Connect with us

Društvo

Država godišnje zaposli 1.170 činovnika

Javni sektor u Srpskoj uprkos svim apelima nastavio je sa akumuliranjem radne snage, a za pet godina broj radnika na državnim jaslama povećan je za 5.851, odnosno u prosjeku godišnje posao je dobijalo 1.170 činovnika.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na kraju marta ove godine Srpska je imala 241.260 radnika. Posmatrano po sektorima, privatni je brojao 172.249, a državni 81.950 radnika. Ostala dva sektora, mješoviti i zadružni, na kraju marta ove godine imala su 29.748, odnosno 313 zaposlenih.

Kada se posljednji podaci uporede sa onima od prije pet godina, dolazimo do saznanja je da privatni sektor povećao broj radnika za 28.220, odnosno u prosjeku su godišnje zapošljavana 5.644 lica.

Evidentno je, s druge strane, da je javni sektor uprkos svim apelima privrede i svjetskih finansijskih institucija nastavio sa prekomjernim zapošljavanjem, odnosno za pet godina na državnim jaslama posao je dobilo skoro 6.000 radnika, tačnije njih 5.851.

Kada je riječ o ostala dva sektora u Srpskoj, mješovitom i zadružnom, kod njih je evidentan odliv radne snage. Taj pad primjetan je posebno kod mješovitog koji je smanjio broj radnika za skoro 7.500. Zadružni je na kraju marta imao 313 radnika, odnosno 74 manje nego prije pet godina.

Iz poslovne zajednice poručuju da javni sektor ne čuje njihove apele već godinama, jer nastavlja sa zapošljavanjem, uglavnom stranačkih kadrova.

– Taj trend posebno je izražen u posljednje dvije godine, jer je javni sektor zaposlio 4.000 radnika, a realni 6.000. Sustižu nas. Mi se borimo da zaradimo što više, a oni od te naše zajedničke zarade zapošljavaju stranačke kadrove ili šta već. To nigdje ne vodi – rekao je “Glasu” predsjednik Unije udruženja poslodavca RS Saša Trivić.

Naglasio je da su nova zapošljavanja u javnom sektoru negativna, posebno u situaciji kada se Srpska bori sa nedostatkom radne snage u privredi.

– Zapošljavamo radnike u javnom sektoru, a s druge strane, realni sektor uvozi radnu snagu. To nema smisla – poručio je Trivić.

Njegov stav dijele i ekonomisti koji ističu da je javni sektor u RS prepoznat kao mjesto zapošljavanja partijskih pripadnika.

– Svjetska banka tražila je da se obavežemo da neće biti novih zapošljavanja u javnom sektoru, već da ćemo broj zaposlenih smanjivati odlaskom u penziju. Pored toga, potpisali smo i da nećemo povećavati izdvajanja u budžetu za plate. To nikoga ne brine. Zapošljavanje u javnom sektoru je nastavljeno jer je tu najsigurnija i najlakša plata, koja još i raste. Neizvjesno je kolika je korist od to­g rada za društvo i građane – rekao je “Glasu” ekonomista Zoran Pavlović.

S druge strane, naglašava Pavlović, privredne aktivnosti u Srpskoj nisu dovoljno dinamične.

– Broj novozaposlenih u tom sektoru je i dalje mali. Pored toga, nemamo ni novih investicija zbog političke situacije, ali i činjenice da nemamo radne snage – podvukao je Pavlović.

Naglasio je da je privreda u sve težoj situaciji, kako zbog inflatornog udara, tako i činjenice da sindikati preko Vlade guraju povećanje plata.

– S druge strane, izostaje borba za smanjenje opterećenja. Realni sektor je povećanjem minimalca sa 590 na 650 KM opterećen sa dodatnih 50 miliona za doprinose. To država nije pokušala da zadrži na istom nivou – kazao je Pavlović.

Strategija
Zadružni sektor predstavlja oblik organizovanja pojedinaca u zadruge, dok je u mješovitim preduzećima većinski vlasnik privatno lice, ali i RS ima akcije u tim firmama.

– Takvo preduzeće je, na primjer, banjalučka “Čistoća”. Nemamo strategiju razvoja privrede koja bi se bazirala na domaćim sirovinama niti imamo podršku mješovitom i privatnom sektoru jer nadležni smatraju da se preduzeća u tim sektorima moraju sama boriti za egzistenciju – kazao je Zoran Pavlović.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije, PONEGDJE MOGUĆA KIŠA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplije, na sjeveru pretežno sunčano, a u ostalim predjelima promjenljivo oblačno s prolaznom kišom ili pljuskovima ponegdje.

Ujutro se po kotlinama i dolinama rijeka očekuje magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Hercegovini će se poslije podne javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će usloviti pljuskove s grmljavinom
Uveče uglavnom suvo uz postepeno razvedravanje sa sjeveroistoka.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Semberiji uveče na udare pojačan, sjeveroistočni do istočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet u višim predjelima do 11 na jugoistoku, na jugu do 14, a dnevna od 18 do 23, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

DANU SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA u Donjoj Gradini prisustvovalo oko 15.000 GRAĐANA

Danu sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i 80 godina od proboja logoraša iz koncentracionog logora Јasenovac, koji je obilježen danas u Donjoj Gradini, prisustvovalo je oko 15.000 građana iz svih krajeva Republike Srpske i regiona, rečeno je u Ministarstvu unutrašeih poslova Republike Srpske.
Sjećanju na 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Јevreja i 127.000 antifašista, koji su mučki ubijeni, prisustvovali su zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije, te brojni diplomatski predstavnici, građani, učenici i potomci stradalih, kao i domaće i inostrane medijske ekipe.

Iz MUP-a su istakli da su istorijskom času, koji je jutros održan, prisustvovali i učenici Srednje škole unutrašnjih poslova.

Policijski službenici su od ranih jutarnjih časova bili angažovani kako bi najavljene aktivnosti protekle mirno i dostojanstveno.

– Zahvaljujući planskim mjerama i radnjama koje su preduzimane već danima, a čiji je nosilac bila Policijska uprava Prijedor, oko 200 autobusa i 1.000 putničkih vozila je danas bez ikakvih problema posjetilo i napustilo područje Spomen-područja Donja Gradina – naveli su iz MUP-a.

Nastavi čitati

Društvo

TUŽAN DAN I ZA DERVENTU! Obilježene 33 godine od stradanja Srba naselja Čardak

U Derventi su danas u Spomen-kompleksu “Čardak” obilježene 33 godine od stradanja 37 Srba iz derventskog naselja Čardak.

U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, održan parastos i položeni vijenci.

Predsjednik derventskog Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević istakao je da je većina Srba ubijena na Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente.

– Nisu bile pošteđene ni žene, djeca ni starci. Umjesto da se raduju Vaskrsu, brojne porodice su tada zavijene u crno, a stanovništvo odvedeno u logore, iz kojih se jedan broj njih nikada živ nije vratio – rekao je Knežević.

Stradale su čitave porodice – iz kuće Lazarević otac, majka i sin, iz kuće Živković otac, majka i sin, bračni parovi Zorić i Ćudić.

– Zbog onih koji ne znaju da ponovim – na ovom mjestu je bila masovna grobnica, gdje je regularna vojska Hrvatske potpomognuta paravojnim muslimanskim i hrvatskim formacijama ubila 37 mještana Čardaka, od čega je 19 bilo zakopano na ovom mjestu, a druga masovna grobnica je bila na groblju u Modranu sa devet posmrtnih ostataka – rekao je Knežević.

On je dodao da je od nekadašnja 223 logoraša koja su uspjela da dočekaju slobodu i svjedoče brutalnosti koje su proživjeli u logorima danas živo samo njih 90.

– Nema sudskih procesa, imam osjećaj da se čeka da logoraši umru da nema ko da svjedoči. Prošle su 33 godina od stravičnog zločina, a mnogi logoraši nisu dočekali pravdu. Okupljamo se na Mali Vaskrs sa porukom da nećemo odustati od zahtjeva da se procesuiraju odgovorni za zločine – istakao je Knežević.

Veliki broj onih koji nisu uspjeli da se spasu zarobljen je tada i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi, u kojima su izlagani najsurovijim oblicima torture.

Bivši logoraši pričali su da su prvo razdvojili djecu i žene od odraslih muškaraca, da su žene kasnije pustili, ali su ih silovali i maltretirali, dok su muškarci danima bili zatvoreni u ovim logorima.

Zamjenik gradonačelnika Dervente Slaven Gojković rekao je da je danas veoma tužan dan dan za naselje Čardak i Derventu, 33 godine od velikog stradanja naših sugrađana.

– Borimo se da istina izađe na vidjelo. Na nama je da se sjećamo žrtava, pomažemo njihovim porodicama i da nikada ne zaboravimo šta se dogodilo, da njegujemo kulturu sjećanja, da naša pokoljenja znaju šta se dogodilo tokom nesrećnih tanih godina – rekao je novinarima Gojković.

Strahote u logorima tokom 55 dana boravka proživio je Ostoja Šarčević koji je zarobljen 26. aprila 1992. godine i sproveden u logor Dom JNA.

– Iz Doma JNA gdje sam prenoćio, sa drugim logorašima prebačeni smo u logor Rabić, gdje sam proveo 55 dana, nakon čega sam išao na kopanje rovova na Tomasovo brdo odakle sam pobjegao. Sve je strašno, svaki čas imaš osjećaj da ćeš biti strijeljan. Nije bilo hrane, vode – podsjeća Šarčević.

Vijence su položili porodice ubijenih mještana Čardaka, u ime Gradske uprave zamjenik gradonačelnika Slaven Gojković, predsjednik i potpredsjednik Skupštine grada Siniša Jeftić i Tanja Bilić, delegacije Udruženja ratnih zarobljenika, Gradske boračke organizacije, drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno – otadžbinskog rata, predstavnici Policijske stanice Derventa, te predstavnici političkih partija.

Nastavi čitati

Aktuelno