnički uslovi za EES.

To pokazuje i jedan od problema koji bi u narednom periodu mogao biti važan za putnike: nije dovoljno samo uvesti novi sistem, već svi granični prelazi moraju imati tehničke i kadrovske kapacitete da ga provode bez stvaranja novih zastoja.

Hrvatski autoklub trenutno navodi da se EES primjenjuje na graničnim prelazima prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori, uz uzimanje četiri otiska prstiju i fotografije lica za putnike na koje se sistem odnosi.

Zašto se ponovo govori o kolonama?

Problem nije samo u samom EES-u nego u brzini kojom se registracija može obaviti kada veliki broj putnika istovremeno prelazi granicu.

Tokom ranijih mjeseci primjene sistema pojedini evropski aerodromi i granični prijelazi suočavali su se sa višesatnim čekanjima. Avio-industrija tvrdi da je fleksibilno postupanje tokom ljetne sezone pomoglo da se izbjegnu još veći poremećaji.

IATA je zato tražila produženje fleksibilnog režima, upozoravajući da su duge kontrole već dovele do propuštenih letova i konekcija. Prema podacima koje prenosi Financial Times, broj propuštenih konekcija tokom ljeta se udvostručio, dok su pojedine aviokompanije prijavljivale i višestruko veći broj problema povezanih sa čekanjem na graničnim kontrolama.

Evropska komisija, s druge strane, tvrdi da sistem donosi bezbjednosne koristi i da je do kraja jula registrovano više od 145 miliona ulazaka i izlazaka. Početkom avgusta Komisija je saopštila da je broj premašio 150 miliona.

Neke zemlje i dalje imaju probleme sa primjenom

Iako je EES formalno potpuno operativan, njegova praktična primjena nije svuda jednaka.

Posebni problemi zabilježeni su na pojedinim tačkama između Velike Britanije i Francuske. Na Doveru, Evrotunelu i Evrostaru tehnička infrastruktura za biometrijsku registraciju nije u potpunosti bila spremna, zbog čega se dio postupaka i dalje obavljao ručno ili bez potpunog uzimanja biometrijskih podataka.

Slična pitanja postoje i u drugim državama, zbog čega je dio evropskih zemalja tražio da se mogućnost privremenog ublažavanja kontrola zadrži i nakon ljetne sezone.

Evropska komisija zasad nije odobrila novo produženje, ali navodi da je u kontaktu sa državama članicama kojima su potrebna dodatna tehnička i operativna prilagođavanja.

Šta putnici iz BiH treba da znaju?

EES nije nova viza niti se za registraciju plaća naknada. Putnici iz BiH koji putuju na kratki boravak u šengenski prostor ne moraju unaprijed podnositi zahtjev za EES. Registracija se obavlja na granici.

Građani koji imaju regulisan dugotrajni boravak u EU, odnosno odgovarajuću boravišnu dozvolu ili dugoročnu vizu, ne ulaze u standardni EES režim za kratkoročne posjetioce.

Za ostale putnike najvažnija promjena je jednostavna: na granicu treba doći sa više vremena nego ranije, posebno na najprometnijim prelazima.

EES bi dugoročno trebalo da učini kontrole bržim i efikasnijim. Ali kratkoročno, posebno nakon isteka mogućnosti fleksibilnog postupanja, ostaje pitanje može li infrastruktura pratiti broj putnika koji svakodnevno prelaze spoljne granice EU.

Za građane BiH to znači da će se posljedice nove evropske granične politike najdirektnije osjetiti upravo tamo gdje se već godinama stvaraju najveće ljetne kolone – na granici sa Hrvatskom.

Nastavi čitati

Društvo

ŠKOLE ZATVORENE, RODITELJI SE HVATAJU ZA GLAVU: Nema produženog boravka za male osnovce, kuda sa djecom

Petak su nekako predeverali, ali sada, na pragu nove radne sedmice, u kojoj će škole u Srpskoj biti zatvorene, roditelji malih osnovaca se hvataju za glavu, jer ne znaju kud sa djecom dok su oni na poslu.

Zatvorene škole, znače da neće raditi ni produženi boravci u školama, što će stvariti probleme mnogim porodicama prvačića, ili učenika drugih i trećih razreda osnovne.

– Stvarno, u ovoj zemlji su svi kobajagi za povećanje nataliteta, a o našoj djeci niko ne vodi računa. Evo, jedva sam upisala kćerku u vrtić, u ponedjeljak kreće, ali sad ne znam šta ću sa starijim djetetom koje je krenulo u drugi razred. Škola ne radi, produženi boravak će biti zatvoren, a suprug i ja samo na poslu do 4 popodne – požalila se jedna mlada Banjalučanka.

Iznenadno zatvaranje svih škola u Republici Srpskoj, samo 3 dana nakon početka školske godine, zakomplikovalo je život mnogim porodicama, ali je roditeljima malih osnovaca sigurno najteže.

Lakše bi im, kažu, bilo da školska godina nije ni počinjala.

– Školska godina je počela, došli su političari da se slikaju prvi dan škole, podijelili su knjige, sveske i pernice, a onda ajd kući. I sve to zbog vrućina, kao da će se klima promijeniti za nekoliko dana – kaže nezadovoljni tata jednog prvačića.

Iapk, Dijana Seizović jedna od pokretačica inicijative za uvođenej dostupnih produženih boravaka za sve male osnovce u Srpskoj, podržava odluku Ministarstva prosvjete RS.

Podržavam obustavu nastave, jer sam i sama, kao i svi ostali roditelji, prošle sedmice imala priliku da u školi preuzmem knjige. Svi smo mogli da vidimo u kakvim uslovima djeca borave i koliko je vruće u učionicama. Zamislite najmanje 20 djece u istom prostoru 45 minuta: to je zaista užasno i to nisu uslovi u kojima treba da borave naša djeca -. kaže Dijana Seizović

Dodaje da će se sada sigurno “javiti komentatori iz klimatizovanih prostorija i govoriti kako nije strašno”. Takvima preporučuje da provedu 45 minuta u vreloj učionici, “pa da vidimo da li će promijeniti mišljenje”.

Seizovićeva nije propustila priliku da potkači roditelje, koji, po njenom mišljenju, nisu dovoljno snažno podržali inicijativu za subvencionisanje produženog boravaka u privatnom vrtiću za đake prvog, drugog i trećeg razreda osnovne.

– Što se tiče organizacije čuvanja djece, svi roditelji su imali priliku da zajedno sa nama podrže borbu za subvencije za privatne produžene boravke, koji rade u redovnom radnom vremenu. Nažalost, mnogi su bili „jaki“ samo iza ekrana. Evo sada imamo konkretan primjer, zašto je organizovani boravak djece i tokom raspusta neophodan. Zato pozivam sve roditelje da nas podrže i da zajedno insistiramo na rješenju koje će biti u najboljem interesu naše djece – kaže Dijana Seizović.

Seizovićeva tvrdi da obustava nastave, koja je počela prvog dana kampanje, “nema nikakve veze sa predizbornom kampanjom” dodaje da je “većina roditelja je uputila apel aktivu direktora za skraćivanje časova ili totalnu obustavu nastave” zbog vrućina.

Ako se produži toplotni talas, treba produžiti i obustavu nastave. Kodeks oblačenja u školama nije prilagođen za ove vremenske uslove, a ni učionice nisu na vrijeme rashlađene, tako da nema dugog izbora – kaže Dijana Seizović.

Nastavi čitati

Društvo

PORODICA MLADIĆA UPUTILA APEL PRED SAHRANU: Novac umjesto za vijence uplatiti za oboljelu djecu

Darko Mladić pozvao one koji planiraju da donesu vijence i cvijeće da taj novac umjesto toga uplate za liječenje djece. Sahrana Ratka Mladića zakazana je za ponedjeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu.

Porodica Ratka Mladića uputila je apel građanima koji namjeravaju prisustvovati njegovoj sahrani da umjesto kupovine cvijeća i vijenaca novac usmjere prema djeci kojoj je potrebna pomoć za liječenje.

Apel je uputio Mladićev sin Darko, uoči sahrane koja će biti održana u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu.

„UMJESTO CVIJEĆA POMOZIMO DJETETU“

„Povodom posljednjeg ispraćaja mog oca, generala Ratka Mladića, želim da zamolim sve koji će doći da mu odaju poštu i isprate ga na vječni počinak da ne kupuju cvijeće i vijence“, naveo je Darko Mladić.

On je pozvao ljude da novac koji bi potrošili na cvijeće usmjere na pomoć oboljeloj djeci koja se bore za zdravlje i život.

„Kao sin, vjerujem da bi mom ocu bilo draže da umjesto cvijeća koje će uvenuti pomognemo nekom djetetu da dobije priliku za liječenje, ozdravljenje i život“, poručio je.

„KADA JEDAN ŽIVOT ISPRAĆAMO, UČINIMO NEŠTO ZA DRUGI“

Darko Mladić naveo je da bi takav gest, prema njegovom mišljenju, predstavljao poseban način iskazivanja poštovanja prema njegovom ocu.

„U danima kada jedan život ispraćamo, učinimo nešto za drugi život“, poručio je.

Zahvalio je svima koji će, kako je naveo, razumjeti i prihvatiti njegovu molbu.

„Hvala svima koji će razumjeti i prihvatiti ovu moju molbu kao posljednji znak poštovanja prema mom ocu“, istakao je Darko Mladić.

SAHRANA U PONEDJELJAK U BEOGRADU

Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvoru u Hagu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora nakon pravosnažne presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.

Komemoracija je održana u subotu u Domu Vojske Srbije u Beogradu, dok je sahrana zakazana za ponedjeljak, 7. septembar, na Topčiderskom groblju.

Prema informacijama koje je porodica ranije saopštila, kovčeg će u ponedjeljak biti izložen u Crkvi Svetog Luke od 7 do 12 časova, nakon čega će biti organizovan ispraćaj prema Topčiderskom groblju.

Nastavi čitati

Aktuelno