Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Related Topics:

Politika

BANJALUKA POSLALA JASNU PORUKU “Građani glasali za promjene i ODBACILI POLITIKU BLOKADA!”

Banjaluka je na prijevremenim izborima još jednom pokazala da je grad koji donosi promjene i određuje političke tokove u Republici Srpskoj. Ogromna razlika u korist Branka Blanuše u odnosu na Sinišu Karana u Banjaluci, poručuju iz Pokreta Sigurna Srpska, najbolji je dokaz da je građanima dosta politike blokada, pritisaka i podjela koju, kako ističu, godinama vodi SNSD.

Kako kaže Zoran Savanović, član Predsjedništva PSS, Banjaluka je dala nemjerljiv doprinos kampanji i jasno pokazala snagu jedinstva.

– Pokazali smo jedinstvo kakvo nismo imali godinama. Svi smo stali iza jednog cilja: da ponudimo alternativu i vratimo normalnost u politički sistem Republike Srpske – poručio je Savanović.

Rezultati u najvećim gradovima, dodaje on, predstavljaju nedvosmislenu poruku o pravom odnosu snaga u Srpskoj.
Banjaluka, Prijedor, Bijeljina, Istočno Sarajevo, Prnjavor i Teslić – svi su, ističe, izabrali promjene. To, kaže, nije slučajnost nego glasna poruka.

– Ovo je jasan signal da je građanima dosta stagnacije i blokada. Banjaluka je izglasala promjene i biće nosilac svakog pozitivnog političkog procesa koji dolazi. Naš zadatak je da to povjerenje opravdamo i da nastavimo da se borimo za sigurnu Republiku Srpsku koja će pripadati građanima – zaključio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

TENDER TEŽAK 7,5 MILIONA! Ko će održavati put Banjaluka–Prnjavor

„Autoputevi Republike Srpske“ raspisali su tender za izvođenje radova redovnog i zimskog održavanja dionice auto-puta Banjaluka–Prnjavor. Procijenjena vrijednost ugovora iznosi 7.500.000 KM bez PDV-a, a postupak obuhvata sve aktivnosti neophodne za sigurno, funkcionalno i kontinuirano korištenje ove dionice tokom cijele godine.

Rok za dostavljanje ponuda je 18. decembar 2025. godine do 12 sati, dok se tenderska dokumentacija može preuzeti najkasnije istog dana.

Nabavka se ne dijeli na lotove, a kao kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača primjenjivaće se najniža cijena. Predviđena je i e-aukcija. Sa izabranim ponuđačem okvirni sporazum će se sklopiti na četiri godine.

Podsjetimo, dionica Autoput Banjaluka – Prnjavor ima dužinu 35,3 kilometra.

(eKapija)

Nastavi čitati

Politika

TIBiH prijavio FRIZERKU – POSLANIKA Nikolinu Šljivić za SUKOB INTERESA

Transparency international (TIBiH) BiH uputio je prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić, poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju v.d. zamjenika direktora RUGIP-a nakon što je portal CAPITAL objavio ovu informaciju.

Iz TIBiH navode da prema Zakonu o državnim službenicima RS, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.

Skreću pažnju i da je Nikolina Šljivić vlasnik i osnivač Frizersko-kozmetičkog salona “Glamour Beauty House” koji je registrovan na njeno ime kao samostalnog preduzetnika što se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

„Zakon zabranjuje da se za državnog službenika postavljaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a posebno zabrinjava to što se Šljivić imenuje na rukovodeću poziciju, koja za sobom povlači viši stepen odgovornosti i etičkih principa.  Lice koje se bavi samostalnom djelatnošću nalazi se u sukobu interesa i ne može zasnovati radni odnos u status državnog službenika u republičkom organu uprave“, saopšteno je iz TIBiH.

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH.

Ističu i da je Nikolina Šljivić nedavno napustila Demokratski narodni savez kako bi nastupala kao nezavisni poslanik u sklopu vladajućeg bloka u Narodnoj skupštini RS, što otvara dodatna pitanja političkih imenovanja i trgovine funkcijama, te nezavisnosti zakonodavne vlasti u ovom entitetu.

„Podsjećamo da ovakva praksa još jednom ukazuje na sistemski problem u primjeni propisa o nespojivosti funkcija u Republici Srpskoj, gdje se zakoni selektivno tumače i primjenjuju u zavisnosti od političkog konteksta, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije i obesmišljava same zakonske mehanizme za sprečavanje sukoba interesa“, zaključuju oni.

Podsjećamo, CAPITAL je juče prvi objavio informaciju o imenovanju Šljivićke što je izazvalo veliku buru u javnosti kao i raspravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske po pitanju njenih kvalifikacija.

Nastavi čitati

Aktuelno