Connect with us

Društvo

GRAĐANI NE VJERUJU STATISTICI! Cijene hrane manje narasle od plata?

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, plate su za godinu dana porasle za oko 10 odsto, dok su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju veće za oko šest odsto.

Tako je prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila 1.286 KM i u odnosu na jul veća je za 0,6 odsto.

“Posmatrano po područjima, u avgustu 2023. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području informacija i komunikacija i iznosila je 1.681 KM, a najniža je bila u području građevinarstva, 964 KM. U avgustu 2023. godine, u odnosu na avgust 2022, u svim područjima zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima umjetnost, zabava i rekreacija 20,2%, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 15,2% i djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 14,7%”, piše u analizi Zavoda za statistiku RS.

Sa druge strane, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u RS u avgustu ove godine su veće za 5,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Najveći godišnji rast cijena u avgustu 2023. godine zabilježen je u odjeljku stanovanje 15,3%, usljed viših cijena u grupi električna energija i drugi energenti od 27,1%, zatim u odjeljku ostali proizvodi i usluge 11,1%, zbog rasta cijena u grupi proizvodi za ličnu higijenu od 13,3%, potom u odjeljku hrana i bezalkoholna pića 8,3%, usljed povećanja cijena u grupama povrće od 26,4% i meso od 14,0%, zatim u odjeljku namještaj i pokućstvo 7,3%, usljed poskupljenja u grupi popravak aparata za domaćinstvo od 23,1%”, piše u analizi.

Ipak, sa ovim podacima se ne slažu potrošači, koji ističu da su cijene za godinu dana drastično skočile, dok su plate minimalno rasle.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, istakao je da nije siguran gdje je Zavod za statistiku RS dobio ove podatke.

“Cijene proizvoda bez kojih se ne može živjeti su sigurno otišle po 10, 20 odsto, a neke 50 i 100 odsto. Ako se uzima prosječan rast, ima proizvoda koji nisu poskupjeli, na primjer tekstil, obuća i odjeća, to nije poskupjelo. Ovo su uljepšani podaci, nisu realni. Gledajući cijene proizvoda, ne mogu da vjerujem u ove podatke”, naglasio je Vasilić za “Nezavisne novine”.

Istakao je da se cijene proizvoda za ličnu potrošnju svakodnevno mijenjaju.

“Jedino je došlo do smanjenja cijena ulja, a ostalo je sve poskupjelo, dok su plate minimalno rasle. Takođe, nekim proizvodima je ostala ista cijena, ali je smanjena gramaža, i imali smo dosta žalbi na to. Na primjer, Austrija je porez na plate smanjila za 10 odsto kako bi se one radnicima povećale, dok se kod nas to nije desilo. Razumijem i poslodavce, ako poveća plate za 10 odsto, mora još oko pet odsto za doprinose platiti, i to iz svog džepa”, kazao je Vasilić.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, kaže da je prateći sindikalnu potrošačku korpu Republike Srpske došao do zaključka da su troškovi prehrane za godinu dana veći za 100 KM.

“Uzmemo li u obzir, ako rade po najnižim cijenama rada, one ne ispunjavaju uslove te potrošačke korpe, i naravno da dolazi do ‘zatezanja kaiša'”, naveo je Srdić.

Prema njegovim riječima, nije siguran da su plate rasle više nego cijene, ali ako je to istina, to je dobra činjenica, te se nada da će se taj trend nastaviti.

“Vidimo iz dana u dan da su proizvodi drastično skuplji, te da se cijene mijenjaju na dnevnom nivou. Na primjer, grickalice su poskupjele tri puta u odnosu na 2021. godinu. Vidjećemo i kako će akcija ‘Društveno odgovorni’ uticati na smanjenje cijena, te koji će se proizvodi naći u toj akciji”, naveo je Srdić.

Podsjećamo, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS, istakao je prije nekoliko dana na sastanku sa predstavnicima udruženja za zaštitu potrošača da će građanima od početka oktobra proizvodi biti dostupni uz značajno nižu maržu, čak i od nula odsto, koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja, od proizvođača, preko distributera, do krajnjih trgovaca.

Ipak, nije precizirano, te se još uvijek ne zna koji će to proizvodi biti jeftiniji od oktobra.

Related Topics:

Društvo

MIŠKOVIĆU SE “OSLADILA” BiH! U Sarajevu otvara novu firmu “Ananas DOO”

U Sarajevu je prije nekoliko dana osnovana kompanija Ananas d.o.o.

Riječ o kćeri firmi platforme Ananas e-commerce d.o.o. Beograd, iza koje stoji vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković, prenosi Biznisinfo.

Direktor sarajevskog Ananasa je Erol Ferović a sjedište kompanije je u ulici Marka Marulića u Novom Sarajevu.
Ova informacija dolazi nakon što je objavljeno da kompanije namjerava uskoro započeti poslovanje u Bosni i Hercegovini, nakon što već neko vrijeme radi u Srbiji i još nekim zemljama regiona.

Ananas je zamišljen kao platforma za online trgovinu, odnosno balkanska inačica američkog Amazona koji je u vlaništvu Džefa Bezosa.

Mišković je, inače, jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu. Između ostalog, vlasnik je Delta Planeta, najvećeg tržnog centra u Banjaluci i jednog od najvećih u BiH.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo sunce pa kiša, GRMLJAVINA I NEVRIJEME

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Ujutro i prije podne očekuje se smjena sunčanih i oblačnih perioda, prolazna kiša moguća je ponegdje na istoku i u Hercegovini, dok će sunčanije biti na sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima postepeno naoblačenje usloviliće kišu ili pljuskove koji će biti izraženije na istoku i u centralnim krajevima, dok su lokalno moguće nepogode sa jačim pljuskovima i obilnijim padavinama, uz pojavu grada.

Jutarnja temeperatura vazduha biće od devet do 16, u višim predjelima od sedam, dnevna od 21 do 27, u višim krajevima od 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Aktuelno