Connect with us

Društvo

Država godišnje zaposli 1.170 činovnika

Javni sektor u Srpskoj uprkos svim apelima nastavio je sa akumuliranjem radne snage, a za pet godina broj radnika na državnim jaslama povećan je za 5.851, odnosno u prosjeku godišnje posao je dobijalo 1.170 činovnika.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na kraju marta ove godine Srpska je imala 241.260 radnika. Posmatrano po sektorima, privatni je brojao 172.249, a državni 81.950 radnika. Ostala dva sektora, mješoviti i zadružni, na kraju marta ove godine imala su 29.748, odnosno 313 zaposlenih.

Kada se posljednji podaci uporede sa onima od prije pet godina, dolazimo do saznanja je da privatni sektor povećao broj radnika za 28.220, odnosno u prosjeku su godišnje zapošljavana 5.644 lica.

Evidentno je, s druge strane, da je javni sektor uprkos svim apelima privrede i svjetskih finansijskih institucija nastavio sa prekomjernim zapošljavanjem, odnosno za pet godina na državnim jaslama posao je dobilo skoro 6.000 radnika, tačnije njih 5.851.

Kada je riječ o ostala dva sektora u Srpskoj, mješovitom i zadružnom, kod njih je evidentan odliv radne snage. Taj pad primjetan je posebno kod mješovitog koji je smanjio broj radnika za skoro 7.500. Zadružni je na kraju marta imao 313 radnika, odnosno 74 manje nego prije pet godina.

Iz poslovne zajednice poručuju da javni sektor ne čuje njihove apele već godinama, jer nastavlja sa zapošljavanjem, uglavnom stranačkih kadrova.

– Taj trend posebno je izražen u posljednje dvije godine, jer je javni sektor zaposlio 4.000 radnika, a realni 6.000. Sustižu nas. Mi se borimo da zaradimo što više, a oni od te naše zajedničke zarade zapošljavaju stranačke kadrove ili šta već. To nigdje ne vodi – rekao je “Glasu” predsjednik Unije udruženja poslodavca RS Saša Trivić.

Naglasio je da su nova zapošljavanja u javnom sektoru negativna, posebno u situaciji kada se Srpska bori sa nedostatkom radne snage u privredi.

– Zapošljavamo radnike u javnom sektoru, a s druge strane, realni sektor uvozi radnu snagu. To nema smisla – poručio je Trivić.

Njegov stav dijele i ekonomisti koji ističu da je javni sektor u RS prepoznat kao mjesto zapošljavanja partijskih pripadnika.

– Svjetska banka tražila je da se obavežemo da neće biti novih zapošljavanja u javnom sektoru, već da ćemo broj zaposlenih smanjivati odlaskom u penziju. Pored toga, potpisali smo i da nećemo povećavati izdvajanja u budžetu za plate. To nikoga ne brine. Zapošljavanje u javnom sektoru je nastavljeno jer je tu najsigurnija i najlakša plata, koja još i raste. Neizvjesno je kolika je korist od to­g rada za društvo i građane – rekao je “Glasu” ekonomista Zoran Pavlović.

S druge strane, naglašava Pavlović, privredne aktivnosti u Srpskoj nisu dovoljno dinamične.

– Broj novozaposlenih u tom sektoru je i dalje mali. Pored toga, nemamo ni novih investicija zbog političke situacije, ali i činjenice da nemamo radne snage – podvukao je Pavlović.

Naglasio je da je privreda u sve težoj situaciji, kako zbog inflatornog udara, tako i činjenice da sindikati preko Vlade guraju povećanje plata.

– S druge strane, izostaje borba za smanjenje opterećenja. Realni sektor je povećanjem minimalca sa 590 na 650 KM opterećen sa dodatnih 50 miliona za doprinose. To država nije pokušala da zadrži na istom nivou – kazao je Pavlović.

Strategija
Zadružni sektor predstavlja oblik organizovanja pojedinaca u zadruge, dok je u mješovitim preduzećima većinski vlasnik privatno lice, ali i RS ima akcije u tim firmama.

– Takvo preduzeće je, na primjer, banjalučka “Čistoća”. Nemamo strategiju razvoja privrede koja bi se bazirala na domaćim sirovinama niti imamo podršku mješovitom i privatnom sektoru jer nadležni smatraju da se preduzeća u tim sektorima moraju sama boriti za egzistenciju – kazao je Zoran Pavlović.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno