Politika
EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega
EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.
EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.
Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.
Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.
Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.
Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.
Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.
“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.
On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.
“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.
S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.
Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.
Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.
“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.
Politika
BEOGRAD UPUTIO PROTESTNU NOTU SARAJEVU zbog Konakovićevih izjava (VIDEO)
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je Beograd uputio protestnu notu Sarajevu zbog izjave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i poručio da je ozbiljan trenutak da se EU pozabavi tim pitanjem.
– Mislim da je ovo ozbiljan trenutak da EU razmotri svoje postavljanje prema ovakvim pokušajima da se potkopa dijalog u našem regionu i da se potkopaju nacionalni i međuetnički odnosi – rekao je Đurić.
On je dodao da je Konakovićeva izjava da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH nezamisliva u političkom, ljudskom i profesionalnom smislu.
Đurić je naglasio da nikada neće odgovarati u istom kapacitetu i istom mjerom zato što ima ogromno poštovanje i osjećaj odgovornosti prema građanima druge nacionalnosti, kako u Srbiji, tako i u BiH.
– Mislim da cijeli svijet danas treba da vidi da je politika Konakovića politika povratka u prošlost, politika produbljivanja podjela, uvreda cijele zemlje i cijelog jednog naroda – rekao je Đurić.
Prema njegovim riječima, to što Konaković, ne samo da nije osudio uvredljivo skandiranje na račun Srbije i srpskog naroda, nego tvrdi da su oni koji su to činili bili u pravu, postavlja pitanje kako će uopšte da se razgovara u budućnosti.
Đurić je naveo da je njegova odgovornost da uvijek bude spreman na razgovor, ali da neko treba da kaže kako može sa ovakvim pristupom da se ide naprijed.
– To je, prije svega, pitanje za EU, pošto je dosta bilo tetošenja, ljudi koji na sastancima u Briselu glume građaniste i tolerantne ljude, a onda u praksi rade sve da posvađaju narod, posiju mržnju – rekao je Đurić.
On je poručio da nikada neće biti prihvatljivo ni vrijeđanje predsjednika Srbije, ni države Srbije ni srpskog naroda.
– Nikada nećemo da se služimo tim metodama i odgovaramo istom mjerom, a vi ako hoćete svojoj zemlji stabilnost morate da se ponašate mnogo, mnogo drugačije – poručio je Đurić.
Politika
PROŠLI IZBORI oglasio se Petrović “Moraćemo da POVEĆAMO CIJENU STRUJE”
“Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu “Elektrogospodarstvu Slovenije”, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.” Rekao je to Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik.
On je dodao da još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.
Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.
“Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.
On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi” Elektrogospodarstva iz Slovenije” i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevik.
Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.
Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske je naveo da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, tj. sporazuma koji su potpisani.
Petrović je rekao da je cilj da RiTE Ugljevik funkcioniše, da će biti očišćeni arbitražni procesi, ali da ostaje obaveza da se jedna trećina energije mora isporučivati Sloveniji.
Petrović je naveo da je cijena te isporuke nepovoljnija u odnosu na cijenu isporuke ERS-u, odnosno 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra.
“To nije dovoljno za normalno funkcionisanje RiTE i zato ćemo bar mi, kao matično preduzeće koje otkupljuje dvije trećine električne energije, morati da povećamo cijenu”, rekao je Petrović.
Petrović je dodao da se već sutra očekuje povratak RiTE “Ugljevik” na mrežu, a koji je bio pet dana van pogona.
(BN)
Politika
SDS: I CIK se uvjerio u NEREGULARNOSTt održanih izbora
Centralna izborna komisija je slučajnom kontrolom utvrdila da je na biračkom mjestu Tabanci u Zvorniku u Centralnom biračkom spisku 504 potpisa, dok su u zapisnik unijeta 532 glasa od kojih Siniša Кaran ima fantastičnih 415 glasova. Dakle, kroz zapisnik su samo na jednom mjestu ukrali 28 glasova, a sigurni smo da bi grafološka analiza utvrdila da je na tom mjestu i mnogo lažnih potpisa i da nisu glasala 504 birača. Takvih je 112 od 2.164 biračka mjesta u Republici Srpskoj” Ovo je saopštila Aleksandra Pandurević iz SDS.
Analizom je dalje utvrđeno da, kada se izuzmu ta sumnjiva biračka mjesta, profesor Branko Blanuša ima 204.344 glasa (50,04%), dok Siniša Кaran ima 198.191 glas (48,53%) .
U Tabancima je, navodi Pandurevićeva, izlaznost birača bila nevjerovatnih 66,67%, od čega je Кaran osvojio čak 78,01%. ”U Zvorniku je 38 biračkih mjesta na kojima je izlaznost značajno odudara od gradskog prosjeka, i gdje Кaranovi procenti idu čak do 97% i potpuno odudaraju od procenata glasova koje je osvojio na ostalim biračkim mjestima u Zvorniku. Takođe, identifikovali smo identičnu situaciju u Doboju na 36 biračkih mjesta, u Laktašima na 29 biračkih mjesta, Bratuncu pet i na jednom mjestu u Višegradu”, kaže ona.
Na ukupno 70 biračkih mjesta u Zvorniku, Doboju i Laktašima, Кaran ima 2.881 glas više nego Milorad Dodik, što je čista naučna fantastika, tvrdi ona i dodaje:
”U ostalim gradovima u Republici Srpskoj postoji dvadesetak biračkih mjesta gdje Кaran ima više glasova nego Dodik. Riječ o biračkim mjestima gdje je npr. Dodik imao jedan glas, a Кaran sada ima pet ili je u par slučajeva značajno povećan broj birača na tom biračkom mjestu. Izlaznost na tim biračkim mjestima nije povećana u odnosu na prosječnu, i Кaran nema naglih skokova, te na najvećem broju njih je imao manje glasova od profesora Blanuše. Ako na 663.381 birača u ostalim gradovima u Republici Srpskoj (Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Istočno Sarajevo, Mrkonjić Grad, Prnjavor i Trebinje) imamo 20 takvih biračkih mjesta, onda na 77.808 birača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu ne može biti više od pet takvih biračkih mjesta, a ima ih 70. Matematika i matematička logika kažu – krađa”. Centralna izborna komisija, ističe ona, ima zakonsku obavezu da zaštiti transparentnost i zakonitost izbornog procesa.
”S obzirom na to da 112 biračkih mjesta koje smo identifikovali utiču na konačan izborni rezultat, CIК ima obavezu da prekontroliše svako od tih mjesta, uključujući i grafološku analizu. Bez borbe im nećemo dozvoliti da ukradu volju naroda kako bi onda krali milione. Očekujemo od CIК-a da svoj posao radi u skladu sa zakonom, a ako bude trebalo tjeraćemo se i sa CIК-om”, saopštila je Pandurevićeva.
(BN)
-
Politika3 dana agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Region3 dana agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika2 dana agoŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?
-
Banjaluka1 dan agoPOLICIJA NIJE REAGOVALA! Vandali noćas uznemirili stanare banjalučkog naselja
-
Politika3 dana agoOTKAZI U GrO SNSD BANJALUKA: 15 ljudi ostalo bez posla
-
Region1 dan agoACA LUKAS I NASER ORIĆ zajedno uživaju dok Šerif Konjević pjeva (VIDEO)
-
Politika1 dan agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Politika1 dan agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
