Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Related Topics:

Politika

PROTESTI U PODNOVLJU: Građani ustali protiv privatizacije Crkvenog brda i mogućeg ugrožavanja vodovoda

Danas su u Podnovlju kod Doboja održani protesti koji su okupili veliki broj građana, nezadovoljnih namjerom aktuelne lokalne vlasti da privatizuje dio gradskog zemljišta poznatog kao Crkveno brdo. Prema tvrdnjama mještana, riječ je o prostoru od izuzetne vrijednosti, idealnom za građevinsko zemljište, zbog čega strahuju da će biti ustupljen privatnim investitorima na štetu javnog interesa.

Dodatnu zabrinutost stvara činjenica da se u podnožju Crkvenog brda nalaze dva ključna vodozahvata za ovo područje, koja bi, kako ističu, mogla biti okružena solarnim panelima ukoliko planovi lokalne vlasti budu realizovani. Građani upozoravaju da bi to moglo ugroziti vodosnabdijevanje i predstavljati prijetnju po životnu sredinu.

Podršku protestima dao je i povjerenik Pokreta Sigurna Srpska iz Doboja, Aleksandar Simić, poručivši da je krajnje vrijeme da se stane u kraj zloupotrebama.

„Dosta je! Dosta je otimanja i uzurpiranja javnih resursa, dosta je ugrožavanja osnovnih sloboda, dosta je prijetnji, ucjena i laži“, poručio je Simić, ističući da se građani moraju zapitati u čijem interesu se donose odluke koje direktno utiču na njihovu imovinu, zdravlje i bezbjednost.

Simić je istakao da su protesti u Podnovlju tek početak borbe za očuvanje javnih dobara.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Snijeg je izgovor, STRUJA JE PROBLEM!

Desetak centimetara snijega bilo je dovoljno da raskrinka nesposobnost razmaženih političkih funkcionera. Nespobni ste čak i da spinujete, i jadno je gledati te loše pokušaje, izjavio je generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić.

„Umjesto što izmišljate da ste ‘zatrpani snijegom’, bolje bi bilo da priznate da je pola Banjaluke bez struje i da ljudi sjede u mraku, dok se za četvrto poskupljenje struje već uveliko priprema teren“, kaže on i dodaje:

„Kao i svake godine, ‘častićete’ građane Republike Srpske novim udarom na novčanik za novogodišnje i božićne praznike. U tome ste jedino dosljedni – da svoju bahatost i svoje promašaje prebacujete na leđa naroda“, navodi Drinić.

Politička je obaveza služiti narodu, kaže on, a ne zloupotrebljavati svaki oblak i svaku pahulju za jeftine poene.

„Snijeg u novembru nije nikakva novost, ali ljudi bez struje u 21. vijeku… To je već problem“, jasan je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

NIKŠIĆ I ISAK POZIRAJU dok se pokušava razgovarati o aferi “SPENGAVANJE”

Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić i ministar unutrašnjih poslova Isak Ramo iskoristili su priliku da u federalnom Parlamentu poziraju za društvene mreže dok se u Predstavničkom domu pokušalo razgovarati o nelegalnim radnjama premijera i njegovom uplitanju u rad policijskih organa.

Dok je trajala “rasprava” o jednoj od afera u kojoj je jedan od aktera premijer, Isak je zamolio koleginicu da ga uslika sa Nikšićem, a fotografiju je kasnije iskoristio za Instagram.

Iako je sama tema “rasprave” na početku sjednice, koja nije održana jer dnevni red nije usvojen, zahtijevala ozbiljenost, aktere priče nije puno potresla.

Јedan od komentara snimka objavljenog na društvenim mrežama to je opisao riječima “lagani su”.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nije održana, jer nije bilo dovoljno glasova za predloženi dnevni red kojim je traženo da se razmotri opravdanost sumnji o nelegalnim radnjama premijera Nikšića i njegovom uplitanju u rad entitetskih policijskih organa.

Hitnu sjednicu je tražila opozicija, odnosno klubovi poslanika SDA, DF-a i SBiH nakon što su u javnost dospjele SMS poruke pronađene u telefonu vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića koje prema njihovim tvrdnjama, ukazuju na miješanje Nikšića i njegovih saradnika u istrage i kadrovska imenovanja unutar policijskih i javnih institucija.

Nastavi čitati

Aktuelno