Connect with us

Politika

EU UPOZORAVA: BiH bi mogla završiti na “sivoj listi”

Sa žaljenjem konstatujemo da je Dom naroda Bosne i Hercegovine propustio priliku 31. januara da usvoji važan zakon o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma, a koji je izrađen u skladu s evropskim standardima i usvojen na Savjetu ministara, rekao je za “Nezavisne novine” Ferdinand Konig, portparol kancelarije EU u Sarajevu, podsjetivši da je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pozvala domaće vlasti da ovaj zakon hitno usvoje, zajedno s drugim ključnim zakonima uoči martovske sjednice Savjeta Evropske unije.

Upozorio je da odlaganja usvajanja zakona o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma izvjesno prate i posljedice.

“Ukoliko nacrt zakona ne bude usvojen i na snazi prije okončanja misije MONEYVAL-a, isti neće biti predmet njihove ocjene, što povećava rizik da će Radna grupa za finansijske akcije (FATF) staviti Bosnu i Hercegovinu na svoju sivu listu, čime će Bosna i Hercegovina biti na EU listi jurisdikcija sa strateškim nedostacima u sistemu suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma. Stavljanje na ove liste nosi političke, ekonomske i finansijske posljedice po zemlju, utiče na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti kao i javne fiskalne poslove, te može potencijalno odvratiti strane investicije i otežati međunarodno kretanje kapitala”, rekao je on.

Pozvao je Dom naroda da Zakon razmotri u narednih deset dana u hitnoj proceduri kako bi ga MONEYVAL uzeo u obzir u svojoj narednoj ocjeni.

“Izostanak hitnosti u razmatranju ovog zakona takođe šalje negativan signal uoči sjednice Evropskog savjeta u martu, gdje se očekuje da šefovi država i vlada država članica Evropske unije razmatraju izvještaj Evropske komisije o ocjeni da li je Bosna i Hercegovina dostigla potreban stepen usklađenosti s kriterijumima za članstvo u EU za zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Ovo je jedinstvena prilika koja zahtijeva od domaćih institucija da djeluju hitno i odlučno”, zaključio je Konig.

Napomene radi, delegacija MONEYVAL-a u BiH će doći za manje od dvije sedmice, i ako ovaj zakon do tada ne bude usvojen, izvještaj bi mogao biti negativan, što znači vraćanje BiH na sivu listu.

Related Topics:

Politika

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ: Zašto ću glasati za Blanušu

Kažu da je najveća mana opozicionog kandidata Blanuše to što je, zamisli, previše normalan!!!

Kako smo uopšte stigli do jebene tačke u kojoj je normalnost politički nedostatak?

Ako ni zbog čega drugog, onda baš zato, glasaj u nedelju. Jer to ne očekuju. Posijali su apatiju posvuda, krekeću im botovi da su svi isti, samo da bi sve i ostalo isto.

Sjebi im bar malo planove, daj si oduška.

Glasaj za normalnog, običnog i “dosadnog” Blanušu.

Politika i treba da bude takva dosadna i predvidiva, stabilna, a ne da zabrinuto promišljaš svakodnevno šta ćeš nositi narednog ljeta, pancir prsluk ili majicu kratkih rukava.

Galamdžije i prodavači magle su nas i dovele do ovog dna.

Glasaj, ne samo zbog rezultata, nego da pokažeš da nas još ima. I da ne pristaješ na zemlju u kojoj je normalno postalo prijetnja.

BUKA

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni skup “Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Aktuelno