Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

ŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“

Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić oštro je reagovala na tvrdnje poslanika Liste za pravdu i red Zagorke Grahovac, koja je tokom sjednice parlamenta izjavila da je Šljivićeva „frizerka, a ne pravnik“.

Šljivićeva je za Srnu izjavila da su njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i kompletna zvanična dokumentacija dostupni u kabinetu Narodne skupštine, te u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

– To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je ona, ističući da je iznenađena što su pojedini mediji prenijeli tvrdnje bez provjere.

Dodaje da Grahovčeva često iznosi netačne informacije, „što više govori o njoj nego o drugima“.

– Ako je zaključila da sam frizerka samo zato što posjedujem salon ljepote, onda to više govori o nivou njenih zaključaka. Moj salon je jedan od najvećih i najsavremenijih u regionu, rekla je Šljivićeva.

Poručila je da neće ulaziti u uvrede i zlonamjerne konstrukcije:

– Neću se valjati u blatu niti komunicirati na nivou uvreda. Takvo ponašanje je ispod svakog nivoa dostojanstva.

Vlada Republike Srpske imenovala je Nikolin Šljivić za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a odluka je stupila na snagu juče.

Grahovčeva je dan ranije tokom rasprave u parlamentu kritikovala ovo imenovanje, tvrdeći da „Šljivićeva nije pravnik, već frizerka“, što je izazvalo burne reakcije u političkoj javnosti.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Viđene su izborne neregularnosti i TO TREBA ISPITATI!”

Predsjednik Pokreta sigurna Srpska Draško Stanivuković je rekao da su na izborima viđene brojne neregularnosti i zatražio da se sve to ispita i da se u određenim mjestima gdje se to i dokaže glasanje ponovi, misleći na Zvornik, Laktaše i Doboj. “PSS je iskreno podržao kandidaturu Branka Blanuše i radili smo marljivo. Banjaluka da 14 i po glasova razlike tj. 20%, tu je i Kotor Varoš sa takođe 20 odsto”, rekao je Stanivuković i dodao da je ovo uvod u promjene koje nas očekuju 2026.

Kada je u pitanju afera kokain, Stanivuković kaže da ovaj događaj ima višestruku dimenziju jer se radi o profesoru, ljekaru i narodnim poslaniku.

“Rektor ispred Univerziteta pere ruke. U naše ustanove dolaze presuđeni kriminalci. Tražimo od institucija odgovore od Tužilaštva, Kliničkog centra, MUP-a ko su bili specijalci”, rekao je Stanivuković.

Kaže da u Narodna skupština o tome ćuti čime je obezvrijeđena.

Kada je u pitanju napad na njega na Banj brdu, Stanivuković kaže da pozdravlja brzu reakciju policije, Tužilaštva i Suda, za razliku od afere sa drogom gdje nema reakcije institucija.

Kaže da je plan PSS-a da formira dvocifren broj odbora širom Republike Srpske, a tu su i druge aktivnosti kao i sumiranje onoga što je urađeno u ovoj godini. Očekuje pristupanje još 2 političke organizacije Pokretu.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

RADO SAVIĆ: Izbori pokradeni, volja naroda izigrana

Visoki funkcioner SDS-a i načelnik Lopara Rado Savić ponovio je u Jutarnjem programu BN TV tvrdnje opozicije da su izbori u Republici Srpskoj pokradeni, posebno u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Traži reakciju tužilaštva i poručuje da rezultat prof. dr Branka Blanuše predstavlja najavu promjena 2026. godine i konsolidacije SDS-a.

U Jutarnjem programu BN TV, Rado Savić, visoki funkcioner SDS-a i načelnik Lopara, kazao je da „javna tajna o pokradenim izborima“ u Republici Srpskoj sada dobija potvrdu kroz konkretne primjere. Kao žarišta spornih dešavanja naveo je Doboj, Zvornik i Laktaše:

„Doboj gdje je i dokazano ranije da je bilo manipulacije, sada Zvornik, i ranije je bilo sumnje, sada Laktaši“, rekao je Savić.

Ističe da su rezultati u sredinama gdje je „proces bio čist“, poput Bijeljine i Banjaluke, bili brzo poznati, što za njega predstavlja signal da se u pojedinim gradovima radilo mimo zakona. Posebno naglašava ulogu pravosuđa. „Sad gdje je ovdje problem? Problem je kod tužilaštva i ljudi koji treba da ovu sumnju otvore i pred građanima rasvjetle“, poručuje Savić.

Kao ilustraciju navodnih nepravilnosti, Savić se posebno osvrnuo na Doboj, gdje je SNSD ubjedljivo pobijedio. „Ja mislim da da su izbori bili pošteni, u Doboju bi bilo kao u Prijedoru. Da nije bilo i pritisaka na glasače, zloupotrebe resursa, a i mahinacija na sam izborni dan“, kaže on.

Podsjeća i na, kako tvrdi, neravnopravan medijski tretman: „Na primjer kod medija – šta je bilo sa prostorom za gospodina Blanušu, a šta za gospodina Karana. Sve su to postupci vlasti koji su bili njima nedovoljni pa su morali na sam izborni dan da pribjegnu raznim tehnikama da nadomjeste dio glasova koji im je nedostajao, jer to govori sama činjenica da su kasnili rezultati u Doboju.“

Kao ključnu poruku ovih izbora Savić vidi upravo rezultat profesora dr Branka Blanuše. „Radi se o ličnom kvalitetu dr Blanuše.

Čovjeku koji ima sve moralne karakteristike da bude na čelu Republike. SDS nije tražio poslušnika ni stranačkog vojnika, već čovjeka koji će se boriti za narod – i mislim da su ljudi u načinu govora i ponašanja profesora Blanuše prepoznali nekoga takvoga“, naglasio je Savić.

Ipak, nije poštedio ni sopstvenu stranku. Ukazao je da SDS nije na vrijeme izabrao rukovodstvo i da to smatra velikom greškom.

„Glavni problem je što se nije izabralo rukovodstvo stranke, što se nije organizovala skupština i prije izbora, da SDS dobije predsjednika i predsjedništvo, organe koji bi sigurno čvršće ušli u izborni proces i kontrola izbora bi bila bolja“, ocjenjuje Savić.

Posebno se osvrnuo na stanje u Bijeljini, gdje, kako kaže, ni danas nije formiran gradski odbor SDS-a. „Ne razumijem zašto u Bijeljini nema Gradskog odbora konstituisanog, zašto nisu provedeni unutarstranački izbori, ali pobjeda je stigla, siguran sam da bi pobjeda bila jača i snažnija da je stranka imala sve svoje organe u potpunosti izabrane u Bijeljini i da je to nešto što se mora riješiti“, poručuje on.

Savić navodi da u stranačkim krugovima čuje kako bi unutrašnja pitanja u SDS-u trebalo da budu završena tokom decembra, ali smatra da bi fokus rukovodstva sada morao da bude na borbi za izborne rezultate Branka Blanuše. Na kraju poručuje da su ove izborne tenzije samo uvod u ozbiljniju borbu za promjene 2026. godine, uz upozorenje da, kako kaže, „ni krađa ni pritisci“ na duži rok neće biti dovoljni da zaustave volju naroda.

Nastavi čitati

Aktuelno