Connect with us

Društvo

EVO U KOJIM SREDNJIM ŠKOLAMA ima slobodnih mjesta u drugom upisnom krugu

Prvi rok za upis u srednje škole završen je širom Srpske, a svršeni osnovci koji nisu uspjeli da se upišu tamo gdje su željeli imaju i drugu šansu. Najviše slobodnih mjesta ostalo je na trogodišnjim smjerovima poljoprivredne i ugostiteljske struke, koja se iz godine u godinu, zbog slabog interesovanja mladih, sve teže popunjavaju.

Većina malih maturanata uspjela je da izabere buduće zanimanje, a najkrcatije će na jesen, po svemu sudeći, biti učionice škola koje obrazuju đake u oblasti medicinske, metalske, saobraćajne i elektrostruke.

Svi oni koji su se našli ispod crte od ponedjeljka pa sve do 12. jula imaju rok da pronađu novo buduće zanimanje, a “Glas” je provjerio u kojim srednjim školama je ostalo slobodnih mjesta.

Direktor banjalučke Ugostiteljsko-trgovinsko turističke škole Boris Spasojević kaže da su u junskom roku od planiranih 180 uspjeli da upišu 132 učenika u šest odjeljenja prvih razreda.

– Najlošije interesovanje je za zanimanje konobar, gdje je upisano osam đaka, a mjesta ima za njih još 16. Takođe, za ugostiteljske tehničare ostalo je 15 nepopunjenih pozicija. Lani je konobar bio deficitarno zanimanje, što ove godine nije slučaj pa mislim da je to razlog slabog interesovanja. Đaci deficitarnih zanimanja imaju stipendiju, plaćen prevoz, što je određeni stimulans. Ove godine je kuvar deficitarno zanimanje i tu smo popunili dva odjeljenja, čak je desetak učenika ispod crte – rekao je Spasojević, koji se nada da će se u drugom upisnom roku situacija popraviti.

Upisnu kvotu nisu ispunili ni u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru.

– Ostalo nam je pet slobodnih mjesta u odjeljenju kuvara i sedam kod konobara, dok su ostala zanimanja popunjena. Veoma smo zadovoljni jer odavno nismo imali bolje rezultate u junskom upisnom roku. Najveće interesovanje vladalo je za poslovno-pravne tehničare i informatičare. Tu smo imali i dva učenika ispod crte – kazala je direktorica ove prijedorske škole Dražena Mršić.

Da mladi i dalje zaziru od zanata, uprkos velikoj potražnji na tržištu rada i visokim platama, potvrđuje i broj pristiglih prijava u banjalučku Poljoprivredu školu, koja je uspjela da popuni samo jedno odjeljenje veterinarskih tehničara, dok sva ostala zanimanja nisu ni blizu željenih kvota.

– U prehrambenim i poljoprivrednim tehničarima imamo po desetak upisanih đaka, a kad je riječ o zanatima, situacija je iznenađujuće loša. Istina je da nije bilo puno bolje ni ranijih godina, ali sada, na primjer, imamo samo troje djece koja se žele školovati za mesara i osam za pekara. Slabo interesovanje je i za nova zanimanja – agroturističkog tehničara i agrotehničara, gdje nam fali još desetak đaka da bismo mogli kombinovati odjeljenje – priča za “Glas” direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal.

Prema njegovim informacijama, u nekoliko banjalučkih srednjih škola ostalo je dosta đaka ispod crte pa se nada da će bar dio njih izabrati neko od poljoprivrednih zanimanja.

– Tržište vapi za dobrim zanatlijama, nema dobrog pekara, mesara, plate su zavidne, plus su to deficitarna zanimanja, za koja Republika daje subvencije i pored svega toga djecu moramo ubjeđivati da se upišu. Žao mi je što je tako – kazao je Bakal.

Ovakvi problemi, srećom, zaobilaze Tehničku školu u Gradišci. Direktor te obrazovne ustanove Vlado Tomić kaže za “Glas” da su upisali 144 učenika, koliko su i planirali, a bili su primorani da vrate dokumenta za desetak učenika koji su se našli ispod crte.

– Baš kao i prethodne četiri godine, tako i ove, uspjeli smo da popunimo sva mjesta u prvom upisnom roku. Najveće interesovanje je bilo za tehničara informacionih tehnologija, a znatno je porastao i interes za zanimanje mehatronike. Imamo konstantnu navalu đaka i smatram da su tome doprinijela nova zanimanja koja je naša škola uvela u obrazovni sistem Srpske – kazao je Tomić.

Na adresu Tehničke škole u Banjaluci stiglo je 440 svjedočanstava malih maturanata, a mjesta ima za 408 budućih srednjoškolaca.

– Prijava je više nego što imamo mjesta, s tim da za neka zanimanja ima đaka ispod crte, a kod nekih nismo popunili upisne kvote. Mjesto više tražilo se za zanimanja kao što su mašinski tehničari, operateri CNC tehnologija, tehničar logistike i špedicije, dok je lošije interesovanje za struku zavarivača. Razgovaraćemo sa roditeljima i djecom koja su ispod crte da vidimo žele li da se prebace na neki drugi smjer. Nastojaćemo da ih animiramo, jer nam je važno da obučavamo kadar za koji škola i postoji i da svim profesorima obezbijedimo pune norme – istakao je direktor ove obrazovne ustanove Vladimir Kuvalja.

Srednjoškolski centar “Petar Kočić” u Zvorniku slobodnih mjesta ima u gimnaziji i odjeljenju poslovno-informatičkih tehničara.

– Nije to mnogo, još po nekoliko slobodnih mjesta u svim smjerovima gimnazije i tom odjeljenju ekonomske struke. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima upisa, jer djeca rado biraju našu školu. Što se tiče Zvornika, mislim da više nema svršenih osnovaca koji bi ta mjesta mogli popuniti. Možda bude sporadičnih prijava u drugom roku od djece iz drugih sredina – rekla je direktorica SŠC “Petar Kočić” Biljana Pisić.

Pune učionice na jesen imaće bijeljinska Ekonomska škola, jer se ovog juna tražilo mjesto više.

– Upisali smo šest odjeljenja po 24 učenika i plan smo ispunili u potpunosti, čak smo imali ispod crte 47 učenika koji će sada konkurisati za druge škole. Đaci nas biraju zbog spoja praktičnih mogućnosti, sa našim zanimanjima su konkurentni na tržištu rada, a stiču i dovoljno znanja za nastavak školovanja – rekao je direktor Ekonomske škole u Bijeljini Duško Đurić.

Mjesta nema ni u srednjoj Saobraćajnoj i elektroškoli u Doboju. Direktor ove obrazovne ustanove Miroslav Topalović kaže da su upisali 144 učenika, koliko je bilo i previđeno.

– Najveće interesovanje vladalo je za tehničara informacionih tehnologija, tehničara računarstva i programiranja, kao i tehničara drumskog saobraćaja. Popunjeni su i trogodišnji smjerovi električara, auto-električara, vozača motornih vozila i rukovaoca građevinskim mašinama i kranovima. Đake privlače naša zanimanja, jer im garantuju brzo zaposlenje, kako ovdje tako i u zemljama zapadne Evrope. Doboj, kao saobraćajno čvorište, nudi mnogo poslovnih prilika, kada je riječ o saobraćajnoj struci – kazao je Topalović i dodao da, prema informacijama kojima raspolaže, slobodnih mjesta nema ni u Medicinskoj ni Tehničkoj školi u Doboju.

STATISTIKA
Prema podacima Zavoda za statistiku RS u školsku 2023/2024. godinu upisano je 34.825 učenika. Najviše đaka upisano je u stručne tehničke škole i to 23.024, zatim u gimnazije 6.011 te stručne škole 5.317 djece. U klupe umjetničkih škola prošle jeseni sjelo je 298 svršenih osnovaca, dok se u vjerske obrazovne ustanove upisalo 109 đaka.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša i pljuskovi zahvatiće veći dio Srpske

U Bosni i Hercegovini  će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, sa kišom i temeparturom vazduha do 29 Celzijusovih stepeni.

Ujutro i prije podne na sjeveru i zapadu će biti pretežno oblačno uz slabu kišu, na jugu i istoku suvo uz sunčane periode.

Sredinom dana i poslije podne oblačno u većini predjela, kiša i pljuskovi će se širiti od jugozapada ka istoku. Na istoku se očekuju nešto jače padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na sjeveru uglavnom suvo ili samo još ponegdje uz slabu kišu. Na krajnjem jugu uglavnom suvo, tek je uveče ponegdje moguća slaba kiša.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, a na jugu poslije podne umjerena do jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od osam na istoku od 18 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima na istoku od dva, a maksimalna od 20 do 25, na jugu do 29, u višim predjelima od 15 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

MISTERIJA VODOPADA BLIHA! Voda ponovo potekla, ali svi se pitaju SAMO JEDNO – šta se zapravo desilo?!

Voda je ponovo potekla niz vodopad Blihe kod Sanskog Mosta nakon trodnevnog potpunog prekida protoka, potvrđeno je iz opštine Sanski Most, dok nadležne institucije još utvrđuju uzroke povremenog nestanka vode koji se na ovom području bilježi od početka avgusta.

Voda se niz stijene vodopada ponovo počela slivati u predvečernjim satima, nakon što je prethodna tri dana vodopad bio bez vode.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o najdužem dosadašnjem prekidu, dok su raniji prekidi trajali kraće, nakon čega bi se protok ponovo uspostavljao.

O problemu obaviještene nadležne institucije

Načelnik Sanskog Mosta Mensur Seferović kazao je da su o problemu obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Agencija za vodno područje rijeke Save i nadležne inspekcijske službe.

“Od početka augusta, kada smo imali određene probleme sa nestankom Blihe, ovaj problem smo shvatili veoma ozbiljno. Zakazao sam sastanak s federalnom ministricom i moram pohvaliti ministricu Nasihu Pozder na korektnoj saradnji u tom periodu. Odmah smo pozvali federalnog vodnog inspektora, jer je to njegova nadležnost, kako bismo utvrdili tačne uzroke zbog kojih se ovo dešava”, rekao je Seferović.

Prema njegovim riječima, područje vodopada Blihe prije dva dana obišli su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Agencije za vodno područje rijeke Save. Teren su, neposredno prije njihovog dolaska, obišli i vodni i rudarski inspektori.

Seferović je istakao da za sada nema zvanično potvrđenog uzroka nestanka vode.

Istražuju da li je nestanak povezan sa rudnikom

“Sve ćemo učiniti da dobijemo objašnjenje, uključujući i to mogu li se iskopavanja u obližnjem rudniku dovesti u vezu s vodopadom”, kazao je načelnik.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se i dugotrajan sušni period bez padavina, koji može uticati na nivo vode i protok vodotoka. Međutim, eventualna povezanost rudarskih aktivnosti s promjenama u protoku Blihe, kao i uticaj drugih hidroloških faktora, tek treba biti utvrđena.

Opština Sanski Most je, prema riječima Seferovića, od Federalnog ministarstva okoliša dobila 60.000 KM, a u toku je realizacija aktivnosti usmjerenih na sagledavanje stanja na području vodopada i utvrđivanje mogućih uzroka promjena u protoku.

“Upravo zbog svih činjenica, odnosno blizine rudnika i svega što se dešavalo, pokazalo se da je opravdano da se ovim pitanjem intenzivno bavimo i u narednom periodu”, rekao je Seferović.

Očekuje se da nadležne institucije, nakon provedenih kontrola i analiza, utvrde uzroke povremenog nestanka vode i eventualni uticaj ljudskih aktivnosti na režim protoka.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

NEBO OSTAJE PRAZNO? Šokantan podatak zaledio svijet – čak 45 odsto ptica selica pred izumiranjem!

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci iznijeti na samitu u Keniji, prenosi danas Gardijan.

Tankokljuni vivak zvanično proglašen izumrlim

Vrsta ptice selice, tankokljuni vivak, zvanično je proglašen izumrlim prošle godine što je prvi slučaj globalnog izumiranja neke ptice na kopnenom dijelu Evroazije i Afrike u posljednjih nekoliko vijekova.

Potvrđeno je ili se sumnja da je širom sveijta u poslednjih 150 godina izumrlo sedam vrsta ptica selica.

Prema analizi koju svake četiri godine sprovodi organizacija BirdLife International, posebno su ugrožene morske ptice i ptice koje borave na obalama, jer zavise od morskih staništa i priobalnih močvarnih područja.

Glavni naučnik te organizacije, Stjuart Butčart, izjavio je da su ptice selice svojevrsni čuvari prirode, a pad njihove brojnosti ukazuje na sve veći pritisak na prirodne sisteme koji nas održavaju u životu.

Mjere očuvanja daju rezultate

On je dodao da su, ipak, naučni podaci takođe jasni i pokazuju da mjere očuvanja daju rezultate, a koordinisane akcije sprečavaju izumiranje i pomažu oporavak populacija.

– Rješenja postoje, a sada je neophodno njihovo sprovođenje na nivou čitavih migratornih puteva – naveo je on.

Izvještaj je objavljen na samitu o migratornim putevima ptica u Najrobiju, gdje su vlade, naučnici, nevladine organizacije za zaštitu prirode i finansijske institucije potpisali sporazum o pojačanim naporima za zaštitu ptica selica duž njihovih migratornih puteva.

Deklaracija iz Najrobija o migratornim putevima praćena je odlukom tri razvojne banke da u svoje okvire kreditiranja uključe zaštitu migratornih puteva, obezbjeđujući šest milijardi dolara za očuvanje i obnovu staništa duž ruta kojima se ptice kreću.

Među prijetnjama sa kojima se suočavaju ptice selice je i njihov progon, pri čemu se procjenjuje da se svake godine u Evropi, na Mediteranu, Kavkazu i Arbijskom poluostrvu nezakonito ubije ili uhvati između 13,1 i 42,7 miliona ovih ptica.

Gubitak ili uništavanje prirodnih staništa predstavlja još jedan od glavnih uzroka problema.

Prema izvještaju, naučni monitoring sproveden tokom protekle decenije pokazao je da se više od polovine od 1.099 ključnih područja biodiverziteta za ptice selice nalazi u lošem stanju. Izvještaj, ipak, ukazuje na to kako aktivnosti na očuvanju vrsta, često sprovođene preko državnih granica, dovode do oporavka pojedinih vrsta.

Nastavi čitati

Aktuelno