Građani Bosne i Hercegovine imaju kredite u bankama u visini od 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke za januar ove godine.

U ovim podacima se navodi da je poredeći januar ove sa januarom prethodne godine u sektoru stanovništva zabilježen rast kredita za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto.

“Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%)”, stoji u podacima Centralne banke BiH.

Ovo znači da od ukupnih kredita u Bosni i Hercegovinu polovinu čine krediti stanovništvu.

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%)”, piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da ključni razlog za veću zaduženost stanovništva leži u raskoraku između potrošačke korpe i dohotka građana.

“Stoga, svako povećanje zarada vodi rastu kreditne sposobnosti i većem zaduživanju. Sa druge strane, banke radije odobravaju kredite stanovništvu sa dobrim kolateralom u vidu plata zaposlenih u javnom sektoru ili hipoteka za kupovinu nekretnina. Zato je i procenat nenaplaćenih kredita stanovništvu nizak. Iz tih razloga banke radije kreditiraju stanovništvo nego privredu jer nisu skloni preuzimanju rizika”, naglasio je Mlinarević.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik iz Travnika, naveo je da se nastavlja trend rasta cijena na tržištu Bosne i Hercegovine koji ne prati rast i prosječnih primanja, što sve više i više predstavlja ozbiljan problem za većinu građana BiH. “Nažalost, kreditna zaduženja predstavljaju jedno od najčešćih rješenja ovog problema. Ekstreman rast cijena nekretnina uslovio je i potrebu da stambeni krediti budu sve viši i na duži rok, čak i za male stanove. Rast cijena života prisiljava građane na sve češće dizanje nenamjenskih kratkoročnih kredita”, istakao je Arnautović.

On je dodao da se preživljava od plate do plate sve češće i korištenjem kreditnih kartica.

Prema njegovim riječima, ovo sve zajedno vodi građane BiH u još nepovoljniji položaj, jer često bankarski troškovi i kamate prelaze i 10% mjesečnih primanja.

“O tome malo potrošača vodi računa prilikom zaduženja, ali je to često omča oko vrata koje se jako teško riješiti. I, nažalost, predstavlja iz godine u godinu sve veći problem za veliku većinu građana”, dodao je on.

U školske klupe od septembra širom Republike Srpske trebalo bi sjesti 9.960 srednjoškolaca ukoliko se u potpunosti ispuni plan upisa za školsku 2025/26. godinu, što je u odnosu na godinu ranije manje za više od 200 učenika.

Naime, prema planu upisa koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, budućim maturantima se najviše nada Tehnička škola u Banjaluci, koja je predvidjela upis 408 budućih srednjoškolaca.

Više od 200 novih učenika moglo bi sjesti u klupe banjalučke Gimnazije, Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” u Banjaluci, kao i banjalučke Tehnološke škole.

Takođe, i u Centru srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora, Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina, kao i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” nadaju se da će u ove ustanove zakoračiti više od 200 učenika.

Prema planu upisa, kroz školska vrata u septembru bi trebalo da uđe više od 200 novih učenika u SŠC “Petar Kočić” u Zvorniku i Tehnički školski centar Zvornik.

S druge strane, postoje i škole koje će upisati znatno manji broj đaka.

Tako, prema planu upisa, među školama koje će upisati manje od 100 đaka su Gimnazija u Gradišci, kao i Prijedoru, ali i Elektrotehnička, Mašinska i Poljoprivredno-prehrambena škola u Prijedoru.

Takođe, među tim školama su i Srednja škola Čelinac, Srednjoškolski centar u Mrkonjić Gradu, kao i Srednjoškolski centar “Petar Kočić” Šipovo.

Manje od 50 đaka, između ostalih, sješće u klupe Srednjoškolskog centra u Kostajnici, Gimnazije “Petar Kočić” u Novom Gradu, Srednjoškolskog centra “Jovan Dučić” Kneževo, Gimnazije u Mrkonjić Gradu, ali i u srednjim školama u Ribniku, Vukosavlju, Rudom i Čajniču.

Tehnička škola u Banjaluci po broju učenika je najveća srednja škola u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a kako ističe Vladimir Kuvalja, direktor ove obrazovne ustanove, i ove godine očekuju veliki broj učenika na upisu, a kao najbolju reklamu smatra svoje učenike koji predstavljaju školu u najboljem svjetlu.

– Očekujem da ćemo i ove godine upisati veliki broj učenika. Da li će to biti 408 ili ne, očekujem da će to opet biti najveći broj učenika u Republici Srpskoj. Mi radimo promociju tokom cijele godine organizujući razne događaje, djecu šaljemo na razna takmičenja iz oblasti mašinstva, saobraćaja, sporta, srpskog jezika… – rekao je Kuvalja.

Pod krovom ove škole od naredne školske godine biće uveden i novi smjer – avio-tehničar za vazduhoplov i motor, a na zahtjev Helikopterskog servisa RS i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Osim toga, od septembra će se školovati i novi kadar u Tehnološkoj školi u Banjaluci, a to je forenzički tehničar, a za koji su pozitivna mišljenja dali i Zavod za forenziku RS i Tehnološki fakultet.

Promociju škola i smjerova počele su i srednje škole dobojske regije, što je u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila i Tijana Vasiljević Stokić, direktorica dobojske Gimnazije “Jovan Dučić” i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj.

– Gimnazija je od samog početka nastave, odnosno od septembra, počela promotivne aktivnosti. Mi uveliko radimo na promociji škole i smjerova koji se ovdje školuju. Što se tiče ostalih srednjih škola regije Doboj, u skladu sa Prijedlogom plana upisa koje je nama Ministarstvo odobrilo, tako i rade promociju – rekla je ona, dodajući da se svi nadaju da će popuniti planirana mjesta, ali da će jun pokazati stvarno stanje.

Velikom broju zainteresovanih nadaju se u trebinjskom Centru srednjih škola, a kako za “Nezavisne novine” ističe Nedeljka Ilijić, direktorica ove škole, oni imaju i veći broj zainteresovanih učenika za upis nego što je planirano.

– Ja ne sumnjam da neće biti ostvaren plan upisa, čak može biti veći broj učenika, možda i proširenja odjeljenja – kaže ona.

Strani državljani, među kojima je najviše onih iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, za samo tri mjeseca ove godine u Bosni i Hercegovini kupili su robu vrijednu više od 22 miliona maraka, te su za nju zatražili povrat PDV-a u iznosu od 3,2 miliona KM.

Da šoping u BiH postaje sve draži komšijama, ali i drugim stranim državljanima, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a poredeći prvo tromjesečje ove godine sa istim periodom lani, kada su stranci potrošili skoro 19 miliona i zatražili 2,7 miliona KM povrata PDV-a, to se jasno i vidi.

– Najčešće se radi o robi široke potrošnje: osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima, koju stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a – ističu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da nije ograničeno koliko će puta u pograničnim mjestima kupci ući u BiH, kupovati i vraćati PDV.

– Ono što smo mi primijetili, to je najviše izraženo u Kostajnici, gdje ih samo most dijeli, kao i u Brodu, gdje se veoma mnogo kupuje. Na taj način ostavljaju nam određeni novac, a neki dio i vrate – kaže Marićeva.

Ona ističe da naši građani, kada kupuju van zemlje, nemaju naviku vraćati PDV.

– Mi imamo taj problem. Naši građani se plaše da prijave na granici robu na koju mogu izvršiti povrat. Tako da je to do nas. Nije problem što su građani Srbije i Hrvatske mnogo svjesniji nego mi – navodi ona dodajući da i građani BiH kupuju u susjednim zemljama, ali da obično ne koriste benefit povrata PDV-a.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da se iz godine u godinu tržište sve više globalizuje te da kupcima granice sve manje predstavljaju barijeru prilikom kupovine.

– Ono što je primjetno jeste činjenica da se pojedine države specijalizuju za proizvodnju i prodaju određenih proizvoda, ali i usljed različitih okolnosti pojedini proizvodi su znatno jeftiniji u drugim državama nego u vlastitoj. BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su uvijek bile naslonjene jedna na drugu u ekonomskom smislu, a posebno u zadnjih nekoliko godina globalni poremećaji na tržištu, nejednaka inflacija i različito uređeni porezni i trgovački sistemi doveli su do velikih razlika u cijenama na policama ili benzinskim pumpama ovih zemalja. Upravo ovo je i rezultiralo da se za pojedine proizvode ide u kupovinu u druge zemlje i da je rast povrata PDV-a sve veći. Vjerujem da će u narednom periodu i dalje rasti, posebno u graničnim područjima – kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu da pravo na povrat PDV-a imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

– Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te duvan i duvanske prerađevine – kažu oni za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju, postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat, a zahtjev se podnosi na klasičnom obrascu “PDV-SL-2” ili na obrascu posrednika za povrat PDV-a u BiH, a to je obrazac kompanije “U Shop Tax Free”.

– Ove obrasce popunjava i ovjerava trgovac u BiH na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju trgovac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Kupac strani državljanin, koji ostvaruje pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost, obavezan je pri napuštanju carinskog područja BiH, dati carinskoj službi na uvid kupljena dobra, originalne račune i popunjen i ovjeren obrazac za povrat PDV-a – navode oni.