Connect with us

Region

DRAMATIČNA SITUACIJA NA SJEVERU KOSOVA! Građani očajni – lijekova i hrane sve manje

Prošla su skoro puna četiri mjeseca od odluke prištinske vlade da zabrani uvoz srpske robe tokom kojih se žitelji sjevera suočavaju sa nestašicama i sve većim cijenama, a situacija je, kako za Kosovo onlajn ukazuju stanovnici Severne Mitrovice i Leposavića, dodatno pogoršana nakon što su prelazi Jarinje i Brnjak danima bili zatvoreni zbog tragičnih dešavanja u Banjskoj 24. septembra.
Nestašica osnovnih životnih namirnica po prodavnicama, kažu, sve je primjetnija, poskupljenja su gotovo svakodnevna, a posebno zabrinjava i nemogućnost da dođu do lijekova i adekvatne terapije.

Prištinska vlada je u junu mjesecu zabranila ulazak srpske robe na tzv. Kosovo i ona je i dalje na snazi i pored poziva međunarodne zajednice i privrednika da se ona ukine.
Srpske proizvode na rafovima prodavnica uglavnom su zamijenili proizvodi porijeklom iz Sjeverne Makedonije, tzv. Kosova i Albanije, ali po mnogo većim cijenama.

Apoteke su slabije snabdjevene lijekovima, jer je zabrana Prištine uticala i na snabdijevanje medikamentima, pa su građani sjevera često primorani da putuju i po nekoliko stotina kilometara kako bi u centralnoj Srbiji obezbijedili adekvatnu terapiju.

Žitelji Sjeverne Mitrovice i Leposavića sa kojima su razgovarali reporteri Kosovo onlajn kažu da sve ovo utiče na njihov svakodnevni život i izaziva zabrinutost šta će se dešavati kad i inače smanjene zalihe nestanu.

Starija stanovnica Sjeverne Mitrovice ističe da je ovih dana posebno teško.
– Jako teško, pola ima, pola nema. Ako putuje negdje, molimo ga da nam nabavi ono što nam treba, troše se neke rezerve od ranije. Nestašica je mnoge robe – kazala je ona.

Njen sugrađanin je rekao da se nestašice baš primjećuju, a da su i ljudi manje aktivni i da je zavladala i neka tišina u Mitrovici poslije nedavnih događaja.

– Nema lijekova, prehrambenih proizvoda je sve manje, cigareta takođe. To se baš osjeća. Kao narod smo poznati po snalaženju u raznim situacijama, i sad se ljudi snalaze kako znaju i umiju. Neki prelaze u južni dio grada, tamo idu u nabavku onoga što im treba. Po meni ne bi trebalo to da se radi, ali ljudi se bore za život i moraju da se snalaze. Drugi idu u Srbiju, prelaze po 500 kilometara i idu na prelaze koji su otvoreni kako bi se vratili. Ko ima rođake na selu, taj je u ovoj situaciji u boljoj poziciji – rekao je on.

I stariji građanin Leška poručuje da se i te kako osjećaju nestašice lijekova i hrane, ali i poskupljenja.

– Još ima nekih zaliha, koristimo to, a šta će biti dalje, videćemo. Polako nestaje brašna, šećera i ulja, jer se zimnica sprema i rezerve se crpe, nemamo dovoljno. Primijetili smo da nema lijekova. Ovih dana se baš teško nabavljaju, uglavnom smo preko Raške to uzimali, neko nam doturao, sada nemamo nikakvih šansa jer smo zatvoreni – istakao je on.
Da je snabdijevanje lijekovima koji su ljudima neophodni za život nemoguće, tvrdi još jedan stanovnik Leška sa kojim smo razgovarali.

– Meni je presađen bubreg, lijekove ne mogu da preuzmem, a ključno je da pijem terapiju na vrijeme. Ti lijekovi se ne kupuju, to su državni lijekovi koje Vlada Srbije obezbeđuje za ljude koji su imali transplantaciju. Sada sam kupio jedan lijek za prostatu za koji sam morao da dam 500 dinara, a inače u Raškoj plaćam 140 dinara – kazao je on.

Penzioner iz Sjeverne Mitrovice kaže da je primetio i nestašice i skok cijena.

– Prilagođavamo se kako moramo. Sa lijekovima je malo teže, snabdijevamo se ipak u Srbiji. Zbog jednog lijeka moramo da idemo do Raške, Novog Pazara. Čudim se što ovde ne možemo da podižemo lijekove na recept i u privatnim apotekama, kao što je slučaj u ostatku Srbije – pita se on.
Njegov sugrađanin na pitanje ima li potrebnih namirnica, kaže da su rafovi prodavnica poluprazni.

– Lijekova nema, proizvoda nema, mlijeka i jogurta slabo. Tako živimo, plata nema, kasne po dva do tri mjeseca. Promijenili smo sve navike, kupujemo ali manje količine, uključujući i lijekove jer ih nema dovoljno. Kako se snalazimo, mi znamo. Da li će biti bolje, vidjećemo. Nadamo se da hoće – poručio je on.

(kosovo-online)

Region

Đurić sutra na sjednici Savjeta bezbjednosti UN O KOSOVU I METOHIJI!

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić učestvovaće sutra na redovnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku na kojoj će biti razmatran izvještaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a za period od marta do septembra.
Đurić će, između ostalog, ukazati na značaj prisustva Misije UN na Kosovu i Metohiji za očuvanje mira, stabilnosti i bezbjednosti, kao i na neophodnost nastavka ispunjavanja mandata Misije u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

Sjednice Savjeta bezbjednosti UN posvećena Kosovu i Metohiji počeće u 16.00 časova po srednjoevropskom vremenu.

Nastavi čitati

Region

“PAPRENA” CIFRA! FIFA kaznila Hrvatsku

Disciplinska komisija Svjetske fudbalske federacije (FIFA) žestoko je kaznila Fudbalski savez Hrvatske

Hrvatska je kažnjena sa ukupno 48.500 švajcarskih franaka zbog incidenata navijača na mečevima protiv Češke i Gibraltara u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2026. godine, saopštio je HNS.

Selekcije Češke i Hrvatske odigrale su 9. oktobra u Pragu bez golova u meču grupe L kvalifikacija za SP 2026.
Disciplinska komisija FIFA-e kaznila je HNS sa 41.000 franaka zbog toga što su hrvatski navijači ubacivali predmete na teren i palili pirotehnička sredstva na duelu protiv Češke.

HNS je kažnjen sa 7.500 franaka zbog neprimjerenog ponašanja dijela navijača (utrčavanja na teren za igru) poslije meča Hrvatska – Gibraltar (3:0), koji je odigran 12. oktobra u Varaždinu, saopšteno je iz HNS.

Nastavi čitati

Region

Nepalci, Filipinci, Egipćani OKUPIRALI HRVATSKI GRAD! Domaće stanovništvo bježi “ZATVORILI SMO 6 ŠKOLA”

Stanovništvo Vrgorske krajine uglavnom čine stariji i nemoćni ljudi, dok se mladi, u potrazi za boljim životnim uslovima, sve češće sele u zapadnoevropske zemlje ili na obližnju Makarsku rivijeru. Prema posljednjem popisu stanovništva, grad Vrgorac, koji obuhvata 27 mjesnih odbora, broji 5.911 stanovnika, ali se procjenjuje da stvarni broj onih koji zaista žive na tom području iznosi između 3.500 i 4.000.

Osnovna škola „Vrgorac“ suočava se sa ozbiljnim demografskim izazovima. Ravnatelj škole, profesor Krešimir Kuran, izjavio je prošle godine da je u posljednjih deset godina broj učenika smanjen za čak 40 odsto, što je dovelo do zatvaranja čak šest područnih škola.

Jedan od glavnih razloga iseljavanja stanovništva, kako navode mještani i lokalni izvori, jeste ograničen izbor radnih mjesta i niske plate. Gradska preduzeća i ustanove, prema riječima mještana, često su povezana s političkim strukturama, što dodatno obeshrabruje mlade da ostanu. Iako grad ima razvijenu građevinsku industriju, poljoprivredu i mesno-prerađivački sektor, to očigledno nije dovoljno da zadrži mlade porodice, piše Slobodna Dalmacija.

Istovremeno, u Vrgorcu se bilježi porast broja stranih radnika. Prema podacima Policijske uprave splitsko-dalmatinske, od 2020. godine izdano je ukupno 345 radnih i boravišnih dozvola za strane državljane. Tako je te godine izdato 27 dozvola, većinom za državljane Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova. Već 2021. godine zabilježen je prvi dolazak radnika iz Nepala, dok su 2023. godine stigli i prvi radnici iz Indije i Filipina.

Ovaj trend jasno pokazuje da Vrgorska krajina sve više postaje prostor iz kojeg domaće stanovništvo odlazi, a u koji dolaze strani radnici, mijenjajući demografsku sliku i ritam života ovog dalmatinskog kraja.

Nastavi čitati

Aktuelno