Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Related Topics:

Politika

OGLASIO SE ĐOKIĆ “Odmah osigurati rad u termoelektranama Ugljevik i Gacko”

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić zahtijeva da zavisna preduzeća Rudnik i Termolektrana Ugljevik i Gacko osiguraju proizvodnju u obje termoelektrane, kao i da se u Ugljeviku obezbijedi rudarska proizvodnja.

Đokić je istakao da je njihova uloga i nadležnost takva da su zaduženi da organizuju proizvodnju, da proizvode ugalj i da proizvode električnu energiju.

“To je njihova statutarna nadležnost i obaveza. Zahtijevam da oni osiguraju proizvodnju i u jednoj i drugoj termometrani”, rekao je Đokić Srni. okić je podsjetio da ova dva zavisna preduzeća o svim svojim poslovnim aktivnostima moraju da informišu matično preduzeće i da, ako se pojavi problem, zajedno pronalaze rješenja.

On je naveo da je u Termoelektrani Gacko zastoj iz tehničkih razloga jer je došlo do pucanja na cijevnom sistemu što se može stanirati.

Napomenuo je da je Termoelektrana bila duži period bez zastoja i da je moguće da se pojavi tehnički problem, što se i javilo i da će oni to prevazići.

Đokić je naveo da Uljevik već duže vrijeme nema dovoljne količine uglja na zalihama i da rudarska proizvodnja u kontinitetu nije bila takva da je osiguravala dovoljne količine za nesmetan rad termoelektrane.

“Ono što bih ja očekivao i što svakako svi zahtijevamo da se obezbijede rudarska proizvodnja na normalan način, a da sve one obaveze koje postoje prema radnicima uprave preduzeća osiguraju sredstva i da izvrše isplate kako bi radnici mogli normalno pristupiti radu”, zaključio je Đokić.

Nastavi čitati

Politika

MINIĆ ZAPRIJETIO DIREKTORIMA ERS-a! “Dosta je skrivanja i prebacivanja odgovornosti”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić očekuje da se oglase direktori “Elektroprivrede Republike Srpske” i rudnika i termoelektrana Ugljevik i Gacko zbog stanja u termoelektrana, naglasivši da u suprotnom slijede ozbiljne mjere.

“Očekujem da će se generalni direktor ERS, direktori zavisnih preduzeća RiTE Ugljevik i Gacko, ali i resorni ministar danas obratiti javnosti zbog stanja u termoelektranama. Ukoliko se to ne desi, slijede ozbiljne mjere”, napisao je Minić na Iksu.

Kako je istakao, dosta je skrivanja i prebacivanja odgovornosti. U Termoelektrani “Gacko” jutros je došlo do kraćeg zastoja u proizvodnji jer je pukla cijev na kotlovskom postrojenju, a povratak na mrežu očekuje se večeras ili u najskorijem periodu, izjavio je Srni direktor Maksim Skoko

Nastavi čitati

Politika

MINIĆEVE OZBILJNE NAJAVE: Ministar i direktori pred ultimatumom – OVO moraju da urade DANAS

Očekujem da će se generalni direktor ERS, direktori zavisnih preduzeća, RITE Ugljevik i Gacko, ali i resorni ministar danas obratiti javnosti zbog stanja u termoelektranama.

Poručio je ovo predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, upozoravajući da slijede “ozbiljne mjere”, ukoliko se to ne desi

–Dosta je skrivanja i prebacivanja odgovornosti – kategoričan je Minić.

Radnici Rudnika Ugljevik su od sinoć u štrajku. Razlog za to je nedostatak uglja, što je, kako su upozoravali, prijetnja po samo preduzeće, ali i energetski sistem Republike Srpske. U Termoelektrani Gacko jutros je došlo do kraćeg zastoja u proizvodnji, jer je pukla cijev na kotlovskom postrojenju.

Nastavi čitati

Aktuelno