Connect with us

Društvo

Građani Srpske sve češće prinuđeni da rade i NAKON PENZIONISANJA

Građani Srpske se sve češće odlučuju za rad i nakon penzionisanja, o čemu svjedoči podatak da su 2013. godine radila samo 33 penzionera, a 31. decembra 2023. njih 8.053.

Štaviše, od 8.053 penzionera koji su radili posljednjeg dana prošle godine, njih čak 93,5 odsto, odnosno 7.530, ostvarilo je starosne penzije, a preostalih 6,5 odsto, odnosno 523, u invalidskoj je penziji.

“Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

Kako dodaju iz Fonda PIO RS, najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, i oni su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposlenog tog profila.

“To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, precizirali su iz Fonda PIO RS.

U Uniji poslodavaca Republike Srpske nisu iznenađeni što je sve više penzionera koji rade.

“Tržište rada je u posljednjih pet godina značajno promijenjeno. Firme koje su imale zaposlene radnike, poslovođe i ljude koji znaju svoj posao, a još su sposobni da rade, iskoristile su zakonsku mogućnost da te ljude zaposle na određeno vrijeme”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Ali to, prema riječima lidera poslodavaca Republike Srpske, nije dugoročno rješenje.

“Mogućnost zaposlenja, odnosno ostanka na radu penzionera je u svakom slučaju pozitivna stvar i nije strana ni na drugim tržištima. Međutim, to nije dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage”, istakao je Škrebić.

Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora, ocjenjuje da su penzioneri i poslije višedecenijskog radnog vijeka prinuđeni da se dodatno angažuju ukoliko ih zdravlje služi.

“Na taj način zarade koju marku da bi mogli prehraniti sebe i liječiti sebe. Kada imamo u vidu da su sve životne namirnice poskupjele, a da su penzije, da ne kažem jako loše, ali loše, šta drugo očekivati nego da se onaj ko je zdrav malo angažuje i dodatno zaradi koju marku kako bi sebi obezbijedio egzistenciju za život”, rekao je Brdar za “Nezavisne novine”.

Najveći broj penzionera koji su zasukali rukave bilježi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, odnosno u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, te Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

“Prijave na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što ne spada u obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa”, ističu iz Fonda PIO.

Za penzionere-radnike gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze državi u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20.

Važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu od 1. januara 2012. godine, tačnije od Odluke Ustavnog suda Republike Srpske od oktobra 2013. godine, koja je integrisana u izmjene i dopune Zakona o PIO, stvorena je mogućnost da korisnik samostalne penzije (starosne i invalidske), može steći status osiguranika, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije za period dok je u osiguranju.

Korisniku porodične penzije, ukoliko stekne status osiguranika, isplata penzije obustavlja se za period dok traje osiguranje, a preostalim korisnicima porodične penzije ponovo se određuje penzija.

Društvo

PACIJENTI TAOCI PETROVIĆEVIH DUGOVA Ignoriše bijeljinski Dom zdravlja, dužan blizu DVA MILIONA KM

Direktor Doma zdravlja Bijeljina Danijela Đukin rekla je da ukupan dug Gradske uprave ovoj zdravstvenoj ustanovi, otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik, iznosi 1.350.000 KM sa 1. junom i pola miliona KM za rekonstrukciju ustanove.

Đukinova je rekla da agonija 450 zaposlenih u bijeljinskom Domu zdravlja, te time i agonija oko 150.000 pacijenata okrenutih ovoj ustanovi traje već gotovo četiri godine.

Dom zdravlja Bijeljina je u februaru tužio gradonačelnika Bijeljine, prvo ročište je bilo 5. juna, ali se, kaže Đukinova, niko iz Gradske uprave nije pojavio.

– Naši pacijenti osjećaju pritisak i probleme u potrazi za zdravljem zbog neposlovanja Gradske uprave Bijeljina, zanemarivanja potreba bolesnih, jer tri i po godine unazad Dom zdravlja ne dobija ništa od grada, koji je dužan da isplaćuje i plate radnicima, da obavlja rekonstrukciju, nabavlja opremu… – rekla je Đukinova.

Ona je dodala da, osim pacijenata iz Bijeljine – mještana svih 60 naselja ovog grada, ovaj dom zdravlja zadovoljava i potrebe pacijenata iz opština Lopare i Ugljevik, čiji domovi zdravlja nemaju sve zdravstvene organizacione jedinice, a pacijentima su neophodne.

– Naša ustanova je druga po veličini u Republici Srpskoj. Od 45 ustanova primarne zdravstvene zaštite u Srpskoj, samo je banjalučki Dom zdravlja veći. Raspoređeni smo u 15 organizacionih jedinica, imamo 450 zaposlenih, a u planu je otvaranje još jedne organizacione jedinice – centar za rast i razvoj djece, čime bismo bili jedini u regionu koji će ga imati – rekla je Đukinova.

Ona je podsjetila da je ove godine u Domu zdravlja otvoren i Centar za prevenciju bolesti.

– I opet smo među prvima, tako da, i pored svih problema i sve muke koja nas je snašla u posljednje skoro četiri godine, nekako uspijevamo, mada teško, i ja ne znam više ni kome da se obratim. Taj čovjek radi šta hoće. Agonija traje među nama otkako je na čelu grada Petrović, koji je učinio sve i čini da se ova zdravstvena ustanova muči sa ovakvom lokalnom Gradskom upravom – rekla je Đukinova.

Prema njenim riječima, ovoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi finansije bi trebalo da obezbjeđuje grad, ali se, ipak, većinskim dijelom finansira tako što oko 70 odsto finansija izdvaja Vlada Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja – za plate, opremu, održavanje.

Ona je podsjetila da je Dom zdravlja u posljednjih 30 godina postao zasebna ustanova kojoj je još 1994. godine budžetom za primarnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno 400.000 KM na godišnjem nivou.

– Još tada je izdvajano toliko. Danas, za svih 26 sektorskih ambulanti koje posjeduje Dom zdravlja, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, troškove treba da pokriva lokalna zajednica – grad Bijeljina – naglasila je direktor Doma zdravlja Bijeljina.

I, ako na primjer, Skupština grada, kaže Đukinova, dodijeli u 2022. godini budžetskih 700.000 KM na godišnjem nivou za Dom zdravlja, Petrović “odsiječe” na 400.000.

– Tako i ove godine, isto… Da li neko misli da smo vidjeli i jednu jedinu marku? Nismo. Ne može on da se ponaša tako prema ustanovi koja je na ponos u cijeloj državi – rekla je Đukinova.

Ona je navela da dug postoji od 2020. godine 14.000 KM i u 2021. je bio sitniji dug, ali je iz 2022. ostao dug od 300.000 KM, iz 2023. od oko 700.000 KM, i do danas, polovina je juna, dug je oko 300.000 KM.

– Ukupan dug otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik Bijeljine je 1.850.000 KM – rekla je Đukinova i dodala da se svakog mjeseca dug uvećava za oko 80.000 KM.

Bolestan čovjek ima samo jednu jedinu želju – da ozdravi, kaže Đukinova, a pacijent je upućen na Dom zdravlja i treba mu visok i kvalitetan nivo usluga.

– Kako, odakle? A, neophodno je obezbijediti kvalitet, obnavljati aparaturu, a sve košta – i ultrazvuk, i vađenje krvi, rendgen aparati, mobilni aparati, mamografi, sanitetska vozila, ostala vozila, gorivo, održavanje zgrade, grijanje, telefoni, struja… Sve košta, a za sve to je, u svih 26 sektorskih ambulanti, dužna da plati Gradska uprava – rekla je Đukinova.

Podsjećamo, Srna je prije četiri dana poslala upit gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću o dugovanjima prema Domu zdravlja, zatim prema jedinom javnom vrtiću u gradu, prema sportu, za neisplaćivanje stipendija i za ostale dugove, ali nije dobila odgovor.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS DO 38 STEPENI, ako putujete, prilagodite PLANOVE vremenskim prilikama

U cijeloj BiH danas će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Koncentracija saharskog pijeska biće povećana, te će uticati na zamućenost atmosfere, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren sjevernih smjerova.

Jutros je pretežno sunčano, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Stanje na putevima
Uslovi za vožnju jutros su povoljni, a tokom dana očekuje se visoka temperatura vazduha, pa se vozačima preporučuje da pažljivo planiraju duža putovanja i pravilno koriste klima uređaje kako bi izbjegli naglu promjenu temperature, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Saobraćaj je zbog neophodnih radova obustavljen na magistralnom putu Crna Rijeka-Jajce, te preusmjeren na put preko Mrkonjić Grada i Jezera.

Zbog radova na spoju magistralnog puta Johovac-Rudanka i Rudanka-Doboj i dionice regionalnog puta Razboj-Rudanka izmijenjen je režim saobraćaja.

Na dionici magistralnog puta Brodar- granica Republike Srpske/Srbije /Rudo jedan/ u tunelu Trgovišta izmijenjen je režim saobraćaja zbog postavljanja rasvjete.

Saobraćaj je potpuno obustavljen zbog radova u prijedorskoj Ulici kralja Aleksandra, na dionici magistralnog puta Prijedor-Tukovi.

Zbog postavljanja rasvjete u tunelu “Sijeračke stijene” izmijenjen je režim saobraćaja na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, kao i na auto-putu Gradiška-Banjaluka zbog radova na mostu “Bogdanovac”.

Na magistralnom putu Gacko-Tjentište, u mjestu Sastavci, zbog radova se vozi jednom trakom, uz moguće kratkotrajne zastoje.

Zbog rehabilitacije dionice magistralnog puta Han Pijesak dva – Sokolac izmijenjen je režim saobraćaja.

Saobraćaj će, zbog bušačko-minerskih radova, povremeno biti obustavljan na dionici magistralnog puta LJubogošta-Sumbulovac-Podromanija, na lokalitetu kamenoloma “Rogoušići” u opštini Pale, u trajanju od pet do sedam minuta, kao i na dijelu magistralnog puta Podromanija-Donja LJubogošta, na lokalitetu Han Derventa u opštini Pale.

Minerski radovi su u toku i na magistralnom putu Sarajevo-Foča, na dionici Trnovo – Miljevina u kanjonu Bistrice.

Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraća se jednom saobraćanom trakom. Na mostu je zabranjen saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa premašuje 30 tona.

Zbog rekonstrukcije dionice magistralnog puta Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/ izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja sve do kraja godine.

Na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog aktiviranog klizišta, saobraća se usporeno.

Na dionici magistralnog puta Brod na Drini-granica BiH/Crna Gora /Šćepan Polje/ zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija je masa veća od 16 tona.

U FBiH za danas i sutra od 6.00 do 18.00 časova najavljeni su radovi na mostu u Konjicu, zbog čega će saobraćati usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Sanacioni radovi u toku su i na magistralnim putevima: Lašva-Kaonik, Lukavac-Šićki Brod, Kladanj-Vlasenica /Gojsalići/, Jelah-Doboj /Karuše/, Čevljanovići-Nišići i Semizovac-Srednje.

Na graničnim prelazima u BiH jutros nema dužih zadržavanja.

Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila nosivosti veće od pet tona. Teretna vozila teža od pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na prelaz Rača, dok autobusi mogu koristiti prelaz Šepak.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno