Connect with us

Svijet

HRONOLOGIJA UNIŠTENJA Kako bi izgledao nuklearni rat između Amerike i Rusije (VIDEO)

Simulacija nuklearnog rata, koju su razvili istraživači povezani sa Programom nauke i globalne bezbjednosti Univerziteta Prinston (SGS), pokazuje šta bi se dogodilo u slučaju nuklearnog sukoba između Rusije i NATO, piše Njuzvik.

Riječ je o četvorominutnom audiovizuelnom komadu pod nazivom „Plan A“, koji je prvobitno predstavljen 2017. godine, a od 2019. može se pogledati na Jutjubu.

Interesovanje za ovu užasnu simulaciju, nakon prvobitne fascinacije koju je izazvala, ubrzo je splasnulo. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu i njenih zagonetnih prijetnji nuklearnim arsenalom, video je pogledalo više od milion ljudi.

Кoliko možemo da zaključimo, ovo je najozbiljnija nuklearna kriza od kraja Hladnog rata. Iako je rizik od nuklearnog rata još uvijek kategorisan kao nizak, kriza poput ove sa kojom se trenutno suočavamo često dovodi do pogrešne komunikacije. Sve može da se pogorša činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD/NATO – rekao je za Njuzvik Aleks Glejzer, jedan od kreatora Plana A i vanredni profesor na Prinstonu.

Ali čak i prije ukrajinske krize, Rusija i Sjedinjene Države su polako napuštale dugogodišnje sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, počele su da razvijaju nove vrste nuklearnog oružja i proširile niz okolnosti u kojima se to oružje moglo koristiti.

Plan A pokazuje kako bi lokalizovana nuklearna razmjena mogla brzo da eskalira u globalnu katastrofu. Scenario predstavljen u prilogu zasnovan je na dostupnim dokazima.

– Naš tim je koristio nezavisne procjene trenutnih položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je takođe podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao što je kao i borbeni red, procjenjuje koje oružje ide na koje mete. Naravno, nismo imali pristup povjerljivim podacima i često smo koristili ‘jednostavna’ pravila prilikom procjene ciljeva – objasnio je Glaser.

Broj smrtnih slučajeva utvrđen je korišćenjem podataka iz NUКEMAP, onlajn alata koji je razvio Aleks Velerštajn sa Tehnološkog instituta Stivens.

– Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih. Stvarni broj poginulih bi bio mnogo veći zbog smrtnih slučajeva izazvanih kolapsom medicinskih sistema, kao i nuklearnim padavinama i drugim dugoročnim efektima, uključujući moguću globalnu nuklearnu zimu – objasnio je Glaser.

Hronologija uništenja
Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba – Rusija lansira nuklearnu raketu iz baze u blizini grada Кalinjingrada. NATO tada uzvraća vazdušnim napadom nuklearnim oružjem.

Nuklearna razmena ubrzano eskalira u Evropi gde Rusi lansiraju 300 bojevih glava da unište baze NATO-a i zaustave napredovanje savezničkih trupa.

Pošto je veći dio Evrope uništen, NATO lansira oko 600 bojevih glava iz američkih raketa sa kopna i podmornica na ruske nuklearne snage. Prije nego što njeni sistemi naoružanja budu uništeni, Rusija ispaljuje rakete iz drumskih vozila i podmornica.

U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i ekonomskih centara svojih protivnika – lansirajući 5 do 10 nuklearnih bojevih glava (u zavisnosti od populacije) na svaku metu.

– Ako nuklearni rat počne, biće veoma teško spriječiti da on preraste u sveopšti nuklearni rat – rekao je Glejzer.

Moguće je i da nuklearna razmjena ostane “ograničena”, odnosno da druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, ali bi se u tom slučaju sigurno stvorio nepodnošljiv pritisak na donosioce odluka da “odgovore na isti način”, prenosi Jutarnji list.

– Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi nezamislive. Ne bih ni želio da spekulišem koliko će dugo čovječanstvu biti potrebno da se oporavi od toga – zaključio je Glejzer i upozorio na studiju koja je pokazala da bi pet milijardi ljudi umrlo u slučaju nuklearnog sukoba između SAD i Rusije.

Related Topics:

Svijet

SASTAJU SE TRAMP I ZELENSKI: Vens objavio da postoje razlozi za napredak u razgovorima

Sukob u Ukrajini je daleko najteži za rješavanje od svih međunarodnih sukoba, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

Ovo je teško da se riješi, u to nema sumnje. Ali radije bih radio za predsjednika SAD Donalda Trampa koji energično pokušava da riješi taj problem – rekao je Vens.

On je naveo da postoje razlozi za očekivanje napretka nakon kontakta između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, zakazanog za danas.

– Ja sam uvijek optimista da ćemo postići napredak – dodao je Vens.

 

Nastavi čitati

Svijet

CDU DOŽIVIO ISTORIJSKI PORAZ, PADAJU OSTAVKE: Merz ostaje na funkciji, ali u stranci rastu tenzije

Nakon što je CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji osvojio svega 4,9 odsto glasova i prvi put ostao bez mjesta u pokrajinskom parlamentu, lider pokrajinske organizacije Daniel Peters podnio je ostavku. Istovremeno su ostavku objavili i generalna sekretarka Katy Hoffmeister i jedna od potpredsjednica, dok Friedrich Merz poručuje da ostaje i na čelu stranke i na mjestu kancelara.

Rezultati pokrajinskih izbora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji izazvali su nove potrese unutar njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, ostao ispod izbornog praga od pet odsto i prvi put u istoriji nije ušao u pokrajinski parlament. Za lidera pokrajinske organizacije Daniela Petersa uslijedila je ostavka, koju je obrazložio preuzimanjem lične odgovornosti za izborni rezultat.

Peters odlazi nakon izbornog rezultata

Peters je nakon sjednice pokrajinskog odbora CDU-a u Schwerinu saopštio da se povlači sa mjesta predsjednika stranke u pokrajini.

Kako je objavio ZDF, rekao je da za njega odgovorna politika podrazumijeva i izvlačenje ličnih posljedica nakon ovakvog rezultata.

Do održavanja pokrajinske stranačke konferencije početkom naredne godine, CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji trebalo bi da privremeno vodi Philipp Amthor, državni ministar za saradnju savezne vlade i pokrajina.

Istovremeno je ostavku podnijela i generalna sekretarka pokrajinskog CDU-a Katy Hoffmeister.

CDU prvi put ispod cenzusa

Prema preliminarnom službenom rezultatu, CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, dok je AfD dobio 38,2, SPD 35,5, Ljevica 6,5, a Zeleni 5,7 odsto. U pokrajinski parlament ulaze četiri stranke, dok su CDU i FDP ostali ispod praga od pet odsto.

CDU je tako ostao bez poslaničkih mjesta u ovoj sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini, što je za stranku istorijski rezultat.

Amthor preuzima stranku do naredne godine

Philipp Amthor bi trebalo da pokrajinski CDU vodi privremeno, do stranačke konferencije početkom 2027. godine.

Amthor je, prema navodima njemačkih medija, rekao da bi više volio da Peters i Hoffmeister ostanu na svojim funkcijama, ali je ocijenio da je rezultat bio težak udarac za pokrajinsku organizaciju.

Istakao je da nije trenutak za ishitrene zaključke o dugoročnoj strategiji, već za uređenu analizu rezultata i razgovore unutar stranke.

Novi pritisak na Friedricha Merca

Dok se CDU u pokrajini suočava sa promjenama, posljedice rezultata osjećaju se i na saveznom nivou.

Merz je nakon izbora poručio da ne namjerava da se povuče ni sa mjesta kancelara ni sa čela CDU-a. AP navodi da je kancelar javno potvrdio namjeru da nastavi svoj politički i reformski kurs.

Istovremeno, nakon izbornih rezultata u Saksoniji-Anhaltu, Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu, u CDU-u se pojačala rasprava o političkoj strategiji i načinu na koji stranka treba odgovoriti na rast podrške AfD-u.

Sastanak bez Merca dodatno privukao pažnju

Njemački mediji izvijestili su i o sastanku više pokrajinskih lidera CDU-a i predsjednika vlada saveznih pokrajina koji je održan u Berlinu bez Merca.

Prema izvještaju javnog servisa SWR, dio istaknutih političara sastao se kasno u nedjelju naveče nakon višesatnih razgovora sa kancelarom u sjedištu stranke. Prisustvo Merca na tom dodatnom sastanku nije potvrđeno, a učesnici nisu javno komentarisali sadržaj razgovora.

Sama činjenica da su se istaknuti članovi CDU-a sastali bez kancelara privukla je pažnju njemačke javnosti, ali nije objavljeno da je na tom sastanku donesena odluka o promjeni rukovodstva na saveznom nivou.

Merz zasad ostaje na obje funkcije

Osam pokrajinskih premijera CDU-a prethodno je javno podržalo nastavak rada sa Mercom i pozvalo da se fokus zadrži na političkim potezima, a ne na unutrašnjim kadrovskim raspravama.

Merz je sada pod dodatnim političkim pritiskom nakon tri teška izborna rezultata, ali je javno saopštio da planira da nastavi kao kancelar i predsjednik CDU-a.

U međuvremenu, pokrajinski CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji ulazi u proces reorganizacije nakon rezultata od 4,9 odsto, dok ostaje otvoreno kako će stranka na saveznom nivou odgovoriti na promijenjenu političku situaciju.

Nastavi čitati

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno