Iako nam internet nije dostupan toliko dugo vremena, u posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo zavisno o mreži svih mreža.

Sada nam se čini nemogućim da smo prije mogli živjeti bez Gugla, društvenih mreža i svih vijesti i informacija koje su nam uvijek dostupne i toliko ih koristimo da su mnogi razvili i zavisnost o internetu i telefonima. No dok bi mi bez vijesti i društvenih mreža izdržali, postavlja se pitanje šta je sa svim institucijama i infrastrukturi koja nam život znači, a koja je zavisna o internetu, poput elektrana, telekoma, banaka, itd.

Prvi dan bez interneta
Zato je zanimljivo pitanje šta bi se dogodilo kada bi jednom nestalo interneta, odnosno ako bi cijeli svijet iz nekog razloga izgubio povezanost s mrežom. Nije teško zaključiti kako bi nastala panika, ljudi ne bi znali šta se događa, ne bi više mogli komunicirati, raditi, itd. Kakve bi bile posljedice nakon jednog dana, sedmice, mjeseca i godine, odgovor su pokušali dati s BBC stranice posvećene nauci “Science Focus”.

Na kraju prvog dana nakon što je cijela naša planeta odsječena od mreže, samo bi Gugl i Fejsbuk izgubili više od 300 miliona funti (oko 300 miliona evra), a gubici ostalih kompanija, od kojih bi mnoge stale s radom, mjerili bi se u milijardama. Situacija nakon sedam dana bila bi u potpunosti haotična, a na “Science Focusu” posebno naglašavaju kako bi došlo do problema s opskrbom struje, što vuče brojne nove probleme. Naime, kako se moderna električna mreža oslanja na internet za koordinaciju elektrana i trafostanica, došlo bi do haosa u energetskom sistemu i lokalnih prekida u distribuciji struje za većinu zemalja svijeta. To bi se onda odrazilo i na plinovode koji bi se zatvorili jer su i oni oslonjeni na struju i internet.

Mjesec bez interneta

S obzirom na to da je sve, dakle, povezano, došlo bi do lančane reakcije. Bez interneta i struje ne mogu raditi niti benzinske pumpe jer, osim što ne mogu točiti gorivo, ne mogu pratiti niti stanje spremnika. Bez goriva nema niti dostave hrane i potrepština u supermarketima i čini se da bi stao cijeli svijet, odnosno stao bi promet, industrija i biznisi. Nakon jednog mjeseca svijet bi potonuo u totalni haos – uznemireni i gladni ljudi čiji su se životi u kratko vrijeme radikalno promijenili sada se međusobno bore za hranu koja je već razgrabljena. Ulicama vladaju nemiri i haos, a iako je nepozvana vojska i njima trebaju gorivo i zalihe koji se brzo troše.

Godina bez interneta
Nakon godinu većina zemalja razvijenog svijeta ipak bi uspjela osposobiti osnovne telefonske linije, te bi se društvo polako prilagodilo na velike promjene i haos, dok su se države vratile na agrarnu ekonomiju. Globalna ekonomija vratila bi se u vrijeme tridesetih godina prošlog vijeka. Posljedice gubitka interneta su strašne i na “SF” kažu kako bi broj ljudi koji nisu preživjeli glad, hladnoću i nemire mogao iznositi čak oko milijardu, prenosi Avaz.

Naravno, to su sve nagađanja i zaista je teško predvidjeti kako bi izgledao takav svijet i možemo se samo nadati kako to nikada nećemo saznati.

Holandska kompanije SpaceBorn United razvija način za začeće i rađanje beba u svemiru.

Naučnici već dugo vremena rade na tome da neke druge planete učine novim domom za čovječanstvo, a jedna od stvari koju je potrebno osmisliti za taj cilj je stvaranje samoodržive ljudske populacije. Za ovo je, između ostalog, potrebna i bezbjedna reprodukcija, odnosno uklanjanje opasnosti kao što su štetna radijacija, nedostatak gravitacije i nedostatak ključnih resursa.

Ovim problemom se pozabavila holandska kompanija SpaceBorn United, koja je napravila mali uređaj za vantjelesnu oplodnju i inkubaciju embriona, a kako piše BBC, sada planira da ga lansira u svemir.

Ovaj uređaj, veličine CD-a, koristi posebnu tehnologiju mikrofluida za vantjelesnu oplodnju, a sam disk rotira kako bi simulirao efekte gravitacije na Zemlji. Kompanija planira da započne eksperimente na celularnom nivou koristeći ćelije sisara, a nakon toga i ljudske ćelije u svemiru.

“Ako želimo da imamo ljudsku koloniju, na primjer, na Marsu i ako želimo da tu koloniju učinimo samoodrživom, to će zahtijevati rješavanje izazova reprodukcije”, kaže Egbert Edelbruk, izvršni direktor kompanije SpaceBorn United.

Prvi eksperimenti će koristiti mišje ćelije
Kako bi postigao ovaj cilj, tim naučnika iz kompanije se sprema da pokrene seriju eksperimenata u svemiru u okviru misije koju naziva ARTIS. Plan je da se to desi tokom narednih pet godina, a inicijalni eksperimenti će biti sprovedeni koristeći mišje ćelije za razvijanje embriona u uslovima nulte gravitacije, nakon čega će isti biti translantovani u prirodne materice.

Ako ova misija bude uspješna, sljedeće faze će uključiti testove sa ljudskim matičnim ćelijama, što bi trebalo da da odgovor na pitanje – koji je minimalni nivo gravitacije za zdrav razvoj embriona.

Potrebno je vrijeme
Ipak, ukoliko nadležne institucije odobre ovako ambiciozno istraživanje, naučnici su da dalje godinama udaljeni od potencijalne ljudske reprodukcije u svemiru. Da ne pominjemo da je eksperimentisanje sa ljudskim embrionima veoma sporna oblast istraživanja, a međunarodne norme ograničavaju uzgoj ljudskih embriona na maksimum od 14 dana.

Izazovi i rizici ljudske reprodukcije u svemiru su veoma značajni i zahtijevaju detaljno planiranje i ispitivanje. Štaviše, za kolonije na drugim planetama biće potrebni napredniji sistemi za održavanje života koji mogu da obezbijede sigurno i stabilno okruženje za trudnice i bebe. Svaki pokušaj da se to uradi će morati da prođe kroz detaljna medicinska testiranja, simulacije i pažljivo razmatranje potencijalnih posljedica.

U Belgiji je nedavno prvi put automatizovana putnička bespilotna letjelica prevozila krv za potrebe jedne bolnice, javlja portal Fokus.

Belgijski sajt je ocijenio da je tehnički gledano otvoren put da se ekonomično, ekološki i efikasno obavljaju složeni medicinski transporti u svakodnevnom životu, za šta se tradicionalno koriste helikopteri ili laki avioni. Međutim, sa pravnog aspekta to još nije moguće.

Probni let je održan kod Limburga u flamanskom dijelu Belgije. Dron, bespilotna letjelica sa dva putnička mjesta i 16 elektromotora i propelera letjela je do 130 kilometara na sat tokom 30 minuta. Dron je prešao 2,6 kilometara bez pilota sa pakovanjima krvi. Letjelica je djelo belgijske kompanije Helikus.

Ta letjelica je prilagođena za brzi prevoz krvi za bolnice ili u slučaju pružanja hitne pomoći na nepristupačnim mjestima. Međutim, zakonodavstvo u oblasti saobraćaja u Evropskoj uniji još ne ide u korak sa tehnologijom i inovacijama u tom sektoru, ali je probni let korak u pravom smjeru, prenio je portal.