Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!

Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.

U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.

Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.

Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.

Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.

Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.

Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.

A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.

Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.

No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.

Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.

Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.

Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.

Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.

Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.

Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.

A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.

Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.

Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.

Piše: prof. dr Milan Blagojević

BN TV

Nastavi čitati

Politika

KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.

Nastavi čitati

Politika

“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!

Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.

– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.

 

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.

– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.

Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.

– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.

Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno