Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

DODIK I OBRT SITUACIJE: “Pristali bi da damo ODREĐENE INGERENCIJE Sudu i Tužilaštvu BiH i SIPA”

Predsjednik Republike, Milorad Dodik, rekao je da je OBA BiH prijateljski nastrojena agencija u BiH.

Ne preporučujem nikome da nas testira po pitanju bezbjednosti bez obzira na to što oni tamo akumuliraju nešto već 10 godina. Ja uvijek, kao i sada, pozivam na mir. Ukoliko brzo ne sjednemo i ne pokušamo dogovoriti neke stvari, vidjećemo šta će biti – poručio je Dodik.

Naveo je da bi Srpska u dogovoru pristala da u ustav ugradi neke dijelove koji se tiču ovlaštenja Suda i Tužilaštva BiH, kao i SIPA BiH.

– Evo čak bi pristali da damo određene ingerencije Sudu, Tužilaštvu i SIPA ovdje, ali ne u smislu politike i da rade po političkom principu. Ako i to ne budete htjeli onda ćete nestati odavde, nećete više raditi – kazao je Dodik.

Dalje je naveo:

“Ali ta ponuda neće biti trajna. Ako ne bude dogovora ti službenici će biti neprijatelji ovdje”

Nastavi čitati

Politika

“PREŠAO CRVENU LINIJU”: Austrijska ministarka poručila da je DODIKU ZABRANJEN ULAZAK u ovu zemlju

Austrijska ministarka za evropske i međunarodne poslove Beate Majnl-Rajzinger izjavila je da su sankcije protiv predsjednika RS Milorada Dodika i još dvije osobe stupile na snagu.

Ona je to izjavila nakon sastanaka sa ministrom inostranih poslova BiH Elemdinom Konakovićem u Sarajevu, gdje je navela da je Austrija spremna da podrži BiH na putu ka EU.

– Svakako da se moram vratiti jer sam obećala da ću obići grad. Drago mi je što sam ovdje i želim da se zahvalim na toploj dobrodošlici. Austrija i BiH su snažni partneri i oduvijek smo imali dobar dijalog. Zadovoljstvo mi je što mogu da nastavim rad svojih prethodnika – rekla je na početku obraćanja austrijska ministarka.

Ona je istakla da će ova zemlja nastaviti još odlučnije da radi na tom opredjeljenju jer smo povezani na mnogo načina.

– Austrija je treći najveći investitor u BiH i naš cilj je da dodatno ojačamo ekonomske odnose. Imamo i jake ljudske veze, 170.000 ljudi iz BiH živi u Austriji i obogaćuje naše društvo – dodala je ona.

Razgovori o EU integracijama
Istakla je da BiH treba da iskoristi pozitivan zamah ka EU. Imali smo odlične razgovore o EU integracijama i nastavićemo da pružamo podršku svim zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU.

– Moramo iskoristiti ovaj pozitivan trenutak, jer on nije uvijek bio tu, ali sada jeste. Zalažemo se za postepenu integraciju u EU, ključno je da ljudi vide napredak, da vide kako EU može izgledati i kakve prilike i šanse nudi – rekla je ministarka.

Ona se osvrnula i na sankcije koje je Austrija uvela predsjedniku RS Miloradu Dodiku.

– Mislim da je jasno da su nedavne akcije Milorada Dodika prijetnja stabilnosti, ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu BiH. Pažljivo pratimo procese koji se vode protiv njega i svjesni smo da ih Dodik ignoriše, te je više puta napuštao zemlju. Želimo da podržimo BiH odlučnim mjerama. Zadovoljstvo mi je što mogu da kažem da smo, zajedno sa Njemačkom, odlučili da uvedemo određene sankcije – zabranu ulaska Dodiku i još dvjema osobama u naše zemlje. Time smo željeli da izrazimo podršku BiH, čija je budućnost u EU – rekla je Majnl-Rajzinger.

Dodala je da BiH ima velike potencijale, te je u odgovoru na pitanje novinara potvrdila da su sankcije već stupile na snagu.

BiH je zemlja velikih potencijala i divnih ljudi, u njoj vidimo veliku priliku. Moramo pronaći način da zajedno prevaziđemo prepreke koje blokiraju taj put. Moramo pokazati mladima da je budućnost njihova u BiH, zemlja u kojoj mladi žele da ostanu, biće zemlja sa prosperitetnom budućnošću. Sankcije su već stupile na snagu, a njima se Dodiku i drugima zabranjuje ulazak u Austriju ili prolazak kroz Austriju. Smatram da je neophodno poslati signal i da je važno pokušati deeskalirati situaciju koliko god je to moguće. S druge strane, i mi imamo svoje interese. Austrija je dio EU i kada neko pređe toliko crvenih linija, moramo poslati politički signal. Drago mi je što smo u mogućnosti da to učinimo – navela je ona, piše N1.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ IRONIČNO O RUDNICIMA U PRIJEDORU “Sreća pa se firma koja kopa ne dovodi u vezu sa SNSD odbornikom iz Teslića”

Sva sreća da se rudnik na Bukovoj Кosi pojavio juče, pa su svi iznenađeni tim što se dešava.

Objavila je ovo poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS Tanja Vukomanović na društvenim mrežama, ironično komentarišući izjavu predsjednika Srpske Milorada Dodika da je “čuo za problem rudnika na Bukovoj Kosi” i da “odmah treba zabraniti eksploataciju uglja” na ovom lokalitetu.

Ona je zatim ironično navela sledeće:

– Sreća pa nadležni od početka vode računa o građanima, sreća pa su odbornici bili uz Prijedorčane.

Sreća pa se firma koja kopa ne dovodi u vezu sa SNSD odbornikom iz Teslića.

Sreća pa ministarstvo nije “peglalo papire” i davalo dozvole i koncesije poslije početka kopanja.

Sreća pa na samom početku geoloških istraživanja nije došlo do toga da 15 domaćinstava ostane bez vode, sva sreća pa šteta nije nastala i prije početka kopanja.

Sreća pa rudnik nije pokrenuo klizište i zagadio vazduh i vode.

Sreća pa predsjednik ništa od toga nije znao, pa čim je saznao zaustavlja kopanje.

Ali nismo mi te sreće… – navela je ona i pojasnila kakva je zapravo situacija.

– Rudnik bez na vrijeme dobijenih dozvola radi. Ljudi danas udišu sumporna isparenja i dim od sagorijevanja uglja koje se samozapaljuje, dok im zagađena voda ulazi u njive. Ljudi danas protestuju i između ostalog traže pitku vodu. Ovu vodu nije uništila priroda, suše niti bilo šta slično, već ljudski faktor i korupcija koja polako, ali sigurno guši sve više ljudi u ovoj zemlji.

A institucije? Кoje institucije? Ministarstvo? Inspektorat? Struka? Niko ništa, opet predsjednik mora da obećava i mi moramo da vjerujemo u to? – objavila je Vukomanović na Fejsbuk profilu.

Nastavi čitati

Aktuelno