Nastojeći da zadrže sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak u mjesecima koje provedu kod kuće.

Poslodavci i sindikalci kažu da je posljednjih godina sve više sezonaca koji ostaju u radnom odnosu tokom cijele godine, jer ih poslodavci i van sezone zadržavaju na minimalnoj plati kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.

Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u aprilu i maju, kada hiljade radnika daju otkaze i odlaze na obalu da bi obavili potrebne pripreme za početak sezone.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” Dalibor Šajić kaže da se često dešava da poslodavci ostave na minimalcu radnike u mjesecima van sezone, ali i da se turistička sezona produžava, pa poslodavci nastoje privući goste i u mjesecima kada nema kupanja i masovnih godišnjih odmora.

“Dosta ljudi želi sigurnost i da imaju uplaćene doprinose čak i kad nisu na sezoni. To im je glavni motiv da pristanu na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, da ostanu u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada ne rade tamo, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i prijemima. Poslije se vrate na sezonu i nastave da rade i još vrbuju nove radnike “, kaže Šajić.

Pojedini poslodavci nude i avanse

Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da osim zadržavanja sezonskih radnika na minimalcu, pojedini poslodavci daju i avanse za buduću saradnju.

Kaže da pojedini poslodavci radnicima na kraju sezone daju avans dovoljan da premoste period do naredne sezone, jer računaju da će im se vratiti.

“Poznajem radnika koji odlazi u maju na ostrvo Vis i radi do oktobra. Tamo se okuplja elita i dolazi dosta turista brodovima i jedrilicama. Poslodavac čini sve da ga zadrži i on više nije sezonski radnik nego stalno zaposleni“, kaže Rudić.

Rudić kaže da Hrvatska i druge države na Jadranu zbog velike potrebe u turizmu imaju ogromne kvote za zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali da je neozbiljno nagađati koliko je zaista radnika otišlo da radi u ove države jer se niko ne bavi preciznim registrovanjem tih podataka.

Razlika u platama jasno pokazuje zašto su poslovi na primorju toliko privlačni radnicima iz BiH.

U principu, radnici na primorju mogu za nekoliko mjeseci da zarade više nego za godinu ovdje, a poslodavci im nude smještaj, hranu i podmiruju troškove za izradu radnih dozvola.

Kolike su razlike u platama

Za to vrijeme, plate ugostiteljskih radnika u BiH jednostavno ne mogu da im konkurišu, jer se kreću od 1400 do 1500 KM. Nešto više zarađuju profesionalni kuvari.

Na početku ovogodišnje sezone ponuđene zarade bile su najmanje dvostruko veće nego u BiH.

Tako su, na primjer, kuvaru i pizza majstoru zarade počinjale od 3.500 KM, a rasle su čak i do 6.000 KM. Dio njih od poslodavaca dobija i procenat od zarade, pa je zbir na kraju dobre sezone daleko viši.

Prodajni agent za izlete u Hrvatskoj može u startu da zaradi 1.500 KM i to samo raste, dok roštilj majstor u prosjeku dobija od 3.000-4.000 KM. Plate konobara se razlikuju od lokacije, složenosti posla i veličine objekta u kojem rade, pa oni mogu da zarade od 2.800 KM do 4.500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionerima i drugim poslovima.

Pored ugostiteljskih radnika u susjedne zemlje odlazi i dosta radnika u oblasti građevinarstva.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je od tih poslodavaca ipak pošteno to što osiguravaju da radnici  tokom zime i mjeseci zarade kakvu takvu platu.

“To je svakako mnogo više nego što mogu da zarade kod nas. Ti ljudi su onda prijavljeni, pa makar i na najnižu platu, imaju osigurnje, a poslodavac ih čuva. Puno je to bolje nego kada rade osam do deset sati na minimalcu cijele godine, zar ne? Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo za sezonu. Ako su tamo prijavljeni, kod nas mogu samo da rade na crno u mjesecima van sezone. Za to vrijeme naši poslodavci ne rade ništa da bi zadržali radnike“, kaže Vrabičić.

Napominje da nema sumnje da inostrani poslodavci ovo rade isključivo iz sopstvenog interesa da zadrže dobre radnike, to je za nas kao društvo daleko opasnije, jer nam odvlači najzdraviju radnu snagu.

Inače, Hrvatska je ove godine izdala preko 94.000 dozvola za rad stranim radnicima, a najveći broj odnosio se na državljane BiH i to u oblasti ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Capital

Ljetovanje na hrvatskoj obali za mnoge građane Bosne i Hercegovine postaje sve veći finansijski izazov, pokazuje iskustvo jedne bh. turistkinje koja je sa suprugom provela tri dana odmora u turističkom mjestu u blizini Dubrovnika.

Kako je ispričala, cijene smještaja, hrane i svakodnevnih potrepština neugodno su je iznenadile, zbog čega je odlučila podijeliti svoje iskustvo.

Tačnu lokaciju nije željela otkriti, ističući da joj nije cilj negativno govoriti o ugostiteljima ili vlasnicima smještaja.

Dvije kafe i pica 103 KM
Posebno ju je iznenadio račun koji su platili za večeru.

– Nismo naručivali luksuzna jela, ribu, školjke niti skupa pića. Uzeli smo jednu džambo picu koju smo podijelili i dvije kafe, a sve smo platili 103 marke. Ostali smo šokirani kada je stigao račun – rekla je za “GP Maljevac”.

Dodaje da visoka cijena jednog obroka nije bila jedini problem. Prema njenim riječima, i smještaj, namirnice, piće, odlazak u trgovinu, parking i druge svakodnevne potrebe znatno su skuplji nego prethodnih godina.

– Mi smo ostali samo tri dana i već smo osjetili koliko je sve poskupjelo. Kada platite smještaj, gorivo, hranu, piće, parking i sitnice koje vam svakodnevno trebaju, potrošnja vrlo brzo naraste. Ne znam kako porodica s dvoje ili troje djece i prosječnim primanjima može sebi priuštiti sedam ili deset dana odmora – navela je.

Ističe da je svjesna kako su cijene porasle i u Bosni i Hercegovini, ali smatra da su u mnogim hrvatskim turističkim mjestima postale previsoke za građane s prosječnim ili minimalnim primanjima.

Prema njenom mišljenju, odlazak na more za mnoge više nije pitanje izbora destinacije, već finansijskih mogućnosti. Smatra da će brojni građani biti primorani skratiti godišnji odmor, birati povoljnije destinacije ili u potpunosti odustati od ljetovanja na Jadranu.

Srpskainfo

U toku je sezona godišnjih odmora, a sa njom dolaze i velike gužve na evropskim plažama. Zbog masovnog turizma sve više destinacija uvodi stroga pravila ponašanja, kao i novčane kazne za nepoštovanje istih.

Kako biste izbjegli visoke kazne, donosimo pregled manje poznatih propisa koji ovog ljeta važe na pojedinim evropskim plažama.

Ograničenja za opremu na plaži

Na pojedinim plažama uvedena su ograničenja za korištenje opreme kako bi se zaštitila priroda.

Na Sardiniji je plaža Punta Molentis u mjestu Vilasimijus ograničila upotrebu suncobrana i šatora. Gradonačelnik je prvobitno predložio da ih koriste samo osobe starije od 65 godina i porodice sa djecom mlađom od 10 godina, ali je nakon reakcije javnosti odluka ublažena.

Prema novim pravilima, dozvoljen je jedan suncobran po porodici ili grupi, i to na mjestu koje odrede komunalni redari.

Na drugoj sardinijskoj plaži, Pelosi, peškiri mogu da se koriste isključivo uz posebnu podlogu koja sprečava zadržavanje pijeska. Ove godine kontrole će biti strože, a kazne na licu mjesta mogu da iznose i do 100 evra.

U Grčkoj je na 251 plaži zabranjena bilo kakva gradnja, uključujući postavljanje ležaljki, suncobrana i privremenih objekata za iznajmljivanje.

Kazne za “rezervisanje” mjesta

Španski grad Kalpe, na obali Kosta Blanke, uveo je visoke kazne za ostavljanje stvari na plaži u ranim jutarnjim satima.

Zabranjeno je ostavljati stolice, ležaljke ili suncobrane na pijesku prije 9.30 časova. Za kršenje ovog pravila predviđena je kazna od 250 evra, a policija će ostavljene stvari ukloniti i odložiti u opštinsko skladište.

Oprema koja ostane bez nadzora duže od tri sata takođe može biti uklonjena.

Plaže bez duvanskog dima

Pušenje i korištenje elektronskih cigareta zabranjeno je na više od 600 španskih plaža, uključujući one u Barseloni, San Sebastijanu, kao i na Kanarskim i Balearskim ostrvima.

Francuska je prošle godine zabranila pušenje na svim plažama uz kupališta, a kazna za prekršioce iznosi 135 evra.

Slične zabrane važe i u mnogim primorskim dijelovima Italije, posebno u regionima Veneto, Emilija-Romanja, Sardinija i Pulja.

Pravila oblačenja van plaže

Primorski gradovi sve češće kažnjavaju turiste koji se van plaže kreću u kupaćem kostimu.

U italijanskom Sorentu šetnja gradom u bikiniju ili kupaćim gaćama može da vas košta i do 500 evra.

Slično pravilo važi i u gradu Varena, na jezeru Komo, gdje kazne dostižu 200 evra.

U portugalskom ljetovalištu Albufeira, boravak u kupaćem kostimu van plaže ili hotelske zone kažnjava se sa 300 do 1.500 evra.

Pojedini dijelovi Španije, poput Barselone i Majorke, zabranjuju ulazak u prodavnice i restorane bez majice ili u kupaćem kostimu, a kazne mogu da iznose do 300 evra. U Malagi su postavljeni i znakovi na engleskom jeziku koji turiste upozoravaju na ova pravila.

Slične propise imaju i hrvatski gradovi Split, Dubrovnik i Hvar, gdje se šetnja u kupaćem kostimu ili bez majice kažnjava sa do 150 evra.

U francuskoj Nici kazna za hodanje bez majice iznosi 35 evra, dok je za sunčanje u toplesu na mjestima gdje to nije dozvoljeno predviđena kazna od 38 evra.

Kazne za mokrenje u moru

Španski grad Vigo, u pokrajini Galicija, još od 2022. godine kažnjava obavljanje nužde na plaži ili u moru sa 750 evra.

Isto pravilo uvela je 2024. godine i Marbelja, gdje je mokrenje u more zabranjeno na 25 gradskih plaža.

Ograničenja za glasnu muziku

U Portugalu važe visoke kazne za puštanje preglasne muzike na plažama.

Na osnovu odluke Nacionalne pomorske uprave iz 2023. godine zabranjena je upotreba prenosnih zvučnika koji ometaju druge posjetioce.

Kazne za pojedince kreću se od 200 do 4.000 evra, dok grupe mogu biti kažnjene sa 2.000 do čak 36.000 evra.

Osim novčane kazne, zvučnici mogu biti i oduzeti.

Pravila za životinje na plaži

Pravila o dovođenju životinja razlikuju se širom Evrope.

Tokom glavne turističke sezone psima je zabranjen pristup brojnim plažama u Italiji, Španiji, Francuskoj i Hrvatskoj, posebno onima koje imaju oznaku Plava zastava. Na nekim mjestima psi su dozvoljeni samo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.

Ograničenja za glasnu muziku
U Portugalu važe visoke kazne za puštanje preglasne muzike na plažama.

Na osnovu odluke Nacionalne pomorske uprave iz 2023. godine zabranjena je upotreba prenosnih zvučnika koji ometaju druge posjetioce.

Kazne za pojedince kreću se od 200 do 4.000 evra, dok grupe mogu biti kažnjene sa 2.000 do čak 36.000 evra.

Osim novčane kazne, zvučnici mogu biti i oduzeti.

Pravila za životinje na plaži
Pravila o dovođenju životinja razlikuju se širom Evrope.

Tokom glavne turističke sezone psima je zabranjen pristup brojnim plažama u Italiji, Španiji, Francuskoj i Hrvatskoj, posebno onima koje imaju oznaku Plava zastava. Na nekim mjestima psi su dozvoljeni samo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, piše Indeks.