Connect with us

Društvo

Građani BiH za godinu “popili” 142 miliona KM kafe

BiH je tokom prošle godine uvezla više od 19.500 tona kafe u vrijednosti većoj od 142 miliona maraka, što potvrđuje da ona i dalje zauzima visoko mjesto na listi toplih napitaka omiljenih među stanovnicima.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše kafe je lani na domaće tržište stiglo iz Brazila, a uvožena je i iz Indije, Italije, Vijetnama, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Gvineje.

“Tokom januara ove godine BiH je uvezla više od 1,3 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 9,3 miliona KM”, pokazuju podaci UIO.

U tom periodu, kako dodaju, najviše kafe je uvezeno takođe iz Brazila, a pristizala je i iz Indije, Vijetnama, Slovenije, Hrvatske, Etiopije, Ugande, Njemačke, Španije, Portugalije, Indonezije, Kolumbije, Kameruna i SAD.

Iako je 2021. uvezeno više od 22.000 tona, vrijednost je bila daleko niža, odnosno ukupno je koštala više od 97 miliona maraka.

Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac za “Glas Srpske” kaže da su cijene sirove kafe na berzi proteklih dana išle gore i da je pred njima turbulentno vrijeme.

“Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, jer u posljednjih 20 dana raste cijena kafe na berzi i sada iznosi oko 4.000 dolara po toni, a kada je bila najveća kriza, bila je oko 5.000 dolara”, rekao je Banjac dodajući da je situacija malo povoljnija jer je pala cijena dolara u odnosu na marku.

Objasnio je da domaćim pržionicama predstavlja problem često variranje cijene kafe.

“Mi ne možemo stalno mijenjati cijene i zbog toga smo lani mnogo trpjeli i smatram da su svi pržioničari bili na gubitku. Iako su velike firme korigovale cjenovnike, mi se za opstanak na tržištu borimo nižim cijenama”, rekao je Banjac dodajući da su kafu nekada izvozili u Austriju, a sad su samo usmjereni na domaće tržište.

Istakao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

S druge starne, vlasnik firme “Fabrika coffee” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da su orijentisani i na izvoz.

“Našu kafu izvozimo u Sloveniju, Crnu Goru i Srbiju, a od aprila ćemo biti prisutni i na tržištu Sjeverne Makedonije”, kazao je Brkić.

Objasnio je da cijene sirove kafe na berzi uvijek oko Nove godine odu gore, istakavši da u aprilu očekuju njihovo smanjenje.

“Svijest o kafi raste i sve više ljudi traži kvalitetnije vrste kafe poput arabike”, rekao je Brkić dodajući da su oni bazirani na espreso i domaću kafu.

Na pitanje da li će cijene kafe u prodaji ove godine ići nagore, kaže da je rano za bilo kakve prognoze.

“Mi nećemo mijenjati cijene radi naših kupaca koji su nam ostali lojalni, bez obzira na navalu stranih brendova, ali ako bude još rasla cijena na berzi, i mi ćemo biti primorani”, rekao je Brkić.

Izvoz
Prema podacima UIO, BiH je tokom prošle godine izvezla 97.559 kilograma kafe u vrijednosti većoj od milion maraka, a najviše na tržište Slovenije.

“Tokom januara ove godine je izvezeno 6.540 kilograma kafe u vrijednosti većoj od 83.130 KM”, podaci su UIO.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno