Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

NEŠKOVIĆ “BiH nema svoju imovinu, CRVENA LINIJA JE IMOVINA SRPSKE”

movina Republike Srpske mora biti crvena linija odbrane u Sarajevu za sve srpske kadrove, poručio je delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković.

– Činjenica da su srpski kadrovi u Predstavničkom domu Parlamenta BiH odbili da se raspravlja o Zakonu o državnoj imovini BiH me ohrabruje. Par bošnjačkih poslanika ponovo aktuelizuje zakon o državnoj imovini predstavljajući ga kao dio reformske agende. Za Republiku Srpsku ne postoji ni reformska niti bilo kakva druga agenda koja bi dozvolila knjiženje poljoprivrednog zemljišta, šuma, rijeka i jezera na državu BiH – ističe Nešković, koji je i potpredsjednik SDS-a.

Kaže da “BiH nema svoju imovinu, a imovina u opštoj upotrebi koju određene strukture godinama pokušavaju knjižiti na državu mora po načelu supsidijarnosti, koje je najznačajnije načelo upravo Evropske unije, biti stavljena na raspolaganje najbliže građanima”.

– To znači da tom imovinom moraju raspolagati opštine, a nikako neki centri moći u Sarajevu. Imovina je naša brana zaštite Dejtona od poplave različitih teoretičara koji bi da preuređuju BiH- kaže Nešković, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Politika

OBJAŠNJENJA NEMA! Desetine policajaca čuvaju bivšeg predsjednika Srpske

Jasno je da je MUP Srpske i dalje zadužen za bezbjednost Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, ali nije moguće precizno utvrditi koliko policajaca svakodnevno štiti njega i njegovu imovinu.

U svakom slučaju ta brojka nije mala. Osim njegove lične pratnje, mještani Bakinaca kažu da jedna cijela policijska stanica čuva njegovo imanje i voćnjake.

Upućeni izvori potvrđuju ovu informaciju i dodaju da su u pitanju desetine policijskih službenika.

Kada Dodik sa imanja krene prema centru Banjaluke u brigu o njegovoj bezbjednosti uključuje se veliki broj policajaca koji obustavljaju saobraćaj na svim raskrsnicama kako bi sa svojom pratnjom stigao na odredište bez zaustavljanja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske potvrdilo je za Srpskainfo da i dalje preduzima mjere posebnog obezbjeđenja Milorada Dodika, predsjednika SNSD.

Na pitanja po kom osnovu je nastavljeno obezbjeđivanje Dodika, iako više nije predsjednik Srpske iz MUP RS su odgovorili da se mjere preduzimaju u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu Rješenja ministra koji je u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom.

Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, pojasnio je da se na osnovu procjene ugroženosti neke štićene ličnosti izdaje posebno rješenje kojim se određuju mjere obezbjeđenja.

– U toj procjeni šta su inspektori koji su radili bezbjednosnu procjenu za štićenu ličnosti napisali i to na osnovu toga oni određuju nivo mjera i broj policijskih službenika i materijalno-tehničkih sredstava koje će koristiti za taj nivo obezbjeđenja – objašnjava on, prenosi Srpskainfo.

Dodao je da je Dodik zasigurno zbog svog političkog i javnog angažmana u visokorizičnoj procjeni.

– Zbog toga pretpostavljam da su preuzeli onu klauzulu za najveći stepen obezbjeđenja i zbog toga imate veći broj pripadnika MUP i tehničkih sredstava koji se koriste za njegovo obezbjeđenje – rekao je on.

Podsjetio je da predsjednik Srpske ima zaštitu do 6 mjeseci od prestanka mandata, a nakon toga se radi periodična procjena i obezbjeđenje može da traje onoliko koliko se procjenjuje da je štićena ličnost ugrožena, prenosi Srpskainfo.

– Koliko znam, Dragan Lukač koji već dugo nije ministar unutrašnjih poslova i dalje koristi obezbeđenje MUP RS – rekao je Jovičić.

Naglasio je da sve zavisi od bezbjednosne procjene.

– Da li je ta procjena validna, ili nije, ne mogu tvrditi jer ne daj Bože da se desi nekoj ličnosti nešto, onda preuzimate na sebe odgovornost da ste dali procjenu da ličnost nije ugrožena i ako dođe do nekog ugrožavanja te ličnosti, vi snosite odgovornost.

Vjerovatno se neko ko radi tu procjenu, rukovodi i tim detaljem da je bolje dati obezbjeđenje, pa čak i veće, nego rizikovati da dođe do ugrožavanja ličnosti, pa da nosite odgovornost zašto niste preduzeli obezbjeđenje – zaključuje Jovičić.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SNIJEG ODGODIO, ALI NE I SPRIJEČIO! Korićani glasaju u nedjelju, 30. novembra

Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj biće u nedjelju, 30. novembra, održani na biračkom mjestu Korićani u osnovnoj izbornoj jedinici Kneževo gdje pravo glasa ima 56 birača.

Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Kneževo Budimir Dukić izjavio je Srni sve spremno da na ovom biračkom mjestu bude održano glasanje koje je odgođeno 23. novembra zbog vremenskih neprilika.

– Nadamo se da će se u nedjelju moći održati izbori. Za sada ne najavljuju padavine, tako da mislimo da će biti sve uredno – rekao je Dukić.

On je naveo da će biračko mjesto biti otvoreno od sedam do 19 časova.

Izbori na ovom biračkom mjestu nisu mogli biti održani 23. novembra usljed obilnog snijega koji je padao u ovom planinskom kraju na obroncima Vlašića.

Opštinska izborna komisija tada, zbog neprohodnosti puteva, na ovo biračko mjesto nije uspjela da dostavi izborni materijal.

Centralna izborna komisija BiH je na hitnoj sjednici 23. novembra donijela odluku da izbori na biračkom mjestu 068B005 Korićani budu održani u nedjelju, 30. novembra.

Nastavi čitati

Aktuelno