Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

JOŠ JEDAN POKUŠAJ! Sjednica Savjeta ministara u ponedeljak

Savjet ministara BiH trebao bi održati novu sjednicu u ponedjeljak 8. decembra u 12.00 časova

Iz Savjeta ministara su naveli da će dnevni red dostaviti naknadno. Podsjetimo, Savjet ministara BiH juče nije održao sjednicu jer nije postignut konsenzus o predloženom dnevnom redu.

Za usvajanje dnevnog reda nisu glasali ministri iz SNSD-a, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te zamjenik civilnih poslova Marijana Mojić koja je prisustvovala juče sjednici na kojoj je oboren dnevni red jer nije prisustvovala ministar.

Savjet ministara BiH juče je trebalo razmatrati nacrte zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, kao i Prijedlog odluke o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, kao prioritete na EU putu, ključne za usvajanje pregovaračkog okvira za Bi H.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ NAKON SASTANKA SA FLEMINGOM “Političke tenzije nikome ne donose dobit”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković održao je danas sastanak sa Markom Flemingom, direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta, na kojem je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i Republici Srpskoj, kao i o značaju stabilnosti za razvoj društva.

Stanivuković ističe da je stabilnost ključni preduslov za funkcionisanje institucija, privredni rast i poboljšanje životnog standarda građana, te da međunarodni partneri očekuju odgovoran pristup i smirivanje tenzija.

– „Razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, te o važnosti stabilnosti kao preduslova za normalno funkcionisanje institucija, ekonomski razvoj i bolji život svih građana. Posebno sam istakao da političke tenzije i krize nikome ne donose dobit, te da je odgovorna politika, uz poštovanje Ustava i dijalog, jedini put za napredak“ – rekao je Stanivuković.

Naglašava da strane investicije, uključujući i američke, dolaze samo u sredine koje nude sigurnost i uređen sistem.

– „Upravo zato je naš fokus da gradimo stabilnost, a ne da o njoj deklarativno govorimo. Razgovor je bio otvoren, konkretan i u interesu svih građana naše zemlje“ – zaključio je gradonačelnik Banjaluke.

Kako navodi, ovakvi sastanci su važni za jačanje međunarodnih veza i stvaranje povoljnije političke i ekonomske klime u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

Đokić “AKO STRUJA NE POSKUPI, prijeti totalni kolaps sistema”

Poskupljenje električne energije naredne godine u Srpskoj je gotovo izvjesno.

Potvrdio je ovo Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, nakon posjete Gacku, gdje se sa generalnim direktorom “Elektroprivrede Republike Srpske”, Lukom Petrovićem, obišao Rudnik i termoelektranu (RITE) Gacko i sastao se sa rukovodstvom tog javnog preduzeća. Pojasnio je da je razlog poskupljenju struje taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

– Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja nego moraju potezati za drugim mjerama.

Oni su podnijeli zahtjev za promjenama cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu – kazao je Đokić.
Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

– Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja, jer ti troškovi kontinuirano rastu i rasli su i prethodnih godina i na to se nije obraćala pažnja.

Zahtjeva nema
Odgovarajući na pitanje o kolikom poskupljenju struje je riječ, Đokić je kazao da to ne može odgovoriti jer zasad ima na stolu samo ono što je ranije objavio regulator i ERS.

– Bila je najava da će taj zahtjev biti podnesen. Trenutno ga nema – tvrdi Đokić.

Resorni ministar je poručio da će se morati ići u smanjenje svih troškova poslovanja elektroenergetskih preduzeća gdje se na to može uticati, te je zatražio solidarnost javnosti po tom pitanju.

– Mi smo nastojali da maksimalnim iskorištavanjem postojećeg resursa zaštitimo i građane i privredu da cijene rastu, ali očito je došao trenutak kada to više ne možemo na taj način obezbijediti.

Ili ćemo to uraditi ili ćemo u suprotnom ostati bez ovog sistema i doći će do potpunog zaustavljanja rada i ove termoelektrane, ali i one u Ugljeviku i do niza drugih poremećaja, a onda možemo doći u situaciju da moramo nabavljati energiju po daleko većim cijenama.

Mislim da svi moramo shvatiti trenutak – kazao je Đokić, prenose Nezavisne.

Traži odgovornost
Od rukovodstva RiTE Gacko, ali i ostalih u sistemu Elektroprivrede, očekuje da reaguju svjesno.

– Da budu što odgovorniji u svom poslu, tražim od njih da se više ne može tolerisati bilo koji trošak koji nastaje ili postoji a može se živjeti bez njega. To su troškovi kada se planiraju određene nabavke. Insistiram na tome – dodao je Đokić.

RITE Gacko ima prevelik broj radnika, ali nismo za otpuštanja
Resorni ministar je kazao da ogromni troškovi kada je u pitanju RiTE Gacko idu i na plate zaposlenih te je naveo da je broj radnika preveliki.

– Realno je daleko veći broj zaposlenih nego što su realne potrebe – poručio je Đokić.

Ipak, on dodaje da Vlada RS neće podržati nijednu mjeru koja se tiče otpuštanja radnika.

– Radnici se ne mogu otpuštati, ne mogu se bacati na ulicu. Oni koji su nekontrolisano, bez saglasnosti Vlade zapošljavali radnike u prethodnom periodu, moraju da odgovore zašto su to učinili i da preduzmu mjere koje mogu da se ti troškovi racionalizuju u narednom periodu – naglasio je Đokić, prenose Nezavisne.

Rekao je da svake godine u svakom kolektivu, pa i u RiTE Gacko postoje radnici koji idu redovno u penziju, ali da traži da ne bude zapošljavanja u istom broju u kojem su oni otišli u penziju već samo za ona radna mjesta koja su neophodna.

– Gacko je stari kolektiv. Zato u narednom periodu treba zanavljanje, ali znamo da to nije lako, nije lako stimulisati da se fakultetski obrazovani ljudi vrate u ovako male sredine – istakao je Đokić.

Maksim Skoko, v. d. direktora RiTE Gacko, istakao je da bez obzira na to što su sveli sve rashode na minimum, ovom preduzeću potrebni novi prihodi da bi nastavili da rade.

– To će se odraziti na građane u smislu cijene struje, ali u kojoj mjeri ne odlučuje RiTE Gacko. Ako bi ovo postrojenje stalo, onda bi cijene struje za građane bile višestruko veće – poručio je Skoko.

Luka Petrović, generalni direktor ERS-a, rekao je da će cijene struje prema građanima vjerovatno morati biti prefakturisane, jer termoelektrane traže da ERS koji od njih kupuje struju to plaća po većim cijenama.

– A mi da bi im povećali tu cijenu onda moramo to prefakturisati građanima ili privredi. Ako bi se na neki način mogle napraviti unutrašnje uštede, evo npr u RITE Gacko, i ne bude nikakvih novih zahtjeva, onda naravno da nema povećanja cijene struje za građane. U suprotnom će biti poskupljenja – rekao je Petrović.

On je istakao da sve informacije u vezi sa eventualno novom cijenom struje javnost treba da očekuje od Regulatorne komsije za energetiku.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno