Connect with us

Svijet

HILJADU DANA OD POČETKA RATA U UKRAJINI, vojni gubici su katastrofalni

Ukrajina danas obilježava 1.000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru.

Kao podsticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Džoe Bajden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta. Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Tramp vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata.

Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati pozicije uoči pregovora

Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Povratak Trampa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim artiljerijskim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u avgustu, kao adut za pregovaranje.

Napadi na ukrajinski elektroenergetski sistem

Kijev kaže da je Rusija tamo sakupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja takođe ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022 – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila vazdušni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem vazdušnom napadu od avgusta. Uz odobrenje SAD Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, spoljna finansijska pomoć i pomoć u oružju takođe ostaju vitalne.

Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta ukrajinska privreda još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Nekoć divovske ukrajinske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene. Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. Ali, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće bezbjednosne garancije.

Šolc prošle sedmice nazvao Putina

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu izjavio da Ukrajina mora odustati od ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelimično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg centra masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.

Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluostrva Krim i podržavanjem paravojne pobune na istoku, koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora u takozvanom Minskom formatu zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Takođe se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti, neće biti ‘Minska 3’, ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.

Related Topics:

Svijet

PONOVO ZATVOREN ORMUSKI MOREUZ: Iran tvrdi da je opet blokiran jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca

Iranska vojska saopštila je da će Ormuski moreuz ponovo biti pod „strogom kontrolom“, što je dodatno razjasnio državni emiter IRIB, navodeći da to znači kako je ključna pomorska ruta „ponovo zatvorena“ te da je prolaz moguć isključivo uz odobrenje Irana.

Unovom saopštenju iranskih oružanih snaga, objavljenom nekoliko minuta ranije, navodi se da se moreuz „vratio u prethodno stanje“ zbog toga što Sjedinjene Američke Države nisu ukinule pomorsku blokadu iranskih luka u Perzijskom zaljevu, prenosi Telegraf.rs.

Prema tom obrazloženju, Teheran smatra da trenutne okolnosti onemogućavaju normalan prolaz kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, pa je uvedena pojačana kontrola kretanja brodova.

Nastavi čitati

Svijet

LUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”

Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, izjavio je danas, 17. aprila da je američki predsjednik Donald Tramp, tokom rata u Iranu, pokazao svijetu prave mogućnosti Sjedinjenih Američkih Država, a to je da nisu svemoćne.

“Tramp je cijelom svijetu pokazao da Sjedinjene Države nisu svemoćne. Što se tiče njihove moći, one su superdržava, ali ne i supersila. Svi su to razumjeli”, rekao je Lukašenko za “Russia Today”, prenosi Interfaks.

Lukašenko je rekao da je “glavni neprijatelj Amerike Kina”.

“A ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom… Ovo sam davno rekao, nemojte se petljati sa Kinom. Oni tamo imaju takvu moć da nikada neće moći da se nose sa tim. Američko rukovodstvo je shvatilo da jesu superdržava, ali ne i supersila. I time su dali nadu da će Amerikanci to, nakon što su shvatili, uzeti u obzir ne samo za Kinu, već i Rusiju”, kazao je Lukašenko, prenosi Tanjug.

“Ponestaće im raketa”

On je naveo da je “Rusija ogromna teritorija” i da SAD “tamo neće moći ništa da urade sa raketama”.

“Brže će im ponestati raketa nego ruskoj teritoriji. I Iran je to pokazao. Ne govorim o posljedicama, Bliskom istoku, globalnoj ekonomiji, koje su oni pretrpjeli zbog ove nepromišljene avanture u Iranu. Činjenice na površini pokazuju da Amerikanci moraju da stanu i shvate da, pored interesa SAD (Grenland, Kuba, Venecuela, Nikaragva, Panamski kanal i ostatak zapadne hemisfere), pored vaših interesa, postoje zemlje čak i na zapadnoj hemisferi, i one postoje, koje imaju svoje interese”, istakao je bjeloruski predsjednik.

Prema njegovim riječima, Tramp je pokazao pravo lice i sposobnosti Amerike.

“One nisu beskrajne, a situacija bi mogla dovesti do toga da Amerikanci budu primorani da uzmu u obzir interese drugih, što znači da je svjetla budućnost pred vratima”, rekao je Lukašenko.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAHVALIO IRANU, ALI BLOKADA OSTAJE! Ormuski moreuz otvoren za plovidbu

Predsjednik SAD Donald Tramp pozdravio je danas saopštenje Irana da će Ormurski moreuz biti otvoren za plovidbu tokom trajanja primirja.

Tramp je na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je riječ o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

“Ormuski moreuz je potpuno otvoren i spreman za poslovanje i pun prolaz, ali će pomorska blokada ostati u punoj snazi kada je riječ o Iranu, dok naš sporazum ne bude 100 odsto završen. Ovaj proces bi trebalo da ide veoma brzo jer je većina tačaka već usaglašena”, istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Inače, cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno