Connect with us

Društvo

EVO U KOJIM SREDNJIM ŠKOLAMA ima slobodnih mjesta u drugom upisnom krugu

Prvi rok za upis u srednje škole završen je širom Srpske, a svršeni osnovci koji nisu uspjeli da se upišu tamo gdje su željeli imaju i drugu šansu. Najviše slobodnih mjesta ostalo je na trogodišnjim smjerovima poljoprivredne i ugostiteljske struke, koja se iz godine u godinu, zbog slabog interesovanja mladih, sve teže popunjavaju.

Većina malih maturanata uspjela je da izabere buduće zanimanje, a najkrcatije će na jesen, po svemu sudeći, biti učionice škola koje obrazuju đake u oblasti medicinske, metalske, saobraćajne i elektrostruke.

Svi oni koji su se našli ispod crte od ponedjeljka pa sve do 12. jula imaju rok da pronađu novo buduće zanimanje, a “Glas” je provjerio u kojim srednjim školama je ostalo slobodnih mjesta.

Direktor banjalučke Ugostiteljsko-trgovinsko turističke škole Boris Spasojević kaže da su u junskom roku od planiranih 180 uspjeli da upišu 132 učenika u šest odjeljenja prvih razreda.

– Najlošije interesovanje je za zanimanje konobar, gdje je upisano osam đaka, a mjesta ima za njih još 16. Takođe, za ugostiteljske tehničare ostalo je 15 nepopunjenih pozicija. Lani je konobar bio deficitarno zanimanje, što ove godine nije slučaj pa mislim da je to razlog slabog interesovanja. Đaci deficitarnih zanimanja imaju stipendiju, plaćen prevoz, što je određeni stimulans. Ove godine je kuvar deficitarno zanimanje i tu smo popunili dva odjeljenja, čak je desetak učenika ispod crte – rekao je Spasojević, koji se nada da će se u drugom upisnom roku situacija popraviti.

Upisnu kvotu nisu ispunili ni u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru.

– Ostalo nam je pet slobodnih mjesta u odjeljenju kuvara i sedam kod konobara, dok su ostala zanimanja popunjena. Veoma smo zadovoljni jer odavno nismo imali bolje rezultate u junskom upisnom roku. Najveće interesovanje vladalo je za poslovno-pravne tehničare i informatičare. Tu smo imali i dva učenika ispod crte – kazala je direktorica ove prijedorske škole Dražena Mršić.

Da mladi i dalje zaziru od zanata, uprkos velikoj potražnji na tržištu rada i visokim platama, potvrđuje i broj pristiglih prijava u banjalučku Poljoprivredu školu, koja je uspjela da popuni samo jedno odjeljenje veterinarskih tehničara, dok sva ostala zanimanja nisu ni blizu željenih kvota.

– U prehrambenim i poljoprivrednim tehničarima imamo po desetak upisanih đaka, a kad je riječ o zanatima, situacija je iznenađujuće loša. Istina je da nije bilo puno bolje ni ranijih godina, ali sada, na primjer, imamo samo troje djece koja se žele školovati za mesara i osam za pekara. Slabo interesovanje je i za nova zanimanja – agroturističkog tehničara i agrotehničara, gdje nam fali još desetak đaka da bismo mogli kombinovati odjeljenje – priča za “Glas” direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal.

Prema njegovim informacijama, u nekoliko banjalučkih srednjih škola ostalo je dosta đaka ispod crte pa se nada da će bar dio njih izabrati neko od poljoprivrednih zanimanja.

– Tržište vapi za dobrim zanatlijama, nema dobrog pekara, mesara, plate su zavidne, plus su to deficitarna zanimanja, za koja Republika daje subvencije i pored svega toga djecu moramo ubjeđivati da se upišu. Žao mi je što je tako – kazao je Bakal.

Ovakvi problemi, srećom, zaobilaze Tehničku školu u Gradišci. Direktor te obrazovne ustanove Vlado Tomić kaže za “Glas” da su upisali 144 učenika, koliko su i planirali, a bili su primorani da vrate dokumenta za desetak učenika koji su se našli ispod crte.

– Baš kao i prethodne četiri godine, tako i ove, uspjeli smo da popunimo sva mjesta u prvom upisnom roku. Najveće interesovanje je bilo za tehničara informacionih tehnologija, a znatno je porastao i interes za zanimanje mehatronike. Imamo konstantnu navalu đaka i smatram da su tome doprinijela nova zanimanja koja je naša škola uvela u obrazovni sistem Srpske – kazao je Tomić.

Na adresu Tehničke škole u Banjaluci stiglo je 440 svjedočanstava malih maturanata, a mjesta ima za 408 budućih srednjoškolaca.

– Prijava je više nego što imamo mjesta, s tim da za neka zanimanja ima đaka ispod crte, a kod nekih nismo popunili upisne kvote. Mjesto više tražilo se za zanimanja kao što su mašinski tehničari, operateri CNC tehnologija, tehničar logistike i špedicije, dok je lošije interesovanje za struku zavarivača. Razgovaraćemo sa roditeljima i djecom koja su ispod crte da vidimo žele li da se prebace na neki drugi smjer. Nastojaćemo da ih animiramo, jer nam je važno da obučavamo kadar za koji škola i postoji i da svim profesorima obezbijedimo pune norme – istakao je direktor ove obrazovne ustanove Vladimir Kuvalja.

Srednjoškolski centar “Petar Kočić” u Zvorniku slobodnih mjesta ima u gimnaziji i odjeljenju poslovno-informatičkih tehničara.

– Nije to mnogo, još po nekoliko slobodnih mjesta u svim smjerovima gimnazije i tom odjeljenju ekonomske struke. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima upisa, jer djeca rado biraju našu školu. Što se tiče Zvornika, mislim da više nema svršenih osnovaca koji bi ta mjesta mogli popuniti. Možda bude sporadičnih prijava u drugom roku od djece iz drugih sredina – rekla je direktorica SŠC “Petar Kočić” Biljana Pisić.

Pune učionice na jesen imaće bijeljinska Ekonomska škola, jer se ovog juna tražilo mjesto više.

– Upisali smo šest odjeljenja po 24 učenika i plan smo ispunili u potpunosti, čak smo imali ispod crte 47 učenika koji će sada konkurisati za druge škole. Đaci nas biraju zbog spoja praktičnih mogućnosti, sa našim zanimanjima su konkurentni na tržištu rada, a stiču i dovoljno znanja za nastavak školovanja – rekao je direktor Ekonomske škole u Bijeljini Duško Đurić.

Mjesta nema ni u srednjoj Saobraćajnoj i elektroškoli u Doboju. Direktor ove obrazovne ustanove Miroslav Topalović kaže da su upisali 144 učenika, koliko je bilo i previđeno.

– Najveće interesovanje vladalo je za tehničara informacionih tehnologija, tehničara računarstva i programiranja, kao i tehničara drumskog saobraćaja. Popunjeni su i trogodišnji smjerovi električara, auto-električara, vozača motornih vozila i rukovaoca građevinskim mašinama i kranovima. Đake privlače naša zanimanja, jer im garantuju brzo zaposlenje, kako ovdje tako i u zemljama zapadne Evrope. Doboj, kao saobraćajno čvorište, nudi mnogo poslovnih prilika, kada je riječ o saobraćajnoj struci – kazao je Topalović i dodao da, prema informacijama kojima raspolaže, slobodnih mjesta nema ni u Medicinskoj ni Tehničkoj školi u Doboju.

STATISTIKA
Prema podacima Zavoda za statistiku RS u školsku 2023/2024. godinu upisano je 34.825 učenika. Najviše đaka upisano je u stručne tehničke škole i to 23.024, zatim u gimnazije 6.011 te stručne škole 5.317 djece. U klupe umjetničkih škola prošle jeseni sjelo je 298 svršenih osnovaca, dok se u vjerske obrazovne ustanove upisalo 109 đaka.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Niska oblačnost i magla

U subotu, 13. decembra 2025. godine, stanovnike Hercegovine te zapadnih i jugozapadnih dijelova Bosne očekuje pretežno sunčano vrijeme. U tim krajevima dan će proteći u stabilnim vremenskim prilikama, uz prijatne temperature i slab sjeverni do sjeveroistočni vjetar.

U ostatku zemlje preovladavaće magla ili niska oblačnost, naročito u jutarnjim satima, što može usloviti slabiju vidljivost i niže temperature. Tokom dana očekuje se da se magla mjestimično zadrži i duže.

Jutarnje temperature zraka biće u rasponu od 0 do 6 stepeni Celzijusa, dok će na jugu dosezati i do 8 °C. Dnevne temperature kretaće se između 4 i 10 stepeni, a na području juga zemlje i do ugodnih 16 °C.

Preporučuje se dodatna opreznost u saobraćaju zbog magle, posebno u sjevernim i centralnim krajevima Bosne.

Nastavi čitati

Društvo

Revolt zbog neotvaranja novog prelaza i ceste: GRADIŠKA NA GRANICI STRPLJENJA

Vozači revoltirani, građani razočarani, političari frustrirani…

Ova osjećanja pomiješana su u Gradišci nakon još jednog, sasvim neočekivanog odlaganja otvaranja novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske, u Čatrnji.

Adžić: Sve se desilo u najgorem periodu

Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi koji je trideset godina u saobraćajnom kolapsu, oštro je reagovao na izostanak dogovora Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH o Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, što je onemogućilo podizanje rampe na novom prelazu u Gradišci.

“To se desilo u najgorem periodu, pred božićnje i novogodišnje praznike, kada je Gradiška u saobraćajnom kolapsu a putnici u dugim kolonama.

Štete za transport robe su velike, ali je razočarenje ponajveće”, kazao je Adžić za “Nezavisne novine”. Zbog toga, razvoj Gradiške je usporen a investitori kolebljivi.

Saobraćajne barijere

“Našu lokalnu upravu i uslove investiranja na području Gradiške učinili smo veoma privlačnim, efikasnim. Međutim, apsurdno je da se, u Gradišku ne može doći zbog saobraćajnih barijera. Osjećamo se kao taoci države koja nije efikasna i ne radi u interesu građana, u koje se zaklinje”, kazao je Adžić rekavši takođe da je Gradiška “grad na granici strpljenja”.

Stav privrednika

Privrednici iz Gradiške smatraju da je odlaganje otvaranja graničnog prelaza Gradiška nedopustivo, zato što je najveći dio proizvodnje namijenjen izvozu u Evropsku uniju.

“Ponekad je lakše proizvesti robu nego je dostaviti kupcu, isporučiti na tržište. Kamioni zastanu na prvim kilometrima puta, blizu fabrike. Tu čekaju satima a ponekada i danima. Sve to košta a plaćaju privrednici, radnici, građani”, kaže Stevo Stojnić, vlasnik preduzeća za preradu drveta iz Mašića kod Gradiške.

Na isti način, ovu situaciju, komentarišu i drugi privrednici iz Gradiške i okoline, čija proizvodnja je namijenjena inostranom tržištu.

Gubi se i poslovni imidž

Zbog gužve na granici u Gradišci i predugih čekanja, kaže Savo Brkljač, prevoznik iz Nove Topole, osim štete, gubi se i poslovni imidž zato što robu nije moguće isporučiti u roku ili po dogovoru.

Marko Glušac prevozi tapacirani namještaj za renomiranu firmu iz Gradiške.

Na pitanje, kakve su posljedice odlaganja otvaranja novog graničnog prelaza i kakva su njegova iskustva sa sadašnje granice, kaže:

“Čekao sam ove sedmice 12 sati na prelazak granice, da bih isporučio tapacirani namještaj u Mađarsku. Zakasnio sam na isporuku jedan dan. Na osnovu toga, sve je jasno”.

Jovo Glušac iz Mrkonjić Grada, radi u Beču.

Često putuje preko Gradiške. Sada je došao kući u nadi da će novi granični prelaz biti otvoren i da će lakše stići. To se nije dogodilo.

“Dok se ne otvori novi granični prelaz, ne vjerujem da ću se usuditi da ponovo krenem kući.  Za putnike, to je veliki problem. Političari bi jednom trebali da se dogovore. Ovako, dok oni pričaju i blokiraju, mi satima čekamo na cesti”, kazao nam je Jovo Glušac.

Zbog stalnih gužvi grad je blokiran

Mještani Gradiške imaju drugačiji problem.

Zbog stalnih gužvi, grad je blokiran. Ljubo Jejinović, radnik na obližnjoj benzinskoj stanici smatra da je odlaganje otvaranja graničnog prelaza nedopustivo i neshvatljivo:

“Grad se guši, kolaps je svakodnevan, naročito teretnih vozila. Više nema dana u sedmici, bez gužvi a šta će biti, za praznike, tek će se vidjeti”.

Privilegija za političare

Naši sagovornici komentarisali su i prelazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića preko mosta koji nije u funkciji.

Oni kažu da tu privilegiju ne mogu imati političari, naročito iz Hrvatske i BiH, koji su najodgovorniji za sadašnju situaciju.

Milionske štete od čekanja

Prema podacima Gradske uprave, godišnji izvoz prerađivača drveta je 100 miliona evra, što čini 90 odsto proizvodnje.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH izračunali su, da privreda ove zemlje godišnje trpi štetu od milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni ili u dane praznika, prosječno traju četri do pet sati.

U Privrednoj komori Republike Srpske smatraju da je prelaz Gradiška od presudnog značaja za privredu zapadnog dijela Republike Srpske i BiH, gdje posluje veliki broj izvozno orijentisanih kompanija.

Nastavi čitati

Društvo

CENTRALNA BANKA BIH: Gdje i kako zamijeniti povučene novčanice nakon 31. decembra 2025.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) saopštila je da zaključno sa 31. decembrom 2025. godine, zamjena povučene novčanice se vrši u komercijalnim bankama Bosne i Hercegovine.

S obzirom na široku dostupnost poslovnica komercijalnih banaka, Centralna banka BiH poziva građane i pravna lica da zamjenu novčanica koje su povučene iz opticajam obave do kraja 2025. godine.

Podsjećaju građane da su u pitanju marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu 1998–2009. godine, te da su povučene iz opticaja i prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja 31. decembra 2024. godine.

Zamjena novčanica koje su povučene iz opticaja od 1. januara 2026. godine
Od 1. januara 2026. do 31. decembra 2035. godine zamjenu će obavljati Centralna banka BiH, u skladu s Odlukom o načinu postupanja u procesu zamjene vanopticajnih KM novčanica.

Zamjena će se vršiti svakim radnim danom od 10 do 14 časova, na dvije lokacije:

• Sarajevo, Maršala Tita 25 – Odjeljenje trezora Centralnog ureda;

• Banjaluka, Vidovdanska 19 – Odjeljenje za trezorske poslove Glavne banke Republike Srpske CBBH;

Podnosilac zahtjeva za zamjenu, može biti svako fizičko i pravno lice koje posjeduje vanopticajne KM novčanice.

Centralna banka vrši zamjenu vanopticajnih KM novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM, koje su cijele, autentične, bez znakova oštećenja ili obojenja.

U zavisnosti od vrijednosti novčanica podnesenih za zamjenu, jednokratno ili u više zamjena, postupaće se na sljedeći način:

• Za iznose u vrijednosti manjoj od 5.000 KM podnosilac zahtjeva je dužan dokazati svoj identitet, a što se vrši uvidom u službeni indentifikacijski dokument;

• Za iznose u vrijednosti od 5.000 KM ili većoj, podnosilac zahtjeva je dužan uz novčanice podnijeti “Zahtjev za zamjenu vanopticajnih KM novčanica” (Obrazac 1-Z) koji će biti dostupan na internetskoj stranici Centralne banke ili na lokaciji na kojoj će se obavljati zamjena.

Za iznose 20.000 KM ili više, uz obrazac je obavezna i najava dolaska najmanje 48 sati ranije putem e-mail adresa:

– zamjena.novcanica.km.sa@cbbh.ba (za zamjenu u Sarajevu)

– zamjena.novcanica.km.bl@cbbh.ba (za zamjenu u Banjaluci)

“U postupku zamjene vanopticajnih novčanica, Centralna banka Bosne i Hercegovine, prikuplja podatake od podnosioca zahtjeva u skladu sa Odlukom o načinu postupanja u procesu zamjene vanopticajnih KM novčanica”, navode iz Centralne banke BiH i dodaju:

“Zamjena se u pravilu obavlja isti dan u jednom terminu, izuzev za iznose vanopticajnih KM novčanica u vrijednosti od 20.000 KM ili većoj i/ili radi utvrđivanja ispunjenosti uslova za zamjenu vanopticajnih KM novčanica. U tim slučajevima Centralna banka utvrđuje ispunjenost uslova za zamjenu vanopticajnih KM novčanica u roku od 60 (šezdeset) dana od dana zaprimanja i zadržavanja novčanica”.

Centralna banka će izvršiti zamjenu vanopticajnih KM novčanica samo ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:

a) provjerom autentičnosti utvrđeno da su vanopticajne KM novčanice autentične;

b) utvrđeno da je podnosilac zahtjeva dostavio sve potpune podatke i učinio vjerovatnim navode o porijeklu gotovog novca.

“Nakon obavljene zamjene, podnosiocu se izdaje Potvrda o isplati, koja služi kao dokaz o izvršenoj zamjeni vanopticajnih novčanica, i ne može se koristiti kao dokaz o porijeklu novca”, navode iz banke.

Nastavi čitati

Aktuelno