Connect with us

Društvo

Duže od godinu dana na posao čeka 18,7 odsto mladih u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52.000 ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto. Upravo nezaposlenost i nepostojanje strategije za mlade i njihovo zapošljavanje kako na državnom tako i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uglavnom je razlog zbog kojeg se sve veći broj mladih ljudi, obrazovanih i u njihovim najboljim produktivnim godinama, odlučuje za odlazak u inostranstvo.

Gotovo pola miliona ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banjaluke.

Veće ulaganje u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude jedini je put ka njihovom ostanku u ovoj zemlji. Jedan od takvih projekata čija provedba nam tek predstoji jeste Garancija za mlade, provjeren, inkluzivan i ambiciozan program aktivacije koji države članice EU koriste od 2013. godine kako bi mladima osigurale nesmetan prelaz iz obrazovanja na posao, podržale njihovu integraciju na tržište rada i osigurale da nijedna mlada osoba ne bude izostavljena.

Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana nisu članice EU, u julu 2021, na sastanku ministara EU i Zapadnog Balkana o zapošljavanju i socijalnim pitanjima, potpisana je Deklaracija Zapadnog Balkana o obezbjeđivanju održive integracije mladih na tržište rada. Potpisivanjem ove Deklaracije stvoreni su uvjeti da se Garancija za mlade provede i u BiH.

Cilj Garancije za mlade je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih. Njenim provođenjem, države članice EU obavezuju se da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.

Ranko Markuš, vođa Projekta unaprijeđenja tržišta rada Evropske unije, ističe kako ovaj program nije stalni program već je privremenog karaktera te će u njegovoj realizaciji pomoći Međunarodna organizacija rada i Evropski sistem za obuku.

„Suština Garancije za mlade jeste da se mladim osobama u određenom vremenskom periodu, u roku od četiri mjeseca osigura zaposlenje ili nastavak školovanja i da im se osigura stručna praksa nakon školovanja. Dakle, da se olakša taj prelaz od školovanja do posla. Ključni problem nastaje kada sistem izgubi mlade ljude, dakle mlade ljude koji se ne školuju, one koji su završili školovanje što kod nas nije toliko zastupljeno, osobe koje nisu zaposlene ali nisu niti u jednom elementu sistema i ti ljudi se ne vide. To je tzv. NEET (Not education, employment, training). U tim slučajevima ti mladi mogu jedino da se bave kriminalnom ili da razviju neki oblik ugroženosti. Zbog toga, ti ljudi moraju biti vidljivi“, ističe Markuš.

Za sedam godina, do perioda pred izbijanja pandemije kovid-19, broj mladih koji ne rade, nisu u sistemu obrazovanja niti su u sistemu obuke (NEET) se smanjio za oko 1,7 miliona u čitavoj EU. Nivo nezaposlenosti mladih u EU dosegao je rekordno 14.9 odsto do februara 2020. godine, prije uvođenja mjera zatvaranja usljed pandemije. Iako je poboljšanje makroekonomskog okruženja svakako odigralo ulogu, dokazi pokazuju da je Garancija za mlade imala veliki transformativni uticaj. Preko 24 miliona mladih koji su registrovani kroz programe Garancija za mlade dobilo je ponudu za posao, za nastavak školovanja, za stažiranje ili pripravnički staž.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini živi 773.580 mladih od 15 do 30 godina dok je, prema istom popisu, broj onih koji imaju manje od 15 godina 543.719.

Svima je dobro poznata činjenica da se u BiH u mnogim slučajevima godinama čeka na posao. Među onima koji najbolje godine provode na birou su i mladi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52 hiljade ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto.

Kada je u pitanju provedba Garancije za mlade, Bosna i Hercegovina je posljednja u implementaciji ovog programa u odnosu na druge zemlje u regiji. Naime, Sjeverna Makedonija je prva ekonomija na Zapadnom Balkanu koja je 2018. godine uvela vid Garancija za mlade. U periodu između 2017. do 2019. godine došlo je do smanjenja udjela dugoročne nezaposlenosti mladih osoba od skoro 8.9 odsto. Na dobrom putu implementacije su i Srbija, Crna Gora.

„Neophodno je formiranje jedne ekspertne grupe koju bi činili ljudi iz svih resornih institucija i ta grupa bi zapravo trebala da napravi Plan implementacije Garancije za mlade. Nema razloga da se na tome ne radi već danas. Susjedna Srbija već intenzivno radi na planu implementacije dok BiH još uvijek nije došla u tu fazu“, kazao je Markuš.

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje ima ulogu koordinatora u slučaju implementacije Garancije za mlade, kazali su kako je već održan prvi sastanak ekspertske radne grupe za Garanciju za mlade u BiH.

„Ovaj sastanak je održan u formi hibridnog sastanka 18. maja ove godine. Sastanku su prisustvovali imenovani članovi ekspertske grupe, predstavnici Delegacije Evropske unije u BiH, Evropske komisije (DG NEAR and DG Emoloyment), te predstavnici Međunarodne ogranizacije rada (MOR). Sastanak su moderirali predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH i Delegacije Evropske unije u BiH. MOR je započeo studiju mapiranja mladih NEET (koji nisu zaposleni, u procesu obrazovanja ili obuke). Kako bi se studija kvalitetno privela kraju, potrebni su dodatni statistički podaci. Dogovoreno je da se MOR obrati nadležnim institucijama u cilju prikupljanja nedostajućih podataka“, kazala nam je Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova.

Ekonomsko-investicioni plan (EIP) za Zapadni Balkan, koji je objavila Evropska komisija (EK) u oktobru 2020. godine predlaže implementaciju programa Garancija za mlade na Zapadnom Balkanu u četiri faze u periodu 2021. do 2027. godine. Različite faze su opisane u nastavku, među kojima je: Izrada planova za implementaciju Garancije za mlade, Pripremne radnje – izgradnja kapaciteta nadležnih organa i aktera, raspoloživi resursi, ojačani mehanizmi i sistemi, tehničke i studije izvodljivosti, Pilot faza – testiranje mjera koje su planirane za obuhvatanje novih pripadnika NEET, a koji su identifikovani kroz program rada na terenu u odrabranom broju lokalnih područja Z, Potpuna implementacija programa – na osnovu evaluacije pilot faze, napraviti modifikacije plana Garancije za mlade, i započeti sa njegovom potpunom implementacijom.

Plan implementacije zapravo predstavlja projekte koji bi se trebali implementirati kroz Garanciju za mlade, a finansirali bi se kroz fondove Evropske unije.

„Ono što je najveći problem u ovom trenutku jeste nepostojanje strategije zapošljavanja u Federaciji, a zatim ni na nivou države. Da to postoji bilo bi sve mnogo jednostavnije. Jedan od izuzetno važnih kriterija za dobivanje sredstava iz EU fondova jeste zrelost projekta, a to podrazumijeva usvajanje dokumenata od nadležnih tijela kao što bi bilo usvajanje Strategije od strane državnih tijela“, kazao je Markuš.

Trenutno nije moguće predvidjeti šta će biti sadržaj Garancije za mlade ali Markuš smatra da bi ona zasigurno podrazumijevala programe kao što su programi pripravništva, program stručne prakse, cjeloživotno učenje, prekvalifikacije mladi ljudi, podsticaja u samozapošljavanju.

„Krajnje je vrijeme da se vlastodršci u našoj zemlji uozbilje i shvate važnost koju mladi i njihova budućnost imaju za BiH“, istakao je Markuš.

Šta zapravo mladima treba predlaže M1 Prava za mlade, politička inicijativa mladih iz BiH. U svojim programima nude nekoliko rješenja koja bi, kako smatraju bio konkretan odgovor na nezaposlenost mladih u BiH. Tako, stava su da bi najprije trebalo izvršiti reviziju dosadašnjih programa zapošljavanja mladih kao i sumirati sva provedena istraživanja o nezaposlenosti mladih kao i problemima tržišta rada. Nakon odgovarajuće analize ovih podataka izraditi nove savremene i efikasnije programe koji će se finansirati iz postojećih sredstava te pratiti njihovu provedbu. Svakako je potrebno i suzbiti korupciju prilikom zapošljavanja, sistem obrazovanja uskladiti sa tržištem rada te usvojiti svu prijeko potrebnu zakonsku regulativu, a naročito kako bi se moglo olakšati sticanje prakse i relevantnog i priznatog radnog iskustva.

Related Topics:

Društvo

RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara

Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.

Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.

Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.

-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.

Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.

-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.

Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.

Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.

-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.

-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.

Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.

Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.

BN

Nastavi čitati

Društvo

DRINIĆ SA BAJKERIMA! Održan treći “Winter Moto Party” (FOTO)

Sinoć je Moto klub “Kladari Kings” priredio treći po redu “Winter Moto Party” – događaj koji je, prema riječima prisutnih, ponovo opravdao očekivanja i potvrdio reputaciju jednog od najposjećenijih zimskih moto okupljanja u Lijevču.

Kako je izjavio generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić, ovaj skup je još jednom pokazao šta znači istinska bajkerska solidarnost i energija:
„Moji prijatelji iz MK Kladari Kings sinoć su ponovo bili na visini zadatka. Organizovali su treći ‘Winter Moto Party’, okupili veliki broj bajkera, priredili odličnu svirku i još jednom pokazali kako Lijevčani dočekuju goste. Uživao sam u svakom trenutku, a posebno mi je značio razgovor sa ljudima koje nisam vidio još od osnovne škole.“

Drinić naglašava da ovakvi događaji imaju mnogo širi značaj od same zabave, jer podsjećaju na važnost okupljanja ljudi iz različitih krajeva Srpske:
„Republiku Srpsku čini svako mjesto, bez obzira na veličinu. Želim da idem svuda, da razgovaram sa našim ljudima i da zajedno radimo dobre stvari za našu zemlju. Prvi korak je uvijek isti – da se okupimo.“

Treći “Winter Moto Party” završen je u atmosferi istinskog prijateljstva, uz zahvalnost domaćinima koji već godinama grade prepoznatljiv brend bajkerske zajednice u Lijevču.
„Hvala svima na snažnoj, bajkerskoj večeri za pamćenje“, poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Društvo

PORED VELIKOG DUHOVNOG ZNAČAJA! Evo kako post utiče na vaše tijelo

Božićni post počeo je u petak, 28. novembra, i to je period duhovnog uzdržavanja koji pravoslavni hrišćani praktikuju svake godine, po 40 dan, počevši 28. novembra pa sve do Božića, 7. januara.

Osim duhovnog značaja, post ima i brojne efekte na organizam, a stručnjaci ističu da pravilno sproveden može donijeti značajne benefite po zdravlje. Samo, pripazite, nagli prelazak na novu ishranu i podjednako nagli prekid posta mogu biti štetni za organizam.

Pozitivan uticaj posta na organizam
Umjeren post, koji uključuje povrće, voće, mahunarke i žitarice, pomaže u detoksikaciji organizma. Tokom perioda uzdržavanja od mesa, mliječnih proizvoda i jaja, tijelo prelazi na biljne izvore proteina i vlakana, što može poboljšati probavu i smanjiti nivo holesterola.

On doprinosi:

– Smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti
– Boljoj regulaciji šećera u krvi

– Jačanju imuniteta zahvaljujući povećanom unosu antioksidanasa iz povrća i voća

Efekti na tijelo i metabolizam

Kada se smanji unos životinjskih masti i prostih ugljenih hidrata, tijelo se postepeno prilagođava i više koristi masti (uključujući zalihe masti) kao izvor energije, što može doprinijeti gubitku viška kilograma. Ujedno, post može poboljšati funkciju jetre i smanjiti inflamacije u organizmu.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da post nije preporučljiv svima i da treba voditi računa o uravnoteženoj ishrani. Osobe sa dijabetesom, anemijom ili srčanim problemima treba da se posavetuju sa ljekarom prije početka posta.

Takođe, da biste nadoknadili eventualne nedostatke gvožđa i vitamina B12 tokom posta, konsultujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom.

Prekomerno suzdržavanje ili zanemarivanje kalorija može dovesti do malaksalosti, vrtoglavice i gubitka energije.

Savjeti za zdrav post

Raznovrsna ishrana: Kombinujte povrće, mahunarke, orašaste plodove i žitarice.

Hidratacija: Pijte dovoljno vode i biljne čajeve.

Umjerenost: Nemojte potpuno izbegavati kalorije, tijelu ipak treba energije za svakodnevne aktivnosti.

Umjereni fizički napor: Hodanje i lagane vježbe pomažu cirkulaciji i očuvanju mišićne mase.

Važno je i umjereno pristupiti unosu bijelog brašna, rafinisanih šećera i raznih namaza sa dodatim šećerima i aditivima, kao i unosu složenih ugljenih hidrata. Prekomjeran unos ovih namirnica može izazvati nagle skokove šećera u krvi, umor i osećaj nadutosti, što može otežati organizmu da se adaptira tokom posta, ali i doprinijeti gojenju.

Bolje je birati integralne žitarice, povrće, mahunarke i voće, koji obezbjeđuju stabilnu energiju, vlakna i potrebne mikronutrijente, a istovremeno pomažu u održavanju osjećaja sitosti i vitalnosti.

Takođe, kao zamjenu za proteine životinjskog porekla birajte tofu sir, sočivo, pasulj, leblebije, heljdu, kinou, orahe.

Božićni post, iako duhovno usmjeren, može biti i koristan za tijelo kada se sprovede pravilno. Pravilno planirani obroci i balansiran unos namirnica omogućavaju da se post doživi kao period obnove organizma i jačanja zdravlja, uz očuvanje vitalnosti i energije tokom predstojećih praznika, prenosi b.92.

Nastavi čitati

Aktuelno