Connect with us

Društvo

EVO U KOJIM SREDNJIM ŠKOLAMA ima slobodnih mjesta u drugom upisnom krugu

Prvi rok za upis u srednje škole završen je širom Srpske, a svršeni osnovci koji nisu uspjeli da se upišu tamo gdje su željeli imaju i drugu šansu. Najviše slobodnih mjesta ostalo je na trogodišnjim smjerovima poljoprivredne i ugostiteljske struke, koja se iz godine u godinu, zbog slabog interesovanja mladih, sve teže popunjavaju.

Većina malih maturanata uspjela je da izabere buduće zanimanje, a najkrcatije će na jesen, po svemu sudeći, biti učionice škola koje obrazuju đake u oblasti medicinske, metalske, saobraćajne i elektrostruke.

Svi oni koji su se našli ispod crte od ponedjeljka pa sve do 12. jula imaju rok da pronađu novo buduće zanimanje, a “Glas” je provjerio u kojim srednjim školama je ostalo slobodnih mjesta.

Direktor banjalučke Ugostiteljsko-trgovinsko turističke škole Boris Spasojević kaže da su u junskom roku od planiranih 180 uspjeli da upišu 132 učenika u šest odjeljenja prvih razreda.

– Najlošije interesovanje je za zanimanje konobar, gdje je upisano osam đaka, a mjesta ima za njih još 16. Takođe, za ugostiteljske tehničare ostalo je 15 nepopunjenih pozicija. Lani je konobar bio deficitarno zanimanje, što ove godine nije slučaj pa mislim da je to razlog slabog interesovanja. Đaci deficitarnih zanimanja imaju stipendiju, plaćen prevoz, što je određeni stimulans. Ove godine je kuvar deficitarno zanimanje i tu smo popunili dva odjeljenja, čak je desetak učenika ispod crte – rekao je Spasojević, koji se nada da će se u drugom upisnom roku situacija popraviti.

Upisnu kvotu nisu ispunili ni u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru.

– Ostalo nam je pet slobodnih mjesta u odjeljenju kuvara i sedam kod konobara, dok su ostala zanimanja popunjena. Veoma smo zadovoljni jer odavno nismo imali bolje rezultate u junskom upisnom roku. Najveće interesovanje vladalo je za poslovno-pravne tehničare i informatičare. Tu smo imali i dva učenika ispod crte – kazala je direktorica ove prijedorske škole Dražena Mršić.

Da mladi i dalje zaziru od zanata, uprkos velikoj potražnji na tržištu rada i visokim platama, potvrđuje i broj pristiglih prijava u banjalučku Poljoprivredu školu, koja je uspjela da popuni samo jedno odjeljenje veterinarskih tehničara, dok sva ostala zanimanja nisu ni blizu željenih kvota.

– U prehrambenim i poljoprivrednim tehničarima imamo po desetak upisanih đaka, a kad je riječ o zanatima, situacija je iznenađujuće loša. Istina je da nije bilo puno bolje ni ranijih godina, ali sada, na primjer, imamo samo troje djece koja se žele školovati za mesara i osam za pekara. Slabo interesovanje je i za nova zanimanja – agroturističkog tehničara i agrotehničara, gdje nam fali još desetak đaka da bismo mogli kombinovati odjeljenje – priča za “Glas” direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal.

Prema njegovim informacijama, u nekoliko banjalučkih srednjih škola ostalo je dosta đaka ispod crte pa se nada da će bar dio njih izabrati neko od poljoprivrednih zanimanja.

– Tržište vapi za dobrim zanatlijama, nema dobrog pekara, mesara, plate su zavidne, plus su to deficitarna zanimanja, za koja Republika daje subvencije i pored svega toga djecu moramo ubjeđivati da se upišu. Žao mi je što je tako – kazao je Bakal.

Ovakvi problemi, srećom, zaobilaze Tehničku školu u Gradišci. Direktor te obrazovne ustanove Vlado Tomić kaže za “Glas” da su upisali 144 učenika, koliko su i planirali, a bili su primorani da vrate dokumenta za desetak učenika koji su se našli ispod crte.

– Baš kao i prethodne četiri godine, tako i ove, uspjeli smo da popunimo sva mjesta u prvom upisnom roku. Najveće interesovanje je bilo za tehničara informacionih tehnologija, a znatno je porastao i interes za zanimanje mehatronike. Imamo konstantnu navalu đaka i smatram da su tome doprinijela nova zanimanja koja je naša škola uvela u obrazovni sistem Srpske – kazao je Tomić.

Na adresu Tehničke škole u Banjaluci stiglo je 440 svjedočanstava malih maturanata, a mjesta ima za 408 budućih srednjoškolaca.

– Prijava je više nego što imamo mjesta, s tim da za neka zanimanja ima đaka ispod crte, a kod nekih nismo popunili upisne kvote. Mjesto više tražilo se za zanimanja kao što su mašinski tehničari, operateri CNC tehnologija, tehničar logistike i špedicije, dok je lošije interesovanje za struku zavarivača. Razgovaraćemo sa roditeljima i djecom koja su ispod crte da vidimo žele li da se prebace na neki drugi smjer. Nastojaćemo da ih animiramo, jer nam je važno da obučavamo kadar za koji škola i postoji i da svim profesorima obezbijedimo pune norme – istakao je direktor ove obrazovne ustanove Vladimir Kuvalja.

Srednjoškolski centar “Petar Kočić” u Zvorniku slobodnih mjesta ima u gimnaziji i odjeljenju poslovno-informatičkih tehničara.

– Nije to mnogo, još po nekoliko slobodnih mjesta u svim smjerovima gimnazije i tom odjeljenju ekonomske struke. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima upisa, jer djeca rado biraju našu školu. Što se tiče Zvornika, mislim da više nema svršenih osnovaca koji bi ta mjesta mogli popuniti. Možda bude sporadičnih prijava u drugom roku od djece iz drugih sredina – rekla je direktorica SŠC “Petar Kočić” Biljana Pisić.

Pune učionice na jesen imaće bijeljinska Ekonomska škola, jer se ovog juna tražilo mjesto više.

– Upisali smo šest odjeljenja po 24 učenika i plan smo ispunili u potpunosti, čak smo imali ispod crte 47 učenika koji će sada konkurisati za druge škole. Đaci nas biraju zbog spoja praktičnih mogućnosti, sa našim zanimanjima su konkurentni na tržištu rada, a stiču i dovoljno znanja za nastavak školovanja – rekao je direktor Ekonomske škole u Bijeljini Duško Đurić.

Mjesta nema ni u srednjoj Saobraćajnoj i elektroškoli u Doboju. Direktor ove obrazovne ustanove Miroslav Topalović kaže da su upisali 144 učenika, koliko je bilo i previđeno.

– Najveće interesovanje vladalo je za tehničara informacionih tehnologija, tehničara računarstva i programiranja, kao i tehničara drumskog saobraćaja. Popunjeni su i trogodišnji smjerovi električara, auto-električara, vozača motornih vozila i rukovaoca građevinskim mašinama i kranovima. Đake privlače naša zanimanja, jer im garantuju brzo zaposlenje, kako ovdje tako i u zemljama zapadne Evrope. Doboj, kao saobraćajno čvorište, nudi mnogo poslovnih prilika, kada je riječ o saobraćajnoj struci – kazao je Topalović i dodao da, prema informacijama kojima raspolaže, slobodnih mjesta nema ni u Medicinskoj ni Tehničkoj školi u Doboju.

STATISTIKA
Prema podacima Zavoda za statistiku RS u školsku 2023/2024. godinu upisano je 34.825 učenika. Najviše đaka upisano je u stručne tehničke škole i to 23.024, zatim u gimnazije 6.011 te stručne škole 5.317 djece. U klupe umjetničkih škola prošle jeseni sjelo je 298 svršenih osnovaca, dok se u vjerske obrazovne ustanove upisalo 109 đaka.

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Društvo

PAZITE KOGA PUŠTATE U DOM! Na Svetog Luku važi jedno staro vjerovanje, evo šta nikako ne smijete unijeti preko praga

Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Nastavi čitati

Aktuelno