Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

STVARNO SE PRAVI “ENGLEZ”! “Srpska vodi višedecenijsku politiku NIŽIH CIJENA STRUJE”

Republika Srpska vodi višedecenijsku politiku nižih cijena električne enerije, koje su znatno povoljnije nego u FBiH i regionu, rekao je ministar energetike i rudarstva u Vladi Srpske Petar Đokić gostujući u Teleringu na RTRS-u.

On je poručio da Srpska posebnu pažnju posvećuje najugroženijim socijalnim kategorijama. Ističe da se Republika Srpska zbog izuzetno nepovoljne hidrološke godine morala okrenuti uvozu, te da je neophodno u narednom periodu preuzeti optimalne mjere kako bi se poboljšalo stanje u ovom sektoru.

– Mi smo vodili takvu politiku da bi energija bila dostupna našim građanim a po najpovoljnijim uslovima. Imamo registrovane brojne pojave izuzetno neracionalne potrošnje energije, ljudi je troše i prosipaju i troše zbog niske cijene. Moramo naći način da zaštitimo sve naše ugrožene potrošače one građane u stanju socijalne potrebe i one koji imaju malu potrošnju, mala primanja i na koje bi i najmanja promjena cijene uticala tdrastično, a one koji imaju prihode i troše mnogo više, oni treba da je plate po višim cijenama – rekao je Đokić.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

TUČA LOKALNIH MOĆNIKA prelila se i na ulicu u I. Sarajevu

Kako BN saznaje, radi se o lokalnim funkcionerima i to odborniku SNSD Dejanu Šešelju i zamjeniku načelnika Istočno Novo Sarajevo Aleksandru Kostoviću iz Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.

Policijski službenici Policijske stanice Istočno Novo Sarajevo uručili su prekršajni nalog licu D.Š. iz Istočnog Novog Sarajeva, zbog učinjenog prekršaja iz člana 12. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Navedeni je juče u Hilanadrskoj ulici, opština Istočno Novo Sarajevo, fizički napao lice A.К. iz Istočnog Novog Sarajeva. saopšteno je iz PU istočno Sarajevo.

Kako BN saznaje, radi se o lokalnim funkcionerima i to odborniku SNSD Dejanu Šešelju i zamjeniku načelnika Istočno Novo Sarajevo Aleksandru Kostoviću iz Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.

Kako saznajemo sve se odigralo u kasnim popodnevnim časovima u Hilandarskoj, kada je Dejan Šešelj udario pesnicom u lice Aleksandra Kostovića, koji se potom sklonio u obližnji butik.

Intervenisla je i policija i obojica lokalnih funkcionera su bila u stanici policije, gdje su saslušani, a Šešelju je uručen prekršajni nalog.

Ovo je inače obračun, koji se prelio sa nedavne sjednice lokalne skupštine kada se na društvenim mrežama pojavio snimak na kome se vidi kako Kostovića odvlače na drugu stranu,

Navodno i tu je došlo do obračuna između Kostovića (US) i Šešelja (SNSD), koji pripadaju vladajućim strankama na svim nivoima.

Zamjenik načelnika Aleksandar Kostović i odbornik Dejan Šešelj, nasrnuli su jedan na drugog na nedavnoj sjednici lokalnog parlamenta, a juče u Hilandarskoj se očito desio nastavak tog sukoba.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ PORUČIO: samo NEODGOVORNA VLAST može kockati Reformskom agendom “724 miliona je 1.250 KM za SVAKOG RADNIKA I PENZIONERA”

Republika Srpska je u ovoj godini izgubila 724 miliona KM na propale projekte Rašida Serdarova i izgubljene arbitraže od ‘Viadukta’ i slovenačkog ‘Elektrogospodarstva’. Samo neodgovorna vlast može se kockati sa Reformskom agendom i rizikovati da drugi put izgubimo 108,5 miliona evra.

zjavio je ovo delegat u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDS, Želimir Nešković.

– Ako ima nekih problema u tom dokumentu, nisu smjeli spavati dok ga ne usaglase, jer im je to posao i za to imaju previsoke plate – ocijenio je Nešković, nakon što je, na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, ponovo oboren Plan rasta, ključni dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.

Plan rasta su, podsjećamo, podržali svi prisutni ministri osim ministra spoljne trgovine Staše Košarca, dok se ministar finansija Srđan Amidžić, nije pojavio na sjednici.

– 724 izgubljena miliona zvuče ljudima apstraktno, ali to je 1.250 KM za svakog radnika i penzionera. To je trinaesta plata radnicima i dvije penzije penzionerima. I onda dodatno kažu – šta nas briga za puteve u Hercegovini, za elektromrežu, za rekonstrukciju željeznica. Planom rasta, prihvaćen je projekat izgradnje magistralnog puta Foča-Šćepan polje ukupne vrijednosti 200 miliona KM, od čega bi iz fondova EU bespovratno dobili 80 miliona KM. Takođe, prihvaćen je i projekat izgradnje magistralnogputa Sarajevo-Foča ukupne vrijednosti 300 miliona KM, od čega su sredstva EU 120 miliona KM – navodi Nešković.

Planom rasta, prema njegovim riječima, prihvaćen je i projekat pruge Doboj-Petrovo selo i Caparde Zvornik, čija je vrijednost 400 miliona, od čega bi čak 200 miliona bila sredstva EU, ali i obilaznica oko Banjaluke u vrijednosti od 320 miliona, od čega bi 128 miliona bilo iz sredstva EU.

– Kada izgubimo ova sredstva, ko će to nadoknaditi? Funkcioneri SNSD, o kojima ovih dana čitamo u slovenačkim medijima da su tamo iznijeli tri milijarde KM – kaže Nešković.

Republika Srpska, poručuje on, treba odgovorne i savjesne ljude, a ne “kleptokrate koji su je ekonomski i demografski uništili”.

– Ovo što rade narodu, uništavajući ekonomiju i budućnost, ravno je zločinu. Republika Srpska mora što prije ozdraviti, a osnovna pretpostavka za ozdravljenje jeste da kažemo zbogom kleptokratskoj vlasti – zaključio je potpredsjednik SDS Želimir Nešković.

Nastavi čitati

Aktuelno