Connect with us

Politika

DODIKOV SAVJETNIK TADIĆ “Amateri iz OHR-a potvrdili da je oko Šmita sve “PETLJAVINA” PIK-a”

U OHR-u rade potpuni amateri. Ne samo da su potvrdili da Kristijana Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, da je sve petljavina UO PIK-a (Savjet za sprovođenje mira) nego su delegitimisali i sve dosadašnje visoke predstavnike, s obzirom na to da smatraju da su nebitne pojedinačne rezolucije, a opšta nikada nije donesena.

Naveo je ovo na društvenoj mreži “Iks” Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika te dodaje da po tumačenju OHR-a “niti jedan zakon, smjena ili bilo šta drugo urađeno na osnovu tzv. bonskih ovlašćenja nema nikakvo utemeljenje”.

– Jer niti jedan od ljudi koji su se predstavljali kao visoki predstavnik nije imenovan na osnovu relevantne rezolucije SB UN. Ako tvrde da je drugačije i da pojedinačne rezolucije nisu bitne, neka onda pokažu bilo kakvu rezoluciju SB UN opšteg značaja na osnovu koje se bira visoki predstavnik. Takva ne postoji – napisao je Tadić.

Podsjećamo, iz OHR-a su se oglasili ranije danas o imenovanju visokih predstavnika u BiH te poručili da je “pitanje imenovanja visokog predstavnika direktno povezano s tumačenjem Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir”.

– Članom V Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH definisano je da je visoki predstavnik konačni autoritet u regionu u pogledu tumačenja navedenog sporazuma o implementaciji civilnih aspekata mirovnog rješenja. Pitanje imenovanja visokog predstavnika direktno je povezano s tumačenjem Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Na osnovu teksta Aneksa 10 jasno je da imenovanje visokih predstavnika ne vrši Savjet bezbjednosti UN-a, iako ono mora biti u skladu sa odgovarajućim rezolucijama. Praksa Savjeta za sprovođenje mira (PIK) jasno pokazuje da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira, te da je ta praksa “u skladu s rezolucijama Savjet bezbjednosti UN-a”, počevši od donošenja Rezolucije 1031(1995) od 15. decembra 1995. godine – naveli su iz OHR-a.

Upravni odbor Savjet za sprovođenje mira (UO PIK) je, dodaje se u saopštenju, 27. maja 2021. godine “zvanično imenovao” Kristijana Šmita za visokog predstavnika za BiH.

– Postupajući po zahtjevu Upravnog odbora PIK-a da u skladu s tim obavijesti generalnog sekretara UN-a, prethodnik gospodina Šmita, visoki predstavnik Valentin Incko, uputio je 3. juna 2021. godine pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniu Guterešu kojim ga informiše o odluci Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira da zvanično imenuje gospodina Šmita. U tom pismu, gospodin Incko je takođe naveo da će gospodin Šmit preuzeti dužnosti visokog predstavnika 1. avgusta 2021. godine, kad njegova ostavka stupi na snagu. To što Savjet bezbjednosti UN-a u svojim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH nije izričito navelo imenovanje visokog predstavnika nije presedan: nakon što je Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira 15. decembra 2005. godine zvanično imenovao Kristijana Švarc-Šilinga za visokog predstavnika za BiH, on je dužnost preuzeo 31. januara 2006. godine, a Savjet bezbjednosti UN-a na sličan način nije izričito spominjalo to imenovanje u svojim kasnijim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH – saopšteno je iz OHR-a.

Izraz podrške Savjeta bezbjednosti UN-a, dodaje se dalje, nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIK-a o imenovanju novog visokog predstavnika.

– Svi visoki predstavnici za koje je Savjet bezbjednosti UN-a izrazio dobrodošlicu i prihvatanje, uz izuzetak Karla Bilda , već su preuzeli funkciju u momentu kad se oglasio Savjet bezbjednosti UN-a. Iako Savjet bezbjednosti UN-a nije eksplicitno izrazio svoju saglasnost, to nije uticalo na vršenje dužnosti povjerenih visokom predstavniku Švarc-Šilingu. Izražavanje podrške u rezolucijama nije obavezno. U odgovoru na upit koji je uputila predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je 14. jula 2023. godine potvrdio da je Upravni odbor PIK-a nadležno tijelo za imenovanje visokog predstavnika. Kristijan Šmit je preuzeo funkciju i dužnosti visokog predstavnika 1. avgusta 2021. godine. Od tada je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i Savjetu bezbjednosti UN-a podnio četiri izvještaja o sprovođenju Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Visoki predstavnik se lično obraća Savjetu bezbjednosti UN-a svake godine – navode iz OHR-a u pomenutom saopštenju.

Politika

SVE ZBOG VIADUKTA! Odobrena pljenidba objekta Centralne banke u Mostaru

Opštinski sud u Mostaru donio je rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja se nalazi u tom gradu.

Ova mjera je uslijedila zbog duga koji je Vlada Republike Srpske napravila prema slovenačkoj firmi “Viadukt”.

Pokrenut je postupak prinudne naplate, ali odluka suda još uvijek nije pravosnažna, te je u toku žalbeni postupak.

Iz Centralne banke BiH su potvrdili da su primili Rješenje o izvršenju od Opštinskog suda u Mostaru, kojim se nalaže zapljena njihove imovine.
– U skladu sa zakonom, CBBiH je blagovremeno uložila prigovor na navedeno rješenje, a postupak po tom prigovoru još uvijek nije okončan. Iako nije bila stranka ni u jednom sudskom postupku u vezi s potraživanjem firme “Viadukt”, niti ima bilo kakvu ugovornu ili pravnu obavezu prema pomenutoj firmi, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je dovedena u situaciju da koristi sva zakonom propisana pravna sredstva kako bi zaštitila svoju imovinu – istakli su iz Centralne banke.

Podsjećamo da je ranije, zbog istog duga Vlade RS prema “Viaduktu”, Eurocontrol finansijski blokirao Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA). Važno je naglasiti da ni Centralna banka BiH ni BHANSA nisu imale nikakve direktne veze sa ugovorom koji je Vlada Republike Srpske potpisala sa slovenačkom kompanijom “Viadukt”.

Avaz

Nastavi čitati

Politika

DODIK KOMENTARISAO SLUČAJ VIJADUKT “Znaš ko je bio 2004. godine na vlasti?! NISAM JA. JESAM BIO JA?”

U emisiji emitovanoj na RTRS-u, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, odgovarajući na pitanje ko je potpisao sporni ugovor, rekao:

“Znaš ko je bio 2004. godine na vlasti?! Nisam ja. Jesam bio ja? Idite tamo pa vidite ko je potpisao. Pero Bukejlović premijer Republike Srpske u to vrijeme je bio samo izvođač radova. Njegova greška je što je prihvatio da radi u jednoj takvoj strukturi. Problem je što je taj ugovor bio dat njima, ali nikada nije proveden. Entitetske vlasti su u tom trenutku morale pridobiti saglasnost lokalnih vlasti. Banjalučka skupština nikad nije dala saglasnost da se pred Banjom Lukom gradi hidroelektrana. Poslije toga ni oni, a kasnije ni mi nismo htjeli dalje u realizaciju”, rekao je.

Dodik tvrdi da Viaduct nije uložio ništa u projekat i da je cijeli slučaj “bio neka korupcionaška priča”.

“Mislim da je tu veliku ulogu odigrala Svetlana Cenić koja je uzela neki reket. Ja to pretpostavljam, a ona ima pravo da laže”, izjavio je.

Dodaje da bi bilo korisno “pokupiti ljude iz tog vremena pa ih ispitati ko je tu kome šta dao i zašto je ovoliko zavalio RS”.

Istakao je da je entitet pokušavao riješiti problem kroz pregovore:

“Nama se pojavljuju neke mogućnosti da mi to radimo, ali mi to nismo mogli da riješimo. Pokušali smo nekoliko puta da ponudimo njima pogodbu, ali oni su to odbijali. Tražili su enorman novac za ništa. To je bilo nekoliko desetina miliona. Na osnovu čega to da uradimo?”

Optužio je advokatske kancelarije za manipulacije:

“Onda su se našli ovi majstori ovdje iz advokatske kancelarije koji inače uvijek rade protiv RS-a. Udružili su se s jednom kancelarijom u Sarajevu, zaobišli su RS, dali su nešto para ovima iz Viaducta i postali su pravni zastupnici tog predmeta. Onda su izlobirali da BiH bude zastupnik na tom… Washington nije bio predložen kao arbitražno mjesto, nego ga je prihvatila Bosna i Hercegovina. Nismo mi. Neko je to prihvatio iz BiH i to je interesantno ko je to jer i on dijeli pare s ovima iz advokatske kancelarije. Ove pare ne idu Viaductu, ove pare idu kancelarijama u Banjoj Luci i Sarajevu. Pozabavit ćemo se mi time.”

Tvrdi da je sve urađeno bez znanja institucija RS-a:

“U procesu vjerovatno dogovora s njima iz te kancelarije, oni prihvate prijedlog da se BiH izjasni kao zainteresovana strana i to ode tamo, bez našeg znanja. I tada dolazi do procesa u kome niko iz BiH nije osporavao ništa nego ono što su ovi tražili to je urađeno. Za to je neko dobio milione, ja to ne znam, ali će se znati”, rekao je.

Dodik je naveo da presuda nije spomenula RS:

“I sad kažu treba platiti ogromnih 110 miliona KM. Znate li vi koliko mi škola možemo izgraditi za te pare? To su ti advokati. Neće biti ni jednog dana da nećemo ispitivati zašto se ovo desilo. A, jedini krivci za to su advokati koji su odavde iz Banje Luke u sprezi sa sarajevskim advokatima i dijelom iz državnih institucija. Niko nije prijetio oduzimanjem imovine RS nego BiH.”

Optužio je zajedničke institucije da su svjesno odabrale BHANSA-u:

“I namjerno su uzeli ovi iz zajedničkih institucija i napisali da je to BHANSA, pošto ona prima određene pare. Ovi su majstori odavde iz Banje Luke da to oni grabe i da ovdje žive. Oni su sposobni, a mi smo svi kreteni?!”

Na kraju je izjavio:

Nije im bilo dovoljno 10 nego su uzeli 110 miliona jer ne vjerujem da su ovima iz Viaducta platili više od 5-6 miliona. I šta se dešava? BHANSA-om upravljaju ljudi iz hrvatskog naroda i sad hoće da naprave problem između nas i te vrste priče. Tvrde da mi trebamo uplatiti. Kako da uplatim, čovječe? Daj mi zahtjev, daj mi bilo šta, odluku, ugovor… Mi ne sporimo da je to problem. Onda smo mi rekli ‘ima neraspoređenog novca na nivou BiH, najlakša je varijanta da dio koji pripada RS-u, a to je 300 miliona, odvojite 110 miliona, platite, završimo taj proces i gotovo’. Ali, oni neće”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI “Imam ponudu moćnih evropskih ljudi DA ODEM I BUDEM SLOBODAN”

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, priznao je večeras da su mu neki moćni ljudi iz Evrope nudili da mirno ode iz Republike Srpske.

“Imam ja ponudu nekih moćnih evropskih ljudi, koji su mi poslali poruku da oni nemaju ništa protiv da ja odem i da budem slobodan u Mađarskoj, Rusiji, Srbiji, gdje god hoću, s namjerom da me eliminišu, kazao je Dodik u emisiji Telering na RTRS-u.

On je rekao da neće otići iz Republike Srpske po cijenu da ga uhapse.

Nastavi čitati

Aktuelno