Predsjednik HDZ-a Dragan Čović istakao je da samo kroz ravnotežu između tri entiteta, BiH će moći napredovati i pružiti jednakost svim narodima.

– Pregovarački proces za Evropsku uniju mogao bi biti platforma za ostvarenje tih promjena, ali to zahtijeva našu političku odgovornost i pragmatizam. Ako to ne uspijemo dogovoriti, bićemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera – poručio je Čović, prenosi Jutarnji list.

Naglasio je da je odlazak OHR-a trebao biti davno realizovan.

Čović je zaključio da će BiH, uz odgovornu političku volju, moći uspješno odgovoriti na izazove.

Juče se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj? Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada je rat zaustavljen. Umjesto stabilnosti, napetost i neizvjesnost, javna preduzeća u očajnom stanju, mnoga u gorem nego u ratnom periodu.

Na vlasti zvaničnici koji sada na sto stavljaju i prirodna bogatstva Republike Srpske, koja su nekada bila svetinja u koju se ne dira.

“Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod sankcijama i ograničenjima i pritiscima, ali je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih političkih lidera koji ponižavaju i nipodaštavaju njene najviše institucije vlasti kao i što uslijed nestručnosti urušavaju i ono malo privrede i prirodnih resursa koji su preostali”, smatra diplomata i publicista Branko T. Nešković.

“Zemlja iako je imala jednu veliku nadu iako se jako puno međunarodne podrške i novca slilo u zemlju, danas spadamo u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi i to je ona strašna stvar. Druga strašna stvar koja se desila je odlazak stanovništva iz BiH, ako ćemo gledati samo prostor Republike Srpske, od završetka rata do danas računa se i procjenjuju demografi da smo izgubili polovinu stanovništva”, smara politikolog Tanja Topić.

Nakon potpisivanja sporazuma u Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga prihvatili.

Politički predstavnici u BiH, kao i vlast u Republici Srpskoj, takođe je Dejton tumačila po potrebi odnosno kako njima odgovara. Tako su pravili zaokrete od secesionističkih priča i negiranja institucija BiH, do prihvatanja istih i nedavnog povlačenja svih zakona koji su bili protiv Bosne i Hercegovine.

“Nažalost svi učesnici u BiH nisu istinski prihvatili Dejton i svako s jedne strane pokušava da prevari onog drugog. Jedni bi da postoji BiH bez entiteta, drugi bi da postoji nezavisna Republika Srpska, a treći da formiraju treći entitet. Svako svakoga ovdje laže i zato i mamo tu jednu nestabilnost umjesto da iskreno prihvatimo pravila i onda se počnemo ponašati kako se zemlje slične nama kao Belgija ponaša”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Gotovo da nije bilo godine, a o izbornim godinama da i ne pričamo, a da neko prije svega iz vrha HDZ-a BiH i SNSD-a nije potezao pitanje raspakivanja Dejtona i uspostavljanje trećeg hrvatskog entiteta – bez razmišljanja o tome da li bi to moglo da ugrozi Republiku Srpsku i izazove novo krvoproliće?

“Republika Srpska mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona, nama to ne odgovara. Republika Srpska ima praktično državu u državi gdje odlučujemo sami o sebi. Imamo dobre zaštitne mehanizme prilikom glasanja i nema nikakvog scenarija raspakivanja Dejtona koji za nas može biti pozitivan. To uključuje i treći entitet. On nije interes Republike Srpske. Nama jeste interes da Bošnjaci i Hrvati riješe svoje odnose, ali ne preko naših leđa”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

“Raspakivanje Dejtona ne treba ni pominjati, a o terminu trećeg entiteta taj termin je moram priznati nepotreban i potpuno besmislen kao i što je besmislen referendum o otcjepljenju Republike Srpske. I jedno i drugo se koriste za dnevnopolitičke potrebe i podizanje tenzija”, smatra Branko T. Nešković

Prve godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obilježio je prekid sukoba, ali i snažan međunarodni intervencionizam u kojem je Republika Srpska ostala bez brojnih nadležnosti, a visoki predstavnik je zvaninčike, posebno Srpske demokratske stranke ostavljao bez osnovnih političkih i ljudskih prava, mnogi tvrde uz amin ljudi iz SNSD-a koji su kumovali prenosu brojnih nadležnosti sa RS na BiH.

U narednim decenijama SNSD je često optuživao Srpsku demokratsku stranku da sarađuju sa strancima, međutim sada imamo paradoks da je SDS skoro 20 godina pod američkim sankcijama, a iste su brzo ukinute vrhu SNSD-a i njihovom okruženju, a oni su se zauzvrat pod velom tajne ponovo obavezali na kooperativnost Amerikancima.

(BN)

Nakon godina najava i odgađanja, Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine izradila je Registar zaposlenih u institucijama BiH i uputila ga na javne konsultacije.

Zaposleni će imati svoj elektronski karton odnosno dosije u kojem će pored podataka o instituciji u kojoj rade i vrsti posla biti i informacije o njihovom obrazovanju, stažu, radnom iskustvu ali i njihove ocjene i eventualni disciplinski postupci.

Sve institucije će od Agencije dobiti korisničke naloge i pristup registru a svaka obrada podataka brisanje ili pregled će se evidentirati kako bi prostor za zloupotrebe bio sveden na minimum.

Pristup će imati i zaposleni, ali samo u onom dijelu koji se na njih odnosi.

Iz Agencije poručuju da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine prošle godine stvoren okvir za uspostavljanje registra.

“Zakonom je predviđeno da će  Registar zaposlenih biti uspostavljen najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. U skladu sa navedenim članom, Agencija je u ostavljenom roku pripremila predmetni Prijedlog odluke”, navode oni.

Ističu da  se Registrom uspostavlja kvalitetan i učinkovit sistem upravljanja ljudskim potencijalima.

Inače, registar neće obuhvatiti policijske službenike, profesionalna vojna lica i zaposlene u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

Capital