Connect with us

Društvo

Duže od godinu dana na posao čeka 18,7 odsto mladih u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52.000 ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto. Upravo nezaposlenost i nepostojanje strategije za mlade i njihovo zapošljavanje kako na državnom tako i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uglavnom je razlog zbog kojeg se sve veći broj mladih ljudi, obrazovanih i u njihovim najboljim produktivnim godinama, odlučuje za odlazak u inostranstvo.

Gotovo pola miliona ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banjaluke.

Veće ulaganje u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude jedini je put ka njihovom ostanku u ovoj zemlji. Jedan od takvih projekata čija provedba nam tek predstoji jeste Garancija za mlade, provjeren, inkluzivan i ambiciozan program aktivacije koji države članice EU koriste od 2013. godine kako bi mladima osigurale nesmetan prelaz iz obrazovanja na posao, podržale njihovu integraciju na tržište rada i osigurale da nijedna mlada osoba ne bude izostavljena.

Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana nisu članice EU, u julu 2021, na sastanku ministara EU i Zapadnog Balkana o zapošljavanju i socijalnim pitanjima, potpisana je Deklaracija Zapadnog Balkana o obezbjeđivanju održive integracije mladih na tržište rada. Potpisivanjem ove Deklaracije stvoreni su uvjeti da se Garancija za mlade provede i u BiH.

Cilj Garancije za mlade je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih. Njenim provođenjem, države članice EU obavezuju se da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.

Ranko Markuš, vođa Projekta unaprijeđenja tržišta rada Evropske unije, ističe kako ovaj program nije stalni program već je privremenog karaktera te će u njegovoj realizaciji pomoći Međunarodna organizacija rada i Evropski sistem za obuku.

„Suština Garancije za mlade jeste da se mladim osobama u određenom vremenskom periodu, u roku od četiri mjeseca osigura zaposlenje ili nastavak školovanja i da im se osigura stručna praksa nakon školovanja. Dakle, da se olakša taj prelaz od školovanja do posla. Ključni problem nastaje kada sistem izgubi mlade ljude, dakle mlade ljude koji se ne školuju, one koji su završili školovanje što kod nas nije toliko zastupljeno, osobe koje nisu zaposlene ali nisu niti u jednom elementu sistema i ti ljudi se ne vide. To je tzv. NEET (Not education, employment, training). U tim slučajevima ti mladi mogu jedino da se bave kriminalnom ili da razviju neki oblik ugroženosti. Zbog toga, ti ljudi moraju biti vidljivi“, ističe Markuš.

Za sedam godina, do perioda pred izbijanja pandemije kovid-19, broj mladih koji ne rade, nisu u sistemu obrazovanja niti su u sistemu obuke (NEET) se smanjio za oko 1,7 miliona u čitavoj EU. Nivo nezaposlenosti mladih u EU dosegao je rekordno 14.9 odsto do februara 2020. godine, prije uvođenja mjera zatvaranja usljed pandemije. Iako je poboljšanje makroekonomskog okruženja svakako odigralo ulogu, dokazi pokazuju da je Garancija za mlade imala veliki transformativni uticaj. Preko 24 miliona mladih koji su registrovani kroz programe Garancija za mlade dobilo je ponudu za posao, za nastavak školovanja, za stažiranje ili pripravnički staž.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini živi 773.580 mladih od 15 do 30 godina dok je, prema istom popisu, broj onih koji imaju manje od 15 godina 543.719.

Svima je dobro poznata činjenica da se u BiH u mnogim slučajevima godinama čeka na posao. Među onima koji najbolje godine provode na birou su i mladi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52 hiljade ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto.

Kada je u pitanju provedba Garancije za mlade, Bosna i Hercegovina je posljednja u implementaciji ovog programa u odnosu na druge zemlje u regiji. Naime, Sjeverna Makedonija je prva ekonomija na Zapadnom Balkanu koja je 2018. godine uvela vid Garancija za mlade. U periodu između 2017. do 2019. godine došlo je do smanjenja udjela dugoročne nezaposlenosti mladih osoba od skoro 8.9 odsto. Na dobrom putu implementacije su i Srbija, Crna Gora.

„Neophodno je formiranje jedne ekspertne grupe koju bi činili ljudi iz svih resornih institucija i ta grupa bi zapravo trebala da napravi Plan implementacije Garancije za mlade. Nema razloga da se na tome ne radi već danas. Susjedna Srbija već intenzivno radi na planu implementacije dok BiH još uvijek nije došla u tu fazu“, kazao je Markuš.

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje ima ulogu koordinatora u slučaju implementacije Garancije za mlade, kazali su kako je već održan prvi sastanak ekspertske radne grupe za Garanciju za mlade u BiH.

„Ovaj sastanak je održan u formi hibridnog sastanka 18. maja ove godine. Sastanku su prisustvovali imenovani članovi ekspertske grupe, predstavnici Delegacije Evropske unije u BiH, Evropske komisije (DG NEAR and DG Emoloyment), te predstavnici Međunarodne ogranizacije rada (MOR). Sastanak su moderirali predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH i Delegacije Evropske unije u BiH. MOR je započeo studiju mapiranja mladih NEET (koji nisu zaposleni, u procesu obrazovanja ili obuke). Kako bi se studija kvalitetno privela kraju, potrebni su dodatni statistički podaci. Dogovoreno je da se MOR obrati nadležnim institucijama u cilju prikupljanja nedostajućih podataka“, kazala nam je Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova.

Ekonomsko-investicioni plan (EIP) za Zapadni Balkan, koji je objavila Evropska komisija (EK) u oktobru 2020. godine predlaže implementaciju programa Garancija za mlade na Zapadnom Balkanu u četiri faze u periodu 2021. do 2027. godine. Različite faze su opisane u nastavku, među kojima je: Izrada planova za implementaciju Garancije za mlade, Pripremne radnje – izgradnja kapaciteta nadležnih organa i aktera, raspoloživi resursi, ojačani mehanizmi i sistemi, tehničke i studije izvodljivosti, Pilot faza – testiranje mjera koje su planirane za obuhvatanje novih pripadnika NEET, a koji su identifikovani kroz program rada na terenu u odrabranom broju lokalnih područja Z, Potpuna implementacija programa – na osnovu evaluacije pilot faze, napraviti modifikacije plana Garancije za mlade, i započeti sa njegovom potpunom implementacijom.

Plan implementacije zapravo predstavlja projekte koji bi se trebali implementirati kroz Garanciju za mlade, a finansirali bi se kroz fondove Evropske unije.

„Ono što je najveći problem u ovom trenutku jeste nepostojanje strategije zapošljavanja u Federaciji, a zatim ni na nivou države. Da to postoji bilo bi sve mnogo jednostavnije. Jedan od izuzetno važnih kriterija za dobivanje sredstava iz EU fondova jeste zrelost projekta, a to podrazumijeva usvajanje dokumenata od nadležnih tijela kao što bi bilo usvajanje Strategije od strane državnih tijela“, kazao je Markuš.

Trenutno nije moguće predvidjeti šta će biti sadržaj Garancije za mlade ali Markuš smatra da bi ona zasigurno podrazumijevala programe kao što su programi pripravništva, program stručne prakse, cjeloživotno učenje, prekvalifikacije mladi ljudi, podsticaja u samozapošljavanju.

„Krajnje je vrijeme da se vlastodršci u našoj zemlji uozbilje i shvate važnost koju mladi i njihova budućnost imaju za BiH“, istakao je Markuš.

Šta zapravo mladima treba predlaže M1 Prava za mlade, politička inicijativa mladih iz BiH. U svojim programima nude nekoliko rješenja koja bi, kako smatraju bio konkretan odgovor na nezaposlenost mladih u BiH. Tako, stava su da bi najprije trebalo izvršiti reviziju dosadašnjih programa zapošljavanja mladih kao i sumirati sva provedena istraživanja o nezaposlenosti mladih kao i problemima tržišta rada. Nakon odgovarajuće analize ovih podataka izraditi nove savremene i efikasnije programe koji će se finansirati iz postojećih sredstava te pratiti njihovu provedbu. Svakako je potrebno i suzbiti korupciju prilikom zapošljavanja, sistem obrazovanja uskladiti sa tržištem rada te usvojiti svu prijeko potrebnu zakonsku regulativu, a naročito kako bi se moglo olakšati sticanje prakse i relevantnog i priznatog radnog iskustva.

Related Topics:

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

Sud BiH odlučuje o “KUMOVSKOJ ZGRADI”! Hoće li Radišić postati bogatiji za skoro 100 miliona?

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima
Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli konačan upravni akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

U toku postupak pred Sudom BiH
Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

“S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike
Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

“Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno