Connect with us

Društvo

Građani BiH za godinu “popili” 142 miliona KM kafe

BiH je tokom prošle godine uvezla više od 19.500 tona kafe u vrijednosti većoj od 142 miliona maraka, što potvrđuje da ona i dalje zauzima visoko mjesto na listi toplih napitaka omiljenih među stanovnicima.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše kafe je lani na domaće tržište stiglo iz Brazila, a uvožena je i iz Indije, Italije, Vijetnama, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Gvineje.

“Tokom januara ove godine BiH je uvezla više od 1,3 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 9,3 miliona KM”, pokazuju podaci UIO.

U tom periodu, kako dodaju, najviše kafe je uvezeno takođe iz Brazila, a pristizala je i iz Indije, Vijetnama, Slovenije, Hrvatske, Etiopije, Ugande, Njemačke, Španije, Portugalije, Indonezije, Kolumbije, Kameruna i SAD.

Iako je 2021. uvezeno više od 22.000 tona, vrijednost je bila daleko niža, odnosno ukupno je koštala više od 97 miliona maraka.

Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac za “Glas Srpske” kaže da su cijene sirove kafe na berzi proteklih dana išle gore i da je pred njima turbulentno vrijeme.

“Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, jer u posljednjih 20 dana raste cijena kafe na berzi i sada iznosi oko 4.000 dolara po toni, a kada je bila najveća kriza, bila je oko 5.000 dolara”, rekao je Banjac dodajući da je situacija malo povoljnija jer je pala cijena dolara u odnosu na marku.

Objasnio je da domaćim pržionicama predstavlja problem često variranje cijene kafe.

“Mi ne možemo stalno mijenjati cijene i zbog toga smo lani mnogo trpjeli i smatram da su svi pržioničari bili na gubitku. Iako su velike firme korigovale cjenovnike, mi se za opstanak na tržištu borimo nižim cijenama”, rekao je Banjac dodajući da su kafu nekada izvozili u Austriju, a sad su samo usmjereni na domaće tržište.

Istakao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

S druge starne, vlasnik firme “Fabrika coffee” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da su orijentisani i na izvoz.

“Našu kafu izvozimo u Sloveniju, Crnu Goru i Srbiju, a od aprila ćemo biti prisutni i na tržištu Sjeverne Makedonije”, kazao je Brkić.

Objasnio je da cijene sirove kafe na berzi uvijek oko Nove godine odu gore, istakavši da u aprilu očekuju njihovo smanjenje.

“Svijest o kafi raste i sve više ljudi traži kvalitetnije vrste kafe poput arabike”, rekao je Brkić dodajući da su oni bazirani na espreso i domaću kafu.

Na pitanje da li će cijene kafe u prodaji ove godine ići nagore, kaže da je rano za bilo kakve prognoze.

“Mi nećemo mijenjati cijene radi naših kupaca koji su nam ostali lojalni, bez obzira na navalu stranih brendova, ali ako bude još rasla cijena na berzi, i mi ćemo biti primorani”, rekao je Brkić.

Izvoz
Prema podacima UIO, BiH je tokom prošle godine izvezla 97.559 kilograma kafe u vrijednosti većoj od milion maraka, a najviše na tržište Slovenije.

“Tokom januara ove godine je izvezeno 6.540 kilograma kafe u vrijednosti većoj od 83.130 KM”, podaci su UIO.

Društvo

NOVI ZAKON U FBIH: Kazne za pušače i ugostitelje do 5.000 KM

Mostarski ugostitelji kažu da se gosti u najvećoj mjeri prilagođavaju zabrani pušenja u zatvorenom — lakše nego što bi potpuno prestali pušiti. Kako padaju temperature i kafići se pune, nova pravila sve se češće provjeravaju u praksi.

Novi zakon u FBiH jasno zabranjuje pušenje cigareta u svim ugostiteljskim objektima, bez obzira na veličinu ili ventilaciju. Dozvoljeni su samo bezdimni duvanski proizvodi koji ne uključuju izgaranje (zagrijavanje duvana, duvan za žvakanje/šmrkanje i oralna uporaba), pa se dio gostiju upravo na njih prebacuje, prenosi Bljesak.info.

Ugostitelji procjenjuju da je oko 70% posjetilaca u potpunosti prihvatilo pravila, dok preostali dio i dalje negoduje. „Posjećenost je ostala ista, ali se vrijeme zadržavanja promijenilo: gosti češće izlaze na pauzu za cigaretu, a u sali sve više koriste bezdimne uređaje,“ kaže jedan mostarski vlasnik kafića.

Inspekcijski nadzori, prema najavama kantonalnih službi, traju i u večernjim satima. Ugostitelji su nakon objave Pravilnika početkom juna 2024. dobili šest mjeseci da prilagode objekte, a kazne su se počele naplaćivati od 13. decembra 2024. godine. Zakon će se, poručuju iz uprave za inspekcijske poslove, nadzirati kao i svaki drugi — planski i redovno.

Novčane sankcije nisu simbolične: za pravne osobe 2.000–5.000 KM, za odgovorno lice 300–1.000 KM, za vlasnike/korisnike prostora 500–1.500 KM, a za fizičke osobe 100 KM. Upravo taj „štap i šargarepa“ pristup — kombinacija jasnih pravila i realnih kazni — ugostitelji vide kao razlog relativno brze prilagodbe.

Nastavi čitati

Društvo

UPALJEN ALARM: U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

Na tržištu Bosne i Hercegovine ove godine prijavljena je nestašica 157 lijekova, nekih neće biti do kraja godine, a neki su trajno povučeni sa tržišta, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Kako navode, razlozi nestašice su kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom ove godine prijavljena je nestašica od 157 lijekova, od kojih više od 40 na bh. tržištu trajno.

“Među njima su lijekovi za korigovanje povišenog krvnog pritiska, ovisnost o narkoticima, epilepsiju, astmu, vrtoglavicu, depresiju, bolesti jetre”, kazali su iz ove agencije.

Dodaju da prekidi koji se događaju u snabdijevanju lijekovima mogu biti trajni i privremeni.

“Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga”, ističu iz Agencije.

Pojašnjavaju da kada su u pitanju privremeni prekidi oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Ističu da se uvidom u prijave nestašice ne može reći da se radi o jednoj grupi lijekova.

“Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Stoga prekid u snabdijevanju od strane jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije”, kazali su iz Agencije.

U jednoj apoteci u Banjaluci ističu da nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.

“Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti, uglavnom oni stariji, na to ne pristaju. Oni traže onaj lijek koji im propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, te kad se uvjere da nema rješenja tada se jave doktoru da uzmu zamjenu”, kazali su iz ove apoteke.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su ranije za “Nezavisne novine” da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

“Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je ranije Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

“Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo – onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

Nastavi čitati

Društvo

KONAČNO SE NEKO USPROTIVIO! Privredna komora RS PROTIV POSKUPLJENJA STRUJE

Privredna komora Republike Srpske protiv je povećanja mrežarine za prenos električne energije, jer bi to značilo povećanje računa za oko 18 odsto, izjavio je danas predsjednik Privredne komore RS Goran Račić.

On je nakon okruglog stola na temu o novim modelima poslovanja “Elektroprivrede RS” (ERS) rekao da ovo javno preduzeće postaje teret za funkcionisanje privrednog sistema umjesto da bude nosilac razvoja privrede. – Potrebno je što prije krenuti u restrukturiranje ERS, a uštede treba tražiti u smanjenju broja zaposlenih jer postoji višak. Oko 700-800 radnika je stalno na bolovanju i to je problem koji sami moraju riješiti – dodao je Račić.

On je rekao da se na okruglom stolu razgovaralo i o prekograničnoj taksi na CO2 za šta postoji zvanični zahtjev prema Evropskoj komisiji da se primjena prolongira.

– To bi trebalo stupiti na snagu od 1. januara, a mi na to još nismo spremni – naveo je Račić.

On je rekao da će ERS ući u proces restrukturiranja u proizvodnim preduzećima, te je podsjetio da je to urađeno u distributivnim. U tom procesu je smanjen broj zaposlenih, uz isplaćene posebne otpremnine.

Rodoljub Topić, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove u ERS, podsjetio je da su operatori sistema, odnosno distributivna preduzeća podnijela zahtjev regulatoru za novi tarifni postupak jer im postojeći, trogodišnji, ističe krajem godine.

– U tom zahtjevu su naveli da traže povećanje mrežarine i naveli su razloge. To ne znači da će regulator sve da prihvati – dodao je Topić, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Aktuelno