Connect with us

Zanimljivosti

ŠTA KAŽETE NA OVO? Kineski naučnici stvorili vještačke bakterije

Kineski naučnici stvorili su novi soj bakterija sposoban da istovremeno razgradi pet vrsta organskih zagađivača u industrijskim otpadnim vodama visokog saliniteta, prenijela je Sinhua.

Određeni prirodni mikrobi mogu pojedinačno razgraditi neke od ovih zagađivača. Ipak, njihova efikasnost je ograničena, svaki soj obično cilja samo jedan ili dva specifična zagađivača. Ako se ovi mikrobi nađu u okolini sa mješovitim zagađivačima poput nafte, teških metala ili radioaktivnih supstanci, prirodni mikroorganizmi se često pokazuju neefikasnim.

Istraživački tim je koristio tehnike sintetičke biologije kako bi stvorio soj bakterija sa modularnim metaboličkim putevima. Integrišući pet vještačkih puteva razgradnje u jednu bakteriju, naučnici su omogućili istovremenu razgradnju bifenila, fenola, naftalena, dibenzofurana i toluena – reprezentativnih aromatičnih zagađivača.

U toku od 48 sati, eksperiment je dostigao da bakterije uklone više od 60 odsto svih pet ciljnih zagađivača, sa potpunom razgradnjom bifenila i skoro 90 odsto stope razgradnje za kompleksna jedinjenja poput toluena i dibenzofurana.

“Ove genetski modifikovane bakterije ima značajan potencijal za primjene u zaštiti životne sredine i sanaciju izlivanja nafte, restauraciju industrijskih lokacija, pa čak i biorazgradnju mikroplastike”, rekao je naučnik Dai Džunbijao, prenosi Telegraf.

Zanimljivosti

O SVOJOJ PROŠLOSTI NE ZNAMO NIŠTA! Sedam misterioznih jezika koje niko nije uspio da dešifruje

Zamislite da vam neko pruži potpuno nepoznat kod – bez rječnika, bez gramatike, bez prevoda.

Svenja Bonman je lingvistkinja na Univerzitetu u Kelnu i bavi se istorijsko-uporednom lingvistikom. U istraživanju pokušava da dešifruje istorijske jezike i rekonstruiše njihove strukture.

„Za mene je izuzetno privlačno kada ispred sebe imam intelektualnu zagonetku koja je toliko zahtevna da nisu uspeli da je reše ni najpametniji umovi”, kaže lingvistkinja. „Putem takvih pisanih tragova dobija se pristup kulturi koja je odavno nestala.” To je, kako kaže Bonmanova, kao neka vrsta vremplova pomoću kojeg se može barem pasivno komunicirati sa stranom kulturom.

Prekratko, premalo, previše strano: prepreke u dešifrovanju

Bonman trenutno istražuje epi-olmečko pismo, koje se nekada koristilo na južnoj obali Meksičkog zaliva. Pojedinačni natpisi i simboli pisma drevnih Olmeka ukazuju na rani sistem pisanja, ali je toga ima toliko malo, a kontekst toliko neizvjestan, da je dešifrovanje izuzetno teško.

Slično zagonetno je i indsko pismo kulture Harapa na području današnjeg Pakistana i sjeverozapadne Indije. Ono se pojavljuje na stotinama pečata i keramičkih fragmenata, ali gotovo uvijek u izuzetno kratkim nizovima. Da li se iza toga krije potpuno razvijen jezik ili prije simbolički sistem, i dalje je predmet rasprava.

Zagonetan ostaje i etrurski jezik, kojim se u antici govorilo u srednjoj Italiji. Iako se pismo može čitati jer je izvedeno iz grčkog alfabeta, sam jezik gotovo da nema prepoznatljive srodnike. Zbog toga je teško razumjeti šta zapravo piše na natpisima.

Veoma apstraktno je i rongorongo sa Uskršnjeg ostrva, koje podsjeća na slikovno pismo sa pticama, ljudima i ornamentalnim oblicima, a sačuvano je samo na nekoliko, djelimično oštećenih drvenih tabli.

Sa područja današnjeg Irana potiče proto-elamsko pismo, najranija poznata tradicija pisanja i administracije u oblasti kasnijeg Elama. Znakovi su dobro katalogizovani, ali su table često fragmentarne, sadržaj djeluje kao administrativne bilješke, a jezik iza njih ne pripada nijednoj poznatoj jezičkoj porodici.

Poznatija nam je minojska kultura na Kritu: od njena tri pisma samo je linear B dešifrovan, jer predstavlja ranu formu grčkog jezika. Kritski hijeroglifi i linear A, međutim, do danas ostaju zagonetka.

Sa Krita potiče i čuveni Festoski disk iz 2. milenijuma prije nove ere – jedinstven glineni predmet sa spiralno raspoređenim pečatnim simbolima. Spektakularan, ali upravo zato što je usamljen primjerak, gotovo nemoguć za sistematsko dešifrovanje.

Kada pisma postanu nerješive zagonetke

Sva ova pisma imaju jedan osnovni problem: nedostaju „ključevi”, takozvani „Rozeta kamenovi”, odnosno dvojezični natpisi u kojima je isti tekst zapisan i na poznatom jeziku i na zagonetnom pismu. Bez takvih ključeva, povezivanje znakova sa glasovima, slogovima ili riječima ostaje izuzetno teško.

Ali ne i nemoguće, kaže Bonmanova, podsjećajući na dešifrovanje lineara B: „Nisu nužno potrebni dvojezični tekstovi, ali je neophodna neka vrsta kontinuiteta sa istorijskim vremenima. Na primer, to mogu biti imena mesta, vladara ili bogova. Tada je to sasvim izvodljivo.”

Problem nastaje kada postoji samo mali broj veoma kratkih tekstova, jer se obrasci tada teško uočavaju, a hipoteze teško provjeravaju. Ili kada su nalazišta uništena ili loše dokumentovana. „Uvek radimo samo sa fragmentima ili krhotinama prošlosti”, napominje Bonmanova. U Evropi, na sreću, postoji relativno mnogo izvora, dok se u regionima poput Srednje Amerike mora raditi sa onim „što su konkvistadori ostavili iza sebe”, ističe kelnska lingvistkinja.

Za dešifrovanje je, pored toga, presudno i da li se jezik može svrstati u neku poznatu jezičku porodicu. Bez tog okvira nedostaju glasovni sistemi, strukture riječi i tipični gramatički obrasci na kojima bi se hipoteze mogle testirati.

Vještačka inteligencija – samo djelimično od pomoći

Vještačka inteligencija se često pominje kao mogući „razbijač kodova”. Ona može da ispituje nizove znakova, prepoznaje obrasce, razlikuje varijante, dopunjuje oštećena mjesta i računa učestalost.

Međutim, ističe Bonmanova, kod veoma malih količina teksta brzo dolazi do svojih granica. Vještačkoj inteligenciji su za analizu potrebne velike količine podataka, a kod neodgonetnutih pisama obično postoji samo mali broj natpisa. „Po mom mišljenju, relativno je malo vjerovatno da će u skorije vrijeme biti razvijeni programi koji mogu da rade sa tako malo podataka.”

Osim toga, objašnjava lingvistkinja, vještačka inteligencija prije svega ponovo kombinuje već poznate informacije, umjesto da zaista „smisli” nešto novo: „Veštačka inteligencija jednostavno varira određene fraze i reči i time stvara privid inteligencije. Ali u suštini je reč samo o simulaciji inteligencije. Program zapravo ne razmišlja.”

Tako ponekad nastaju tumačenja koja djeluju elegantno, ali su naučno slabo utemeljena. Postoji i opasnost da sistemi odražavaju nesvjesna očekivanja istraživača – na primjer, kada „otkrivaju” srodstva sa jezičkim porodicama koje su bile posebno često zastupljene u materijalu za obuku, upozorava Bonmanova.

Možda vječne zagonetke

Možda upravo u tome leži posebna privlačnost ovih jezika: pokazuju da čak i u dobu naizgled sveznajućih mašina neki glasovi prošlosti ostaju nijemi – barem za sada.

„Mi ljudi, koliko znamo, jedina smo vrsta na planeti koja ima svesti o istoriji. Razmišljamo o tome odakle dolazimo i kuda idemo”, navodi Svenja Bonman.

Razmišljanje o prošlim društvima, o tome kako su funkcionisala i zašto su nestala, za ovu lingvistkinju predstavlja samu srž ljudskog postojanja. Utoliko je dešifrovanje ovih jezika, zaključuje Bonman, izuzetno relevantna i savremena tema.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VJEROVALI ILI NE: Porodica nudi 60.000 evra za osobu koja će hraniti, šetati i družiti se sa njihovim psom, I NE POSTOJI NIKAKVA CAKA

Jedna porodica traži idealnog kandidata za neobičan posao, da bude pratilac njihovom voljenom psu.

Osoba koja dobije posao živjeće na privatnom imanju, a njen glavni zadatak biće briga o životinji.

Pozicija pod nazivom „pratilac psa i pomoćnik na imanju“ nudi platu od 60.000 evra godišnje, uz kućicu na imanju. Partneri i kućni ljubimci su dobrodošli, a svi troškovi su pokriveni. Posao je punog radnog vremena, od nedjelje do četvrtka, od 9 do 18 časova, uz određenu fleksibilnost kada porodica boravi na svom imanju u Sariju.

U opisu posla navodi se: „Tražimo pouzdanu i brižnu osobu za poziciju pratioca psa i pomoćnika na imanju u privatnom domaćinstvu.

Ova uloga podrazumijeva stalno prisustvo na imanju, brigu o dobrobiti i svakodnevnoj rutini porodičnog psa, kao i pružanje lakše podrške ostatku domaćinstva.

Ovo je idealna prilika za nekoga ko uživa u mirnom, organizovanom okruženju i voli da održava uredan i funkcionalan dom.“

Glavni dio posla odnosi se na brigu o psu, svakodnevnu pažnju, druženje i praćenje rutine. Obaveze uključuju hranjenje, njegu i opšte zdravlje životinje.

Kandidat će pratiti ponašanje psa i voditi dnevnik njegovih aktivnosti, uključujući obroke, šetnje i posjete veterinaru, groomeru ili treneru kada je potrebno.

Pored brige o psu, osoba mora da vodi računa da dom „funkcioniše besprijekorno“ i da je „dobro održavan“. To podrazumijeva primanje pošiljki, reagovanje na eventualne probleme i opšti nadzor nad imanjem.

U oglasu, objavljenom na sajtu Achieve Hospitality u Velikoj Britaniji, naglašava se da ovo nije klasičan posao održavanja domaćinstva, ali se očekuje obavljanje manjih zadataka, odlazak u nabavku i pomoć u organizaciji i održavanju imanja.

Povremeno će biti potrebno podgrejati obroke koje priprema kuvar, spremiti jednostavne užine i srediti kuhinju nakon korišćenja. Porodica traži osobu koja je „topla, smirena i pouzdana“.

Kandidat treba da ima iskrenu ljubav prema psima i životinjama, kao i da mu odgovara život na imanju. Poželjne osobine su organizovanost, diskretnost, pouzdanost i poštovanje privatnosti.

– Prethodno iskustvo u privatnim domaćinstvima, radu na imanju, brizi o psima, radu sa djecom ili u sličnim poslovima je velika prednost – navodi se u oglasu, prenosi Nova.

 

Nastavi čitati

Zanimljivosti

UDAJE SE ZA VIKEND! Evo ko je novi muž Meline Džinović

Modna kreatorka Melina Džinović ponovo staje na ludi kamen, a njen vjerenik je bogati Englez po imenu Džefri Pol Arnold Dej (70).

Naime, Melina Džinović za vikend se udaje za britanskog biznismena Džefrija Pola Arnolda Deju u Monaku. Kako prenose domaći mediji, modna kreatorka je pripremila čak četiri vjenčanice za veliki dan, ali i smještaj za svoje goste iz cijelog svijeta.

Ubrzo nakon saznanja da se Melina udaje, u javnosti su isplivali brojni detalji o bogatstvu i prošlosti njenog vjerenika, uskoro supruga, Džefrija koji ima 70 godina.

Ko je Džefri Pol Arnold Dej?

Novi vjerenik Meline Džinović je bogati Englez po imenu Džefri Pol Arnold Dej (70). Ovaj uspješni biznismen je od modne kreatorke stariji tačno 25 godina i u svom vlasništvu posjeduje pravu imperiju.

Nedugo prije nego što je upoznao Melinu, Džefri je u junu prošle godine dobio dijete sa lijepom i mladom Ukrajinkom. Oni su bili kratko u vezi, koju su okončali dok je ona još bila trudna, ali je Englez dijete odmah po rođenju priznao i nije dozvolio da raskid utiče na njega.

Izvor blizak paru navodi da je Melina u vezu sa njim ušla tek nakon tog raskida, kada je on bio slobodan muškarac. Ona je u potpunosti prihvatila njegovu situaciju iz prošlosti i planirano je da upozna njegovo najmlađe dijete.

Nastavi čitati

Aktuelno