Connect with us

Politika

HOĆE LI CIJELOJ SRPSKOJ BITI UKINUT INTERNET? Amerikanci imaju moć da blokiraju kompletan DIGITALNI SVIJET zbog SANKCIJA

Potpuna izolacija: Republici Srpskoj mogao bi biti obustavljen i dotok novca putem Evropskih banaka.

Lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik godinama je na crnoj američkoj listi što mu je često bio dobar agument u predizbornim kampanjama, gradeći tako o sebi reputaciju velikog neprijatelja Sjedinjenih Američkih Država, no to je bila tek optička varka. Dodik i institucije čiji je stvarni vladar usko su sarađivale s Amerikom, USAID je ulagao stotine miliona maraka u razne projekte u Republici Srpskoj, a Dodik je opstajao na sceni upravo zbog izostanka oštrijih sankcija Amerike koja mu je na početku političke karijere bila mentor. No, svemu dođe kraj pa i fantomskim sankcijama. Sada su stigle one prave, sankcije s opipljivim posljedicama.

Godinama Dodik vrijeđa ambasadore SAD-a, ali sukob sa aktuelnim ambasadorom SAD-a Michaelom Murphyem je, po svemu sudeći, stvaran.

Tako su zbog američkih sankcija oboreni sajtovi institucija Republike Srpske, što je otežalo i interne i eksterne komunikacije institucija. Dodik je našao privremeno rješenje koristeći se domenama Republike Srbije, ali je pitanje do kada.

Sudeći prema izjavama američkih diplomata ovo je tek početak sankcija.

U oštroj izjavi ambasadora Murphya navodi se kako će zbog Dodikove politike ispaštati građani Republike Srpske te da Dodik „rizikuje budućnost stanovnika RS u opasnoj igri eskalacije i laži.“

Ekonomske posljedice Dodikovih politika uskoro bi mogli osjetiti svi građani Republike Srpske, a ekonomista Draško Aćimović kaže da su SAD jasno stavile do znanja svoje sljedeće korake. Obaranje stranica vladinih institucija za njega je scenario sličan sankcijama pod kojim su predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin i država Rusija.

„Možemo očekivati da će slične sankcije biti nastavljene prema Republici Srpskoj i vezane su za internet, za softver i vrlo vjerovatno za mogućnost ukidanja licenci za određene programe što može dovesti do kolapsa u internetskom sistemu. To za Rusiju nije bio tako veliki problem jer su paralelno gradili svoju mrežu interneta, ali za Republiku Srpsku to je veliki problem. Ovo je znak prvih velikih sankcija koje se primjenjuju“, rekao je Aćimović za BUKU.

Očigledno je da SAD imaju mehanizme da Republiku Srpsku ostave bez interneta i to se može povezati sa posljedicama na građane koje pominje Murphy. Te posljedice mogućih sankcija bile bi nesagledljive. No, Dodik i nakon upozorenja ne odustaje od svoje politike pa je na pismo ambasadora odgovorio na društvenoj mreži X.

„Nekada je sve stajalo u jedan tvit. Danas Murphy mora da ispiše ponjavu budalaština da bi otišao zadovoljan na spavanje“, rekao je Dodik između ostalog u objavi na društvenoj mreži X koja mu je ukinula plavu kvačicu što je za visokog dužnosnika jedne zemlje poniženje.

Njemu je ranije ukinut i nalog na YouTube-u pa se polako privikava na izolaciju. No, ukidanjem interneta ne bi samo on bio izolovan već svi građani.

„To je ta ekstremna opasnost koju su demonstrirali u ovom momentu. To bi se moglo desiti vrlo brzo jer ne vjerujem da će doći do nekih promjena u politici Milorada Dodika i određenih grupacija, zemalja u ovom momentu“, upozorava Aćimović.

Nove sankcije očekuje i ekonomski analitičar Igor Gavran.

„Očekujem da će se aktuelne sankcije nastaviti, a moguće je i njihovo dalje širenje na oblasti koje ranije nisu bile obuhvaćene (kao ovaj aktuelni slučaj s internet domenama), ali ipak samo onaj ko je sankcije uveo o tome odlučuje i nemoguće je predvidjeti sa sigurnošću. Dok se ponašanje vlasti RS-a ne mijenja nije logično očekivati promjenu reakcije na takvo ponašanje, ali politika nije uvijek logična, a sankcije su političke odluke“, rekao je Gavran za BUKU.

Ekonomija Republike Srpske u sunovratu

Ambasador Murphy je u pismu Dodika optužio da se neobuzdano zadužuje dodavši da se stanovništvo za koje tvrdi da ga brani smanjuje.

“Stanovnici Republike Srpske masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Samo u prošloj fiskalnoj godini radna snaga u Republici Srpskoj smanjena je za 10 posto, a zvaničnici procjenjuju da će Republici Srpskoj do 2028. godine trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika kako bi se nadomjestio sve veći nedostatak radne snage. Ovaj odliv mozgova potkopaće privredni razvoj. Ako je gospodinu Dodiku cilj da smanji RS, onda u tome uspijeva“, rekao je Marphy.

On je najavio i kako najgore tek dolazi. Na pitanje šta može biti gore Igor Gavran kaže da je ekonomska situacija u cijeloj BiH loša, ali da je u Republici Srpskoj „posebno loša.“

„Kontinuirano zaduživanje u sve većim iznosima i po sve nepovoljnijim uslovima, odsustvo bilo kakvih ekonomskih reformi i negativni efekti sankcija stanje dodatno pogoršavaju i jedino se može očekivati da bude još gore. Mogući krizni momenti će biti onda kada veći iznosi dugova dođu na naplatu (kao što je bio slučaj nedavno kada su kasnile i osnovne budžetske isplate jer nije bilo dovoljno sredstava za isplatu obaveza po osnovu emisije obveznica na Bečkoj berzi), ali jednostavno svakog dana je stanje lošije dok se s jedne strane povećavaju dugovi, ulaganja ne dolaze ili su minimalna, a građani se iseljavaju“, obrazlaže Gavran.

Dotok novca u Republiku Srpsku bi mogao biti zaustavljen

Digitalna izolacija i digitalni mrak mogao bi biti tek uvod u sankcije iz kojih bi Republika Srpska mogla izaći samo odbacivanjem Dodika i njegovih štetnih odluka. Naredni koraci mogli bi biti obustavljanje transfera kod međunarodnih banaka.

„Zaustavljanjem svih procesa, korespondentnih banaka došli bi do novog problema. Korespondentske banke koje su povezane sa evropskim bankama mogu usloviti da se u potpunosti obustavi dotok novca Republici Srpskoj i to nije veliki problem za Amerikance.

Mislim da će Republika Srpska osim sadašnjih, imati i dodatne probleme. Ovo je jasan signal, na neki način to je znak u kom pravcu će se ići“, pojašnjava Aćimović.

Sve bi moglo biti drugačije ukoliko Dodik promijeni način političkog djelovanja, ali Aćimović ne vjeruje da je Dodik spreman na to. Sankcije po modelu koji je primijenjen na Rusiji mogle bi se odnositi i na kompanije, ali nemamo zvaničnih američkih kompanija koje u Republici Srpskoj zapošljavaju veliki broj ljudi.

„Međutim, ono što je prisutno na tržištu su kompanije koje rade programiranja za američke kompanije i to su velike kompanije koje na prvu nisu vidljive. Moguće da dođe do preorijentisanja u smsilu da iznesu svoje poslove van RS, BiH“, kaže Aćimović.

Tako bi ekonomska slika u Republici Srpskoj bila zastrašujuća što bi dodatno potaklo masovna iseljavanja. Sve bi se to moglo izbjeći smatra i ekonomista Igor Gavran, ali ako se politika vlasti promijeni, sankcije ukinu i pristignu nova ulaganja poput onih koja obećava EU u slučaju ispunjavanja naših obaveza u procesu pristupanja.

„Nažalost taj alternativni i pozitivni scenario ne očekujem, ali mislim da ga je bitno spomenuti čisto da se naglasi kako “sve teža ekonomska situacija” nije neminovnost nego svjestan izbor vlasti“, zaključuje Gavran.

A vlast je izbor građana, pa će ekonomski sunovrat biti po želji i potezu olovke građana Republike Srpske.
BUKA

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Nastavi čitati

Politika

Dodiku su sankcije SMIJEŠNE, jesu li i drugima?

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da su nove američke sankcije pravnim osobama iz Republike Srpske smiješne.

Dodik je rekao i da u “sankcijama piše da nije cilj da se kazni nego da se popravi ponašanje“.

Podsjetimo, juče je ažurirana američka crna lista, te su na nju dodate osobe i firme povezane sa Miloradom Dodikom i njegovom porodicom, piše Avaz.

Firme i osobe kojima su SAD uvele sankcije: Milenko Čičić, Đorđe Đurić, “Infinity International Group”, “Infinity Media”, “K-2 Audio”, “Sirius 2010”, “Prointe”, “UNA TV” i “Kaldera Company”.

Nastavi čitati

Politika

ODALE IH JAVNE NABAVKE Kako su SAD povezale Igora Dodika sa firmama koje su na listi sankcija?

Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD sankcionisao je mrežu koju čine dva pojedinca i sedam subjekata koji predstavljaju glavne izvore prihoda predsjednika Republike Srpske (RS), Milorada Dodika (Dodik) koji je pod sankcijama SAD, i njegove porodice, navedeno je u saopštenju.

U saopštenju koje je u popodnevnim časovima objavila i ambasada Sjedinjenih država, navodi se da je Milorad Dodik svoj službeni položaj koristio za lično bogaćenje kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom. Dodaju i da su na primjer, tokom 2024. godine, Igor i Milorad Dodik iskoristili kontrolu koju imaju nad visokim funkcionerima u vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) za manipulisanje izradom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji Prointer ITSS d.o.o. Banja Luka Clan Infinity International Group — subjektu koji je u pomenutoj mreži—mimo konkurentskog procesa.

“Sjedinjene Države osuđuju Dodikova kontinuirana nastojanja da ugrozi institucije koje osiguravaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu”, rekao je podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove Brian E. Nelson. “Nastavićemo razotkrivati prevarantske šeme koje Dodiku i njegovoj porodici omogućavaju iskorištavanje sopstvenog naroda za ličnu korist.“, navodi se u saopštenju.

Razlozi

U Ministarstvu finansija SAD-a dodaju i da “Dodik ne samo da pljačka građane Bosne i Hercegovine svojim koruptivnim ponašanjem, već ugrožava i njihovu sigurnost i bezbjednost svojim stalnim prijetnjama da će nastaviti s otcjepljenjem RS od BiH. Dodikova nedavna objava službene odluke da predloži “razdruživanje” RS od BiH nastavak je očiglednog antidaytonskog djelovanja (DPA) i prijetnja je miru i stabilnosti regije. Svojom korupcijom i secesionističkom retorikom, Dodik nastavlja potkopavati institucije BiH i bogatiti svoju porodicu na račun naroda, dodatno ugrožavajući budućnost BiH u evroatlantskim institucijama”.

Sjedinjene Države podsjećaju i da su sankcionisale Dodika 5. januara 2022. godine u skladu s Izvršnom uredbom (E.O.) 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, zbog kršenja ili aktivnosti koji predstavljaju smetnju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i zbog koruptivnog djelovanja.

Sjedinjene Države su i prije toga uvrstile Dodika na listu sankcionisanih lica sedamnaestog jula 2017. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, zbog opstrukcije ili prijetnje opstruisanjem DPA. Dodatno, Sjedinjene Države sankcionisale su Dodikovu odraslu djecu, Igora i Goricu Dodik, 20. oktobra 2023. godine u skladu s Izvršnom uredbom 14033 za materijalno pomaganje, sponzoriranje ili pružanje finansijske, materijalne ili tehnološke potpore za, ili roba ili usluga za ili kao podršku Dodiku, licu čija su imovina i pravo na imovinu blokirani prema Izvršnoj uredbi 14033.

Dodikova porodična mreža podrške i povezanost sa tenderima za javne nabavke

Kako navode, Dodik je iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore sa Vladom RS usmjerio na mrežu privatnih kompanija koje on i Igor nadziru, kao i da Igor kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, a prikriva svoju ličnu povezanost s tim kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore.

S tim u vezi, ova Dodikova mreža često vrši prestruktuiranje korporativnog vlasništva kako bi sakrila upletenost porodice u kompanije i izbjegla sankcije. Primjerice, Prointer je preuzeo vlasništvo nad Alternativnom televizijom d.o.o. (ATV) 2021. godine, ali je brzo prenio vlasništvo na Infinity Media i K-2 nakon što je OFAC sankcionisao ATV 5. januara 2022. godine u skladu s Izvršnom uredbom 14033, jer je bila u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili navodno djelovala za ili u ime, direktno ili indirektno, Dodika. Početkom 2024. godine K-2 je bio u procesu spajanja s ATV, u okviru kojeg bi K-2 apsorbirao i zadržao svu imovinu ATV, a ATV prestala postojati”, napominju iz SAD-a.

Prema njihovim riječima, iako su Đorđe Đurić i Milenko Čičić na vlasničkim, odnosno upravljačkim pozicijama u ovoj mreži, Igor Dodik u konačnici usmjerava finansijske odluke za kompanije unutar mreže, uključujući Prointer i Kalderu, a za poslovne odluke potrebno je Igorovo odobrenje.

“Đurić, kao primarni vlasnik Infinityja i njegovih podružnica, bliski je Igorov saradnik koji mu često pomaže u finansijskim poslovima. Na primjer, Đurić i Igor namjerno su preduzeli korake kako bi prikrili svoju upletenost u offshore bankovni račun i subjekt koje su zajednički kontrolisali, vjerojatno omogućivši Igoru da prebaci milione eura u inostranstvo. Čičić je generalni direktor Kaldere. U tom su svojstvu Čičić i generalni direktor Prointera izvještavali Igora o poslovanju Kaldere i Prointera. Osim toga, jednom je prilikom Čičić zastupao Igora na sastanku s nekim od Igorovih poslovnih partnera te je u Igorovo ime obavio niz finansijskih transakcija prema tim istim poslovnim partnerima. Važno je napomenuti da “Milenko Čičić” koji je danas sankcionisan nije ista osoba kao “Milenko Čičić” koji je bio jedini vlasnik Kaldere do njezine prodaje Prointeru krajem decembra 2019. godine”, navedeno je u saopštenju.

Prointer, Kaldera, Sirius i Čičić sankcionišu se u skladu s Izvršnom uredbom 14033 jer su u vlasništvu ili pod kontrolom, ili su djelovali ili navodno djelovali za ili u ime, direktno ili indirektno, Igora, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

Đurić se sankcioniše u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog materijalne pomoći, sponzorisanja ili pružanja finansijske, materijalne ili tehnološke podrške za, ili roba ili usluga za ili kao podršku, Igoru.

Infinity se sankcioniše u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Đurića, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

Infinity Media se sankcioniše u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Infinity, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

K-2 i Una se sankcionišu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer su u vlasništvu ili pod kontrolom, ili su djelovali ili navodno djelovali za ili u ime, direktno ili indirektno, Infinity Media, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

Posljedice sankcija

Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD blokirana je i mora biti prijavljena OFAC.

Pored toga, sva imovina u vlasništvu direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u iznosu od 50 posto ili više jednog ili više blokiranih lica takođe je blokirana. Ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete, prema propisima OFAC generalno su zabranjene sve transakcije državljana SAD ili unutar (ili u tranzitu kroz) SAD koje uključuju imovinu ili prava na imovinu lica uvrštenih na listu sankcionisanih lica ili na drugi način blokiranih lica.

Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i licima i sama mogu biti sankcionisana ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti s ciljem provedbe ove odluke. Ove zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist bilo kojeg lica uvrštenog na listu sankcionisanih lica, ili primanje bilo kakve finansijske potpore, roba ili usluga od strane takvog lica.

Snaga i integritet sankcija OFAC ne proističu samo iz sposobnosti OFAC da na SDN listu (listu blokiranih lica) uvrsti i dodaje lica, nego i iz njegove spremnosti da sa SDN liste ukloni određena lica u skladu sa zakonom. Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, nego pozitivna promjena u ponašanju.

Gerila

Nastavi čitati

Aktuelno