Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

ŠUKALO: Građani ne smiju plaćati cijenu stranačkog zapošljavanja i lošeg upravljanja u Elektroprivredi

Povodom najavljenog poskupljenja električne energije, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Milada Šukalo oštro je kritikovala rukovodstvo elektroenergetskog sektora i nadležno ministarstvo, poručivši da je vrijeme za preuzimanje odgovornosti.

– Šokirana sam najavama o poskupljenju struje. Ministar energetike i direktor Elektroprivrede konačno bi mogli da preuzmu odgovornost za stanje u elektroenergetskom sektoru. Godinama gledamo nagomilavanje stranačkog kadra, nedomaćinsko poslovanje i rasipanje novca na „promocije“ preduzeću koje ni nema konkurenciju – istakla je Šukalo.

Ona je naglasila da građani ne smiju biti oni koji će snositi posljedice loših odluka i neodgovornog upravljanja.

– Građani nisu tu da nadoknađuju gubitke zlonamjernih ili nestručnih rukovodećih kadrova. Krajnje je vrijeme da pravosuđe počne ozbiljno da radi svoj posao – poručila je ona.

Šukalo je dodala da niko ne smije biti iznad zakona.

– Petar Đokić i Luka Petrović ne mogu biti zaštićeni od odgovornosti, dok građani plaćaju ceh pogubne politike koja se godinama vodi u ovom sektoru – zaključila je Šukalo.

Nastavi čitati

Politika

KATASTROFALNO STANJE: Fakturu za bahatost i neodgovornost platiće građani

“Stanje u Elektroprivredi Republike Srpske i cijelom elektroenergetskom sistemu je katastrofalno. Dugovi se gomilaju, termoelektrane ispadaju iz sistema, struja se uvozi dok se nadležni bahate i rasipaju narodni novac. Fakturu za bahatost i neodgovornost ponovo će ispostaviti građanima kroz novo povećanje cijene struje od naredne godine“, rečeno je, između ostalog, u emisiji „Izazovi“ BN televizije.

 Građanima će sljedeće godine, umjesto čestitke za praznike, od vlasti stići veći računi za struju. Nadležni gomilaju probleme i dugove, termoelektrane ispadaju iz sistema. Odgovoran, očigledno, nije niko, a građani su prinuđeni da prihvate servirano, kaže ekonomista, prof. dr Milenko Stanić.

„Građani se onda se dovedu u situaciju da su spremni da prihvate više cijene da bi imali električnu energiju jer bez nje ne mogu živjeti. Električna energija nije luksuz. Električna energija je nešto što je bitno za svaki dom, porodicu, domaćinstvo, za svako preduzeće i ustanovu. Ta monopolska pozicija se koristi da se svi gubici koji se stvaraju fakturišu građanima i da građani ćute, jer biraju manje zlo“, objašnjava Stanić.

– Loše poslovanje „Elektroprivrede Repiblike Srpske“, bahatost i nedomaćinski odnos prema čitavom elektroenergetskom sektoru ponovo će platiti narod. Ovo je ista priča i scenario koji vlast piše već 20 godina: pred izbore se lijepo priča i obećava nemoguće, a poslije izbora slijedi hladan tuš za građane, kažu narodni poslanici SDS-a i PDP-a u NS Republike Srpske, Tomica Stojanović i Slaviša Marković.

„Vidjeli ste da je predsjednik SNSD-a, koji nema apsolutne nikakve ingerencije kada je u pitanju povećanje penzija penzionerima Srpske, rekao da će im povećati penzije za 6,2 %, što je klasično usklađivanje penzija. S druge strane ćete imati fakture za električnu energiju veće za 20 odsto. Neka građani i javnost Srpske pogledaju kakvo je to povećanje. Poskupljenje struje poskupiće apsolutno sve proizvode koji su potrebni građanima i to će sigurno biti veliki udar za njih“, smatra Marković.

– Sve to utiče na život svih građana, dodaje Stojanović.

„To posebno negativno utiče na one koju su prije svega nezaposleni, a i na grupu penzionera koji primaju najniže penzije. Njih 85.000 prima u prosjeku 400 i nešto KM, a od toga jedan dio prima onu najnižu od 300 KM. Kako neko ko prima 300 KM može sastaviti kraj s krajem? Ni komunalne usluge se ne mogu platiti od tih 300 KM“, istiće Stojanović.

– RiTe „Ugljevik“, nekada gigant i uzdanica Srpske, doveden je u velike probleme zbog neodgovornosti i nečijeg interesa, pa je Srpska od izvoznika postala uvoznik struje, podsjećaju gosti „Izazova“.

„„Rite „Ugljrvik“je očit primjer kriminala i korupcije. Mislim da se u udžbenicima narednim generacijama može objasniti stereotip kako se krade i kako se uzima, prije svega od države i od naroda. Sve je to svjesno organizovano da bi neke domaće snage pokrale pare. Nije taj Serdarov u pitanju, on je čovjek doveden sa strane. On samo služi kao maska domaćim pojedincima koji imaju svoj interes u toj priči i koji su u suštini najveći izdajnici ovog prostora“, tvrdi Stojanović.

„U ovoj godini smo Serdarova počastili sa 180 miliona KM i on očekuje da mu se još uplati. Penzije u Srpskoj, za sve naše penzionere, oko 260.000 i nešto njih, iznose 160 miliona KM. Došli smo u situaciju da su jedan Serdarov i ta klika oko njega, u koju su uključeni ljudi i iz Republike Srpske, važniji od penzionera. Šta to znači? Da smo 13. penzijom koju je trebalo da dobiju, počastitili Serdarova. Odgovorno tvrdim da nema firme u čitavom svijetu iz koje su toliki milioni izvučeni kao što su izvučeni iz RiTE „Ugljevnik“„ dodaje Marković.

– Mogućnosti radnika da promijene stanje u RiTE „Ugljeviku“ štrajkovima su ograničena jer nemaju podršku sistema, smatra Stanić.

„Nema istražnih postupaka, nema odgovornosti, nema hapšenja onih koji dovode cijeli sistem u takvu situaciju, tako da radnici mogu povremeno da poboljšaju svoje stanje ali na kratke staze. Kad je u pitanju RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivrede Repiblike Srpske“ uopšte, potrebna je promjena sistema i promjena vlasti, postavljanje cijelog okruženja, kontrolnih mehanizama i svih instrumenata sistema na potpuno druge osnove. Potrebna je promjena izbornog, pravosudnog, pa i ustavnog sistema“, jasan je Stanić.

– Narod mora braniti Republiku Srpsku jer je ova vlast zbog svog komoditeta spremna na prodaju svih njenih interesa“, poručili su gosti emisije „Izazovi“ BN televizije.

Nastavi čitati

Politika

KONTRAVEZNI ZAKON O GRAĐEVINSKIM DOZVOLAMA: Dejan Kojić upozorava na centralizaciju i gubitak nadležnosti lokalnih zajednica

Suština Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o uređenju prostora i građenju, koji bi uskoro trebalo da bude upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske na usvajanje po hitnom postupku, je da resorno ministarstvo, umjesto jedinica lokalne samouprave, izdaje građevinske dozvole za objekte preko 2.500 kvadratnih metara površine.

Usvajanje ovog zakona ne bi dovelo do unapređenja usluga, već naprotiv. Došlo bi do niza nelogičnosti i uspostavljanja nefunkcionalnog sistema u kojem bi pružanje usluga bilo mnogo sporije, a posljedice bi trpio krajnji korisnik, odnosno podnosilac zahtjeva, navodi Dejan Kojić, potpredsjednik PSS i načelnik Pala.

Podnosilac zahtjeva za građevinsku dozvolu morao bi da to učini u Banjaluci, umjesto u gradu ili opštini u kojem želi da investira, a osim toga pitam se koliko lica bi bilo angažovano na tim poslovima? U svakoj gradskoj i opštinskoj upravi zaposlen je određeni broj referenata čiji opis posla je upravo izdavanje građevinske dozvole i veoma često podnosioci zahtjeva čekaju određeni vremenski period zbog gužvi i administracije. Podsjetiću da u Republici Srpskoj postoji 64 lokalne zajednice i potpuno je iluzorno misliti da će nekoliko ljudi u nadležnom ministarstvu uspjeti da odgovori ovom zadatku.

Smatram da je ovo još jedan pokušaj oduzimanja nadležnosti lokalnim zajednicama na uštrb vlasti na nivou Srpske, odnosno oduzimanje autonomije gradovima i opštinama i prenos nadležnosti na republički nivo, ali i oduzimanja određenog prihoda koji lokalne zajednice mogu da ostvare na godišnjem nivou izdavanjem građevinskih dozvola.

Osim toga, ovaj čin bio bi samo nastavak pokušaja uspostavljanja apsolutističke vlasti u kojem bi o svemu odlučivao privilegovani broj ljudi iz reda vladajuće strukture.

Takođe, iskustvo je pokazalo da je centralizacija preduzeća, institucija i usluga dovela do ogromnih problema u javnom sektoru, a navesti ću samo primjere Elektroprivrede i Šuma Republike Srpske, jer svi znamo da stanje u ovim preduzećima nije na zavidnom nivou, odnosno da centralizacija nije donijela naročite benefite za stanovništvo.

Pozivam gradonačelnike i načelnike svih gradova i opština u Republici Srpskoj da se suprotstave usvajanju pomenutog zakona, ako zaista rade u interesu svojih lokalnih zajednica i svojih sugrađana. Pozivam i prve ljude lokalnih zajednica koji dolaze iz reda SNSD-a da se izjasne i da javno iznesu stav o ovom zakonu, odnosno da pokažu da rade u opštem interesu stanovnika koji su ih birali, a ne u pojedinačnom interesu političke partije kojoj pripadaju.

Nastavi čitati

Aktuelno